Sjećate se CRO kartica? Provjerili smo, ne zanimaju građane ni banke, možda je vrijeme da se taj promašaj ugasi
Slavne kartice danas izdaju tek dvije banke
Projekt CRO kartice, hrvatske turističke kartice, neslavno je propao, samo Vlada i Ministarstvo turizma to još uvijek to ne žele priznati. Ideja je bila da se uvođenjem turističke kartice poveća potrošnja hrvatskih građana na ugostiteljske i turističke sadržaje na području cijele zemlje, no interes građana, a ni poslodavaca koji su na te kartice imali mogućnost radniku uplatiti neoporezivi iznos, očito nije velik.
CRO kartice uvedene su u sklopu jedne od bezbrojnih poreznih “reformi”. Otvorena je mogućnost poslodavcima da uplate neoporezivih 2500 kuna na turističku karticu, a taj novac može se trošiti u restoranima, za plaćanje smještaja, najma plovila te u turističkim agencijama.
Do 31. srpnja izdan neznatan broj kartica
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva turizma, do 31. srpnja ove godine aktivirano je 3.172 kartica na koje je uplaćeno 13,2 milijuna kuna. U Hrvatskoj ima oko milijun i pol zaposlenih, što znači da CRO karticu ima njih tek 0,2 posto, što je zanemariv postotak. Osim toga, ni 13 milijuna kuna, koliko je do sada uplaćeno, neće imati nikakav utjecaj na ukupnu turističku potrošnju. Ukratko, projekt je potpuno besmislen.
Da je interes za CRO karticu slab pokazuje i to što se vrlo malo banaka uključilo u tu priču. Na službenim stranicama tog projekta navedene su tek dvije banke, Podravska banka i Hrvatska poštanska banka, koje izdaju CRO kartice, iako je u pregovore prošle godine bilo uključeno više banaka.
Najveće banke ne izdaju CRO kartice
Kontaktirali smo neke od najvećih banaka kako bismo doznali kakva je njihova politika oko CRO kartica. Iz Zagrebačke banke dobili smo odgovor da ih oni u svojoj ponudi nemaju. Iz Erste banke također su nam odgovorili da nisu uvodili mogućnost izdavati CRO kartice.
“U skladu sa svojim poslovnim politikama te analizirajući potencijalni interes klijenata, ali i poslodavaca za takvu opciju, banka će u budućnosti razmotriti mogućnost njezina uvođenja, pri čemu je u ovom trenutku teško govoriti o konkretnim vremenskim okvirima”, stoji u odgovoru Erstea.
Vladi bi bilo najbolje da taj projekt ugasi
Ideju za uvođenje ovakve kartice Vlada je vjerojatno “posudila” od Mađarske. Naime, Mađarska je nešto slično uvela još prije desetak godina. Ministarstvo turizma je još 2016. naručilo analizu različitih modela turističkih vaučera koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL. Razmatralo se više modela i iznosa koji bi se mogli uplatiti – od 2500 pa čak do 10 tisuća kuna, s time da bi se ukinuo postojeći regres, no od toga se, na kraju, odustalo.
Zanimljivo je da je Mađarska zbog svoje turističke kartice čak imala problema s Europskom komisijom. Komisija je Mađare tužila zbog povrede europskog prava, jer su u svom modelu imali neke odredbe koje su subjekte stavljale u neravnopravan položaj. Uvjeti su, naime, bili postavljeni tako da kartice može izdavati samo nekoliko mađarskih banaka.
Kod nas takvih problema nema, jer je očito da nitko nije zainteresiran ni za izdavanje ni za posjedovanje te kartice. Stoga bi Ministarstvu i Vladi bi bilo najbolje da priznaju kako su pogriješili i taj projekt ugase.