Sjećate se priče o kaosu na Institutu za migracije? E pa, još je gore, znanstvenici traže zaštitu ministrice

Hedl donosi nastavak priče o ustanovi u kojoj si međusobno prijete, plagiraju programe....

Business man put his foot to trim his leg workmate up. business competition concept in conflict or attack. vector illustration., Image: 300641576, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Stock Budget
FOTO: Profimedia, Stock Budget

Desetero zaposlenika Instituta za migracije i narodnosti (IMIN) članova Znanstvenog vijeća, od njih 16, nedavno je uputilo dramatično pismo Ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak i predsjedniku Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilimu Ribiću u kojem traže ”pomoć i zaštitu”. Prošloga tjedna, pak, ministrici Divjak i europskom povjereniku za istraživanje, inovacije i znanost Carlosu Moedasu, upućena je peticija u kojoj se traži zaustavljanje političkog uplitanja i lošeg upravljanja IMIN-om.

Peticiju u kojoj se od ministrice znanosti i obrazovanja traži ”da upotrijebi sve zakonske mjere kako bi omogućila normalno funkcioniranje Instituta”, te kako to ”uključuje imenovanje novog Upravnog vijeća kojima su profesionalni standardi iznad političkih interesa”, potpisale su 172 osobe, mahom znanstvenici iz Europske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo), ali i iz Argentine, Australije, Bosne i Hercegovine, Izraela, Kanade, Norveške, Srbije i SAD-a. Među njima su vrlo ugledna znanstvena imena u području migracija i etničkih studija, te direktori i osnivači instituta i sličnih institucija u EU u tom području.

Pismo koje potpisuje destero zaposlenika Instituta

Telegram je u posjedu oba dokumenta koji govore da je stanje u Institutu za migracije i narodnosti daleko dramatičnije nego što smo nedavno pisali. Tako u pismu ministrici Divjak i sindikalistu Ribiću, u kome traže pomoć i zaštitu, deset znanstvenika Instituta tvrdi kako je nakon napisa na jednom portalu o zbivanjima u IMIN-u ”došlo do niza neprimjerenih obraćanja v.d. ravnateljice dr. sc. Marine Perić Kaselj pojedinim zaposlenicima Instituta, kako u pojedinačnim razgovorima tako i u skupnim okruženju”. ”Pri tome je”, stoji dalje u spomenutom pismu, ”navodila neistine i bez dokaza optuživala dio zaposlenika za ‘davanje podataka medijima’ koristeći visoke tonove i lupanje rukom po stolu”.

U pismu koje potpisuje desetero zaposlenika Instituta, ujedno i članova Znanstvenog vijeća, potpisnici tvrde kako se i dalje ”nastavljaju pritisci v. d. ravnateljice na predsjednicu Znanstvenog vijeća i njezinu zamjenicu kao i na predstavnicu Znanstvenog vijeća i predstavnicu svih zaposlenika u Upravnom vijeću Instituta, uz traženje njihovih ostavki, što predstavlja direktno zadiranje u rad Upravnog i Znanstvenog vijeća Instituta”.

Pismo su, inače, potpisali dr. sc. Margareta Gregurović, zamjenica predsjednice Znanstvenog vijeća, članica Etičkog povjerenstva Instituta i izvršna urednica znanstvenog časopisa Migracije i etničke teme, dr. sc. Snježana Gregurović, dr. sc Sanja Klempić Bogadi, pročelnica Znanstvenog odsjeka za migