Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Situacija s Amerikom i Iranom sad je već jako napeta. Što se točno događa?

Trump je naredio napad na Iran, pa ga je u posljednji trenutak otkazao

ZADNJA IZMJENA: lip 21, 2019
Foto: cnn/screenshot

Američki predsjednik Donald Trump najprije je u četvrtak poslije podne naredio napade na nekoliko radarskih stanica te protuavionskih baterija u Iranu, ali je potom navečer tu zapovijed iznenada povukao, objavio je The New York Times, a tu vijest prenijeli su svi američki i svjetski mediji. Još u 19 sati, otkriva NYT, bilo je sve spremno za akciju, zrakoplovi su bili u zraku, a vojni brodovi već su zauzeli položaje, kad je stigla odluka Bijele kuće da se napad odgađa.

Odluku o odmazdi donio je predsjednik Trump nakon što su Iranci raketom zemlja-zrak srušili američku vojnu bespilotnu letjelicu vrijednu 130 milijuna dolara i nakon brojnih konzultacija sa svojim najbližim suradnicima i kongresnim čelnicima. Predsjednik Trump je već dva puta naredio slične vojne akcije u Siriji, 2017. i 2018. godine.

Katastrofalne posljedice rata

Tako se zamalo dogodilo ono čega su se svi najviše pribojavali: da će doći do novog katastrofalnog rata na Bliskom istoku koji će imati nesagledive posljedice po cijeli svijet. Sukob s Iranom postao je najozbiljnija vanjskopolitička kriza Donalda Trumpa. Premda je dugo tješio svoje sunarodnjake porukama “Ne brinite, sve je pod kontrolom, ne brinite”, ovaj incident je pokazao koliko malo treba malo da situacija izmakne kontroli. Uostalom, dio vodećih republikanaca odmah je upozorio Trumpa kako rušenje američkog drona i napadi na tankere zaslužuju “osvetničke vojne napade”. Kad bi došlo do rata s Iranom, globalno gospodarstvo bilo bi bačeno na koljena, a došlo bi i do golemih gubitaka ljudskih života, te nestašice nafte i plina.

Nakon rušenje vojnog drona predsjednik Tump je kazao kako vjeruje da je Iran pogreškom oborio američku bespilotnu letjelicu objasnivši kako mu je “teško povjerovati da je to Teheran učinio namjerno”. “Vjerojatno je Iran pogriješio. Pretpostavljam da je to bio general ili netko tko je pogriješio kad je pucao na američki dron. Teško mi je povjerovati da je to bilo namjerno. Mislim da je to mogao učiniti samo netko tko je glup.” Na pitanje hoće li SAD odgovoriti na napad ili ići u rat s Iranom, Trump je tada rekao: “Saznat ćete.”

Iran poručuje da je spreman za rat

Do najnovijeg zaoštravanja došlo je nakon što je iranska Revolucionarna garda oborila američki špijunski dron tipa RQ-4 Global Hawk u trenutku kad je ušao u iranski zračni prostor u blizini okruga Kouhmobarak. Teheran je optužio Washington da kršenjem iranskog nacionalnog suvereniteta pokušava produbiti napetosti na Bliskom istoku. Američka vojska potvrdila je da je jedna od njegovih bespilotnih letjelica tipa MQ-4C Triton, srušena, ali u međunarodnom zračnom prostoru.

Komandant Korpusa čuvara islamske revolucije general Hosein Salami kazao je da je Iran poslao jasnu poruku Washingtonu: “Granice Irana naša su crvena linija. Zaštitit ćemo granice od svakog neprijatelja koji će biti uništen prije nego li pokuša prijeći granicu”. Zaključio je kako Iran ne želi rat, ali je spreman za njega.

Moskva puna razumijevanja

Nakon što su se SAD povukle iz međunarodnog sporazuma o ograničavanju korištenja nuklearnog goriva s Iranom iz 2015. te uvele sankcije protiv te zemlje, odnosi između Irana i SAD-a do te mjere su se zaoštrili da u vladajućim političkim krugovima u Teheranu, kako je saznao Telegram iz diplomatskih krugova u Bruxellesu, sve više prevladava uvjerenje da se Washingtonu više ne može vjerovati, niti se može pouzdati u dugoročne dogovore sa SAD-om. Sve je glasnije i uvjerenje kako se SAD, Izrael i Saudijska Arabija mogu odvratiti od moguće agresije jedino ako Iran što prije proizvede vlastito atomsko oružje.

Teheran za sada raspolaže balističkim raketama koje dosežu do Izraela i Saudijske Arabije, ali ne i SAD-a. Zaokret u dosadašnjoj strategiji potvrdio je ovih dana iranski predsjednik Hasan Rohani koji je objavio da će do kraja ovog mjeseca Iran proizvesti više nuklearnog goriva nego što je dozvoljeno sporazumom od kojeg su SAD odustale. Tako će Iran premašiti limit zaliha nisko obogaćenog urana za čak 300 kilograma. Dok je Bijela kuća to nazvala nuklearnom ucjenom, Moskva je objavila kako potpuno razumije motive Teherana za takvu odluku.

Žele se zaštititi nuklearnim oružjem

Umjesto da podupire sporazum kojim se Iranu ograničavala upotreba nuklearne energije, Washington je, raskidajući taj ugovor, isprovocirao Teheran da obnovi pripreme za proizvodnju nuklearnog oružja. Premda je Trump u intervjuu za Fox News upozorio da neće dopustiti Iranu da proizvede nuklearno oružje, to očito nije nimalo impresioniralo Teheran. Naime, Iran je, kao i Sjeverna Koreja, zaključio da Amerikanci i njihovi saveznici nikada ne bi napali Irak, Siriju ili Libiju da su te države raspolagale atomskim oružjem. Stoga je Teheran uvjeren da je nuklearno oružje jedino jamstvo iranske nezavisnosti i sigurnosti.

Iako su Iran sankcije teško pogodile, po nekim procjenama BDP je već pao za 4 posto, inflacija se povećala, a domaća valuta gubi vrijednost, Iran nije ni Irak, ni Libija ni Sirija. Trump je bio uvjeren da će iranski vjerski vođe popustiti pred enormnim ekonomskim pritiskom, no to se nije dogodilo. Kao ni Iran, Sjeverna Koreja i Kina nisu popustili pred američkim gospodarskim pritiscima već su još čvršće stali u obranu svojih nacionalnih interesa. Uostalom, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Kamenei već je izjavio da nikada neće sjesti za pregovarački stol s Trumpom.

Iran ipak nije popustio

Nakon više od godinu dana žestokog gospodarskog pritiska SAD-a, Iran nije propao kao što su predviđali državni tajnik Mike Pompeo i savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, inače najveći jastrebi u Trumpovoj administraciji. Teheran unatoč brojnim gospodarskim problemima i dalje raspolaže snažnom industrijom, vrhunskim znanstvenicima i dobrom tehničkom osnovom za izradu atomske bombe.

Osim toga, Iran ima snažnu armiju i višestoljetno samopouzdanje velike regionalne sile. Stoga se s njim ne može razgovarati s pozicija sile niti ga se može ucjenjivati. U to su se uvjerili dužnosnici Trumpove administracije koji su najavljivali da će iranska vlada popustiti samo pred “maksimalnim pritiskom”. Budući da je i EU okrenula leđa Iranu, te popustila pod pritiskom Washingtona, Teheran će se sasvim sigurno još više okrenuti sebi te učiniti sve da zaštiti svoje nacionalne interese.

Demokrati za sporazum s Iranom

Nekoliko demokratskih kandidata za predsjednika, uključujući senatore Bernieja Sandersa i Elizabeth Warren, najavili su kako će, ako pobijede na izborima, pokušati ponovno postići sporazuma s Iranom. U veljači je Demokratsko nacionalno povjerenstvo usvojilo rezoluciju u kojoj se traži da se SAD “trebaju vratiti svojim obvezama” u sporazumu s Iranom. Bivši potpredsjednik Joe Biden, koji je vodeći demokratski predsjednički kandidat, izjavio je “kako strategija Trumpa na Bliskom istoku vodi u novu katastrofu, a još jedan rat na Bliskom istoku posljednja je stvar koja nam je potrebna.”

Kako napetosti između Washingtona i Teherana eskaliraju, tako se europski čelnici nalaze se u sve neugodnijoj situaciji: žele sačuvati dogovor, koji smatraju važnim za vlastitu sigurnost i stabilnost Bliskog istoka, ali se ne mogu suprotstaviti američkim vojnim i financijskim pritiscima. Premda je EU već u sukobu s Bijelom kućom zbog najavljenog povećanja carina za europske proizvode, zbog odbijanja Washingtona da se priključi borbi protiv klimatskih promjena, zbog zahtjeva da se povećaju izdaci za vojsku te nastojanja da se postojeći međunarodni poredak zamjeni onim u kojem će SAD igrati glavnu ulogu, malo je vjerojatno da će se Bruxelles dugo odupirati pritiscima Bijele kuće.

Iran je EU dao rok od 60 dana

EU priznaje da su Iranci do sada poštovali sporazumom preuzete obveze pa još uvijek pokušavaju spasiti taj dogovor jer ne žele da Iran ima nuklearno oružje. Moskva se pak poziva na dokumente Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji pokazuju da je Iran uredno ispunjavao sve obaveze iz nuklearnog sporazuma što potvrđuju i najrigoroznije provjere te međunarodne institucije. S obzirom na kolebljivost EU, iranski predsjednik Hasan Rohani dao je Bruxellesu rok od 60 dana da pomognu Iranu da izađe iz bankarske i naftne izolacije. U suprotnom će poduzeti sve da poveća proizvodnju nuklearnog goriva koje mu je potrebno za izradu atomske bombe.

Analizirajući krizu oko Irana svakako valja imati na umu da će Izrael učiniti sve, pa i upotrijebiti vojnu silu, kako bi spriječio da se Iran dokopa atomske bombe. Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu zajedno optužuju Teheran da podupire terorizam te destabilizira Bliski istok, pa se mnogi pribojavaju da bi Trump, pod pritiskom vojnog i židovskog lobija, mogao izazvati novi katastrofalan rat na Bliskom istoku kako je to svojedobno učinio bivši američki predsjednik George Bush napadom na Irak.

Mladen Pleše
Novinar
457 članaka Više o autoru
Više s weba