Nekad je nužno odabrati stranu

Situacija u Perzijskom zaljevu, čini se, neće se tako skoro smiriti. Koja je pozadina sve ozbiljnijih napetosti?

S. Arabija, Egipat, Bahrein i Emirati prekinuli su sve veze s Katarom

(FILES) This file photo taken on October 4, 2012 shows skyscrapers in the Qatari capital Doha.
Gulf states on June 5, 2017, cut diplomatic ties with neighbouring Qatar and kicked it out of a military coalition, less than a month after US President Donald Trump visited the region to cement ties with powerhouse Saudi Arabia.
In the region's most serious diplomatic crisis in years, Qatar's Gulf neighbours Riyadh, Bahrain and the United Arab Emirates as well as Egypt all announced they were severing ties with gas-rich Qatar. / AFP PHOTO / Patrick BAZ
FOTO: AFP

Američki državni tajnik Rex Tillerson pozvao je krajem tjedna Saudijsku Arabiju i Katar na razuman dijalog kako bi se pronašlo rješenje za novi dramatičan sukob između sunitskih i šijitskih muslimanskih država u Perzijskom zaljevu. No, samo sat kasnije predsjednik Donald Trump izravno je optužio Katar da podupire teroriste te zatražio od te sićušne, ali naftom i plinom bogate države, da zaustavi ilegalne tokove novca koji se slijevaju terorističkim skupinama.

Bez obzira jesu li takve suprotstavljene reakcije posljedica potpune nekontroliranosti američkog predsjednika ili su Tillerson i Trump glumili dobrog i lošeg policajaca, takvi kontroverzni istupi dodatno kompliciraju ionako do krajnjih granica zaoštrenu situaciju na Bliskom istoku. Naime, u sukob Katara i Saudijske Arabije te njenih sunitskih saveznika svom žestinom uključila se i Turska pa nije ni čudno da se Bliski istok našao na rubu velikog ratnog sukoba.

Turska u Katar šalje svoje vojnike

U trenutku kad se počeo nazirati mogući kraj ratnih operacija u Siriji, Iraku i Libiji, nova kriza prijeti zapaliti cijeli Perzijski zaljev. Turski parlament izglasao je, naime, prošli tjedan zakone na temelju kojih je predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio poslati u Katar oko 3.000 vojnika te za sada neodređeni broj ratnih zrakoplova i brodova. Turska ima u Kataru vojnu bazu sa 150 vojnika: zahvaljujući odluci parlamenta njeni vojnici moći će sudjelovati u zajedničkim vježbama s katarskom vojskom, a turski policijski instruktori počeli su uvježbavati katarske snage sigurnosti.

Takve odluke predsjednik Erdogan donio je nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Egipat, Jemen, Maldivi prekinuli diplomatske i trgovinske veze s Katarom, potpuno ga izolirali te zatvorili sve kopnene i zračne putove s tom državom. Time su doslovno ugrozili opstojnost te mini kraljevine u Perzijskom zaljevu. Svi građani Katara koji se nalaze u zemljama koje su uvele sankcije moraju napustiti te države u roku od dva tjedna, a prekidaju se sve komunikacije, putovanja, transport, ekonomske veze.

Zabrana kupnje katarskog plina i nafte

Aviokompanije iz tih zemalja više ne lete za, i iz Katara, a najviše je stradala velika zrakoplovna kompanija Quatar Airways. Počela je nestašica hrane, na udaru hakera našla se televizijska postaja Al Jazeera, a nagađa se da će biti uvedena zabrana kupnje katarskog plina i nafte. Nakon Turske, Kataru je odmah u pomoć priskočio Iran: počeo je slati u tu zemlju goleme količine hrane kako bi spriječio mogući kolaps. Saudijska Arabija i njeni saveznici optužili su Katar da financijski i logistički podupire 59-oricu pojedinaca i 12 terorističkih skupina.

Na popisu se nalazi 18 državljana Katara, uključujući i Abdullaha bin Khalid Al Thania, bivšeg ministra unutarnjih poslova i člana katarske kraljevske obitelji. Uz njega na listu je uvršten i duhovni vođa Muslimanske braće iz Egipta Yousef al-Qaradawi te neki istaknuti džihadisti koji su se borili u Libiji i Siriji. “Podržavajući teroriste i njihove organizacije vlada Katara potkopava nacionalnu sigurnost naših država te ih je izložila prijetnjama, subverziji i širenju nestabilnosti”, navodi se u zajedničkoj izjavi Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Bahreina…

Potencijalni uzlet Saudijske Arabije

Najnovije obračune na Bliskom istoku izazvao je američki predsjednik Donald Trump za nedavnog posjeta Saudijskoj Arabiji. Premda su SAD vojni saveznik Katara, u toj zemlji je najveća američka ratna baza u regiji, predsjednik Trump javno je optužio tu državu za financiranje terorista. I odmah je potom potpisao ugovore o prodaji oružja Saudijcima u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Trump je obećao Rijadu da će im isporučiti najsuvremeniji high-tech sustav proturaketne obrane THAAD koji je sada razmješten u Južnoj Koreji, 150 borbenih helikoptera Blackhawk, satelitski navođene rakete, tenkove, oklopna vozila te tehnologiju za za borbu protiv cyber-ratovanja.

