Nekad je nužno odabrati stranu

Situacija s naftom se konačno malo sredila; cijena je pala, ali nitko zapravo ne zna koliko će trajati

Do dobrih vijesti je došlo jer je Nacionalna naftna tvrtka Libije nastavila isporuku nafte sa svojih terminala

Za sada ništa od sporazuma o zamrzavanju nafte
FOTO: Paul Lowry/Flickr

Nakon dugog vremena napokon stiže dobra vijest sa svjetskog tržišta nafte: cijena barela nafte sunovratila se u srijedu sa 79 na 74 dolara po barelu. Takvom naglom preokretu u dosadašnjem višegodišnjem trendu poskupljenja cijena nafte najviše je pridonijela vijest da je Nacionalna naftna tvrtka Libije (NOC) objavila da će nakon dužeg prekida nastaviti s isporukom nafte sa svojih glavnih izvoznih terminala.

Libijski general Khalid Haftar naredio je međusobno sukobljenim milicijama da predaju u ruke nacionalne naftne kompanije glavne izvozne terminale pa će se uskoro na svjetskom tržištu ponovno naći oko 700.000 barela nafte dnevno. No jednako važnu ulogu u padu cijena odigrala je izjava američkog državnog tajnika Mikea Pompea koji je najavio da bi Washington mogao dozvoliti nekim zemljama, prije svega Indiji, Južnoj Koreji, Japanu, Turskoj, pa možda čak i Kini, da i nakon uvođenja sankcija protiv Irana nastave s uvozom nafte iz te zemlje.

Ukida se nulta tolerancija prema zemljama koje kupuju naftu od Irana

Pompeo je objasnio kako “ima nekoliko država koje dolaze tražiti od SAD-a izuzeće od sankcija te će se njihova molba razmotriti”. To je znatno ublažena pozicija u odnosu na raniju izjavu Bijele kuće da neće biti izuzetaka te da će biti nulta tolerancija spram država koje se neće pridržavati sankcija. Najava državnog tajnika Pompea da SAD ipak neće primijeniti politiku nulte tolerancije prema zemljama koje uvoze naftu iz Irana probudila je optimizam što je također pridonijelo trenutnom padu cijena.

Jedan visoki dužnosnik State Departmenta izjavio je novinarima kako je SAD dogovorila sa Saudijskom Arabijom da će Rijad povećati proizvodnju nafte kako bi nadoknadio manjak do kojeg će doći kad u jesen stupe na snagu američke sankcije protiv Irana. “To smo dogovorili kako bi Iranu onemogućili da zaradom od prodaje nafte financira terorizam”.

Ako Iran zatvori Hormuški tjesnac nafta bi mogla ponovno skočiti

Pitanje je međutim hoće li se trend pada cijena nafte nastaviti ili će ponovno doći do potresa u opskrbi koji bi onda izazvali novi val poskupljenja. Stručnjaci, naime, predviđaju da bi Iran, ako SAD stvarno uvede zabranu uvoza nafte iz te zemlje, mogao zatvori Hormuški tjesnac zbog čega bi na svjetsko tržište stizalo manje čak 17 milijuna barela nafte dnevno. A to bi, procjenjuju stručnjaci, dovelo do porasta cijena nafte na 160 pa i 250 dolara po barelu.

No, ipak većina eksperata smatra kako će se Iran prije odlučiti za “brzu ekonomsku ili vojnu odmazdu kako bi prisilio SAD da ukinu sankcije”. Oni smatraju da je taj najcrniji scenarij gotovo isključen budući da Iran još nikada nije zatvorio Hormuški jer bi to imalo nesagledive posljedice ne samo po sigurnost opskrbe naftom u svijetu već bi ozbiljno ugrozilo ionako labavi mir na tom područje.

SAD spremne napasti Iran ako zatvori Hormuški zaljev

Naime, tu je stacionirana američka Peta flota sa zadaćom da smjesta napadne Iran ako zatvori tu najvažniji rutu na Bliskom istoku za izvoz nafte. Washington je, naime, već ranije u nekoliko navrata upozorio da bi svaki pokušaj blokade Hormuškog zaljeva bio povod za američku intervenciju jer bi time bile ugrožene brojne arapske izvoznice nafte koje su ujedno i američke saveznice.

Inače Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i ostali glavni proizvođači nafte poput Rusije obećali su prošlog mjeseca da će povećati proizvodnju za oko 600.000 barela dnevno kako bi zaustavili rast cijena koje su samo ove godine porasle za više od 20 posto i dosegle su cijenu od 80 dolara po barelu.

Saudijska Arabija je pod stalnim pritiskom Donalda Trumpa

Saudijska Arabija je pod stalnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da povećava proizvodnju nafte, kako bi se ublažila nestašica zbog koje će doći zbog sankcija Iranu te krize u Venezueli i Libiji. Rijad tvrdi da ima slobodnih proizvodnih kapaciteta za oko dva milijuna barela na dan, međutim eksperti smatraju da realno povećanje proizvodnje iznosi maksimalno oko milijun barela dnevno. Inače, procjenjuje se da će se uskoro na tržištu pojaviti manjak od oko 2,5 milijuna barela dnevno što bi opet moglo izazvati eksploziju cijena.

Predsjednik Trump nedavno je priznao na Twitteru “Upravo sam razgovarao s kraljem Salmanom iz Saudijske Arabije i objasnio mu da ga, zbog nemira i neuspjeha u Iranu, Libiji i Venezueli, molim da njegova zemlja poveća proizvodnju nafte, možda i do 2.000.000 barela, kako bi nadoknadila razliku … Cijene su previsoke! Dogovorimo se! ”

Cijene nafte pasti će jedino ako Saudijska Arabija poveća proizvodnju

Međutim šef iranskog izaslanstva u OPEC-u Hossein Kazempour Ardebili izjavio je da bi u slučaju da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za dva milijuna barela dnevno ta država odmah bila prisiljena izaći iz OPEC-a.

Saudijska Arabija je unatoč tih prijetnji ipak izrazila spremnost da iskoristi rezervne kapacitete za proizvodnju kako bi povećala opskrbu tržišta. Tariq Zahir, član Uprave a Tyche Capital Advisors, smatra pak da cijene nafte mogu pasti jedino u slučaju da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za 2 milijuna barela.

Na sastanku Organizacije zemalja izvoznica nafte u Beču Saudijska Arabija kao najveći proizvođač složila se da sve članice zajedno, njih 14, povećaju proizvodnju za najviše 600.000 barela dnevno.
Sve to pokazuje da je zapravo vrlo teško na duži rok predvidjeti što će se događati s cijenama nafte. Premda najnoviji pad cijena ohrabruje, toliko je nepoznanica i mogućih konfliktnih situacija da ne bi bilo iznenađenje kad bi cijene pale na 50 ili 60 dolara po barelu, ali i skočile iznad 100 dolara.