Sjećate se ambicioznog projekta za razvoj Hrvatske do 2030.? Ovako, nakon tri godine, izgleda njegova web stranica

Iz resornog Ministarstva potvrdili su da je nacrt Nacionalne razvojne strategije, koji je u Saboru trebao biti u ožujku, "gotovo dovršen"

10.06.2020., Pula - Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic sastao se je s predstavnicima brodogradilista Uljanik (Uprava brodogradilista Uljanik u stecaju). Po zavrsetku sastanka obisao je brod u izgradnji Uljanik 526. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U prosincu 2017. godine Vlada Andreja Plenkovića krenula je ambiciozno. Imamo plan, imamo cilj, imamo znanje, a zajedno možemo stvoriti Hrvatsku kakvu želimo, poručivala je tadašnja ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac. U kreiranju hrvatskog razvoja sudjelovali su i građani – za njih je otvorena posebna stranica na kojoj su mogli podijeliti svoju viziju Hrvatske do 2030. godine.

Za tri tjedna Hrvatska izlazi na parlamentarne izbore. Hrvatski sabor raspušten je prije skoro četiri tjedna, a prije toga nije izglasao Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, „najvažniji strateški dokument razvoja“, kako su joj svojedobno tepali Vladini dužnosnici. Posebna stranica, preko koje su građani mogli iznijeti svoje ideje, već je danima „under construction“.

Zapinjalo još lani

Prijedlog strategije – za koju je bivša ministrica jednom izjavila da će „po prvi puta učiniti da točno znamo kakvu Hrvatsku želimo“ – trebao se pred saborskim zastupnicima naći u ožujku ove godine. To proizlazi iz Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. „Vlada će uputiti prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine na donošenje Saboru do 1. ožujka 2020. godine“, piše u Zakonu.

Već je, međutim, lani bilo prilično jasno da s izradom strateškog dokumenta negdje zapinje. U svibnju 2019. godine Jutarnji list napravio je opsežnu analizu u kojoj su, među ostalim, utvrdili da su do tog trenutka održana tek dva sastanka stručnih radnih skupina koje su trebale definirati konkretne mjere za desetljeće razvoja.

Gotovo je – skoro

Kada je Gabrijelu Žalac zamijenio Marko Pavić, donošenje strategije razvoja Hrvatske u narednom desetljeću bilo mu je među prioritetima. „Jedan od mojih ciljeva upravo je dovršetak izrade NRS-a do kraja prvog kvartala iduće godine“, kazao je krajem kolovoza prošle godine Pavić u razgovoru za Glas Slavonije. Resor regionalnog razvoja i fondova EU-a preuzeo je mjesec i pol ranije, nakon velike ministarske smjene u Plenkovićevoj vladi u kojoj je Žalac napustila dužnost.

No, ključni dokument razvoja ipak još nije gotov. Potvrdili su nam to ovoga tjedna u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. „Nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine je gotovo dovršen, još se samo radi na njegovom usklađivanju s izmijenjenim prioritetima na razini Europske unije i Republike Hrvatske koji su posljedica izbijanja pandemije COVID-19 i razornog potresa. Uz to Strategija se usklađuje i s prioritetima višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. te novog plana Europske unije za oporavak”, odgovorili su nam iz resora ministra Pavića.

Strategija je trebala biti gotova i poslana u saborsku proceduru nekoliko tjedana prije nego što je Zagreb i okolicu pogodio potres. Ali, kad se to već nije dogodilo, usklađivanje dokumenta s novim potrebama koje su posljedica tog potresa još i ima smisla, jer je šteta enormna, a obnova bi mogla trajati godinama. Manje je, međutim, jasno zbog čega razvojni plan Hrvatske za narednih deset godina treba usklađivati s posljedicama ovogodišnje pandemije.

Ključna za EU novac

Nacionalna razvojna strategija ključna je i zbog toga što bi trebala služiti kao podloga za korištenje EU fondova u narednom razdoblju. Članice EU-a upravo pregovaraju o iznosima novca koji će biti na raspolaganju i načinu njegovog trošenja, a to uključuje ne samo novi sedmogodišnji proračun, nego i fond za oporavak koji resorno Ministarstvo također spominje u svojim odgovorima. U Vladi se nadaju da će Hrvatskoj ukupno biti na raspolaganju 20 milijardi eura do 2027. godine.

U veljači 2018. godine ministrica Žalac novinarima je otkrila pomalo nevjerojatan podatak: u Hrvatskoj, kazala je, postoji 200 nacionalnih i više od 1.700 lokalnih i regionalnih strateških dokumenata. “Na takav je način nemoguće upravljati”, ustvrdila je. S obzirom da su na vratima izbori, ta neupravljiva situacija mogla bi, očito, još neko vrijeme potrajati.