U taj kontingent uključeno je i streljivo u vrijednosti od 7 milijardi dolara koje je Doha potrošila ratujući u Jemenu. Trump je tako dodatno ohrabrio povijesne težnje Saudijaca da postanu vodeća politička, vojna i vjerska sila u regiji. Potpisujući “Deklaraciju iz Rijada”, kojom su zemlje koje su prekinule odnose s Katarom same sebe proglasile “čvrstom frontom borbe protiv terorizma”, te obećavajući Rijadu da će postati lider i centar novog “arapskog NATO-a”, Trump je podstaknuo vlastodršce u Saudijskoj Arabiji da se ponadaju da će uz pomoć SAD-a moći uništiti Iran i Katar, svoje vjekovne neprijatelje.

Potkopavanje dijaloga Teherana i Zapada

Stoga ne čudi da Saudijska Arabija koristi sva sredstva kako bi potkopala i destabilizirala najavljeni dijalog Teherana sa Zapadom, ali i moguće rješenje sukoba u Siriji. S druge strane, Washingtonu bi odgovaralo da Saudijska Arabija i njeni saveznici, ulazeći u rat s Iranom, za njega i Tel Aviv obave taj prljavi posao. Paradoksalno je da Rijad, po kriterijima predsjednika Trumpa, postaje vodeća sila u borbi protiv terorizma, premda je 11. rujna 2011., nakon terorističkih napada na New York i Washington, otkriveno da je velika većina vjerskih fanatika bila povezana ili je došla iz Saudijske Arabije.

Također Sjedinjene Američke Države uopće ne mare za to da je Saudijska Arabija država u kojoj se ne poštuju ljudska prava, posebice žena koje su potpuno obespravljene, a da je to istodobno zemlja u kojoj se najdosljednije provodi šerijatsko pravo. Unatoč sveme tome,Trump je za posjeta Rijadu obasipao Saudijce bujicom pohvala. “Htio sam doći u srce muslimanskog svijeta i posjetiti naciju koja čuva i brine o dva najsvetija mjesta islama. Želimo ojačati naše najstarije prijateljstvo. Obećavam da SAD neće nametati naš način života nego samo pružati ruku povjerenja. Naša je vizija mir, sigurnost i prosperitet u ovoj regiji i cijelom svijetu.

Muslimanska borba protiv radikalizacije

Naš je cilj koalicija zemlja koja će se boriti protiv ekstremizma i osigurati budućnosti našoj djeci. Otvaranje centra za borbu potiv ekstremističke ideologije jasna je poruka da većina muslimana može preuzeti vodstvo u borbi protiv radikalizacije. Odajem priznanje Saudijskoj Arabiji na tome”. Inače, Trump je pokušao postići političke bodove kod kuće objašnjavajući da će ugovori sa Saudijcima, omogućiti da se u SAD-u otvore tisuće radnih mjesta.

Katar je mini država s 2,3 milijuna stanovnika, ali samo oko 300.000 njih državljani su te zemlje. Ostalih 2 milijuna su strani radnici. Katar je najbogatija zemlja na svijetu: 2015. imao je 71.481 dolara po glavi stanovnika, a GDP gotovo 170 milijardi dolara. Uz to je i jedan od najvećih investitora na svijetu. Pod vodstvom 37-godišnjeg vladara Tamima bin Hamad Al Thania, koji je 2013. naslijedio na tronu oca Hamada, koji je 18 godina vladao tom zemljom, Katar nije krio da održava veze s egipatskom Muslimanskom braćom te Hamasom u Palestini.

Turska se boji da će ostati bez saveznika

Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije optužio je zbog toga Dohu da podržavajući radikalnu organizaciju Hamas potkopava palestinsku državu, a suradnjom s Muslimanskom braćom ugrožava opstanak Egipta. Međutim, ministar vanjskih poslova Katara, šejk Mohammed Bin Abdulrahman al-Than, odgovorio je: “Nema nikakvih dokaza da vlada Katara podupire radikalne islamiste. Katar je donio cijeli niz mjera kako bi spriječio svoje državljane da financiraju terorističke skupine”.

“U Kataru žive naša braća suniti i mi ćemo uvijek stajati uz njih”, potvrdio je Ilnur Cevik, savjetnik vanjske politike gospodina Erdogana. Turski analitičari procjenjuju da bi Katar, ako poklekne pred pritiskom Saudijaca, mogao biti na dugo izgubljen kao saveznik Turske. Što to bi bio težak politički udarac Erdoganu koji se ionako ne može pohvaliti da ima previše saveznika. “Katar i Turska dijele istu viziju Bliskog istoka i zbog toga Ankara ne može skrštenih ruku promatrati kako Saudijska Arabija pokušava slomiti jedinog njenog saveznika.

Kolateralna žrtva ambicija 4 zemlje

Turska neće dopustiti da Katar pod prisilom mijenja svoju strategiju na Bliskom istoku jer bi gubitkom Dohe, moć Ankare u regiji, bila bi dodatno ograničena”, objasnio je Ozgur Unluhisarcikli. Katar i Turska pružili su utočišće članovima organizacije Muslimanska braća koji su pobjegli iz Egipta 2013. nakon uhićenja njihovog vođe Mohameda Morsija, koji je godinu dana ranije izabran za predsjednika Egipta. Katar je kolateralna žrtva ambicija SAD-a, Saudijske Arabije, Irana i Turske da ostvare političku, vojnu i ekonomsku dominaciju u bogatom Perzijskom zaljevu.

No, najnovije napetosti pokušavaju se objasniti vjekovnim vjerskim sukobom između šiijitskog Irana, Turske i Katara sa sunitskom Saudijskom Arabijom i njenim saveznicima. Svojedobno je Saudijska Arabija pogubila šijitskog klerika Nimra Baker al-Nimra i još 46-oricu njegovih sljedbenika pod optužbom za terorizam. Osudili su ih zbog organiziranja antivladinih prosvjeda u Saudijskoj Arabiji te optužbi da Rijad stoji iza napada na jemenske šijite, ali i represiju nad šijitima u Bahreinu, šijitskoj kraljevini gdje su vlasti suniti.

Mišljenje par stručnjaka iz regije

Zbog toga su odmah organizirane demonstracije u Iranu, ali i širom svijeta gdje žive šijiti. Među ostalim, u pakistanskom gradu Karačiju, u Kašmiru, u Indiji te Bahreinu. Neposredni povod eskalacije napetosti bila je izjava katarskog emira Shaikh Tamim Bin Hamad al-Thani, da se njegova zemlja protivi eventualnom napadu na Iran, kojega je predsjednik Trump optužio da je glavni sponzor islamskih terorista.

Zlatko Dizdarević, ugledni bosanskohercegovački diplomat i u svijetu cijenjeni stručnjak za zbivanja na Bliskom istoku, upozorava da događaje u Saudijskoj Arabiji i Iranu valja promatrati kroz prizmu unutarnjih previranja i nastojanja da vladajuće strukture u obje zemlje ojačaju svoju poziciju unutar vlastitih granica, a samim time i osnaživanja svojih položaja u regiji.

Stalna borba Teherana i Rijada za vlast

“Saudijska Arabija kao duboko konzervativna sunitska kraljevina u kojoj su za tron bori kralj Salman bin Abdulaziz i stotine prinčeva iz iste kraljevske kuće, poprilično je financijski uzdrmana zbog niskih cijena nafte koja je nasušni izvor i jamac vlasti. S druge, pak, strane, Iran nastoji blokirati sve jače zahtjeve za reformama koje dolaze od prozapadnih struja nakon postignutog sporazuma oko nuklearnog naoružanja’”. Sociolog Tarik Kulenović koji je diplomirao na temu političkog islama, aktualne sukobe šijita i sunita tumači kao borbu za prevlast u regiji.

“Teheran i Rijad podjednako su politički i gospodarski snažni. Najnovije trzavice pod krinkom vjerskih sukoba i netrpeljivosti nisu ništa drugo do, pojednostavljeno rečeno, igre prijestolja. Obje prijestolnice imaju novac i moć, no kada već imaš zalihe novca proizašlih iz nafte, zašto ih ne bi dodatno povećao. Pritom je podlo pušten duh iz boce u kojoj se godinama nalazi začahuren problem šijita i sunita. Tim problemom je Bliskom istoku lako manipulirati i dovoljna je mala iskra da, poput naftnih polja, zapali regiju,” zaključio je Kulenović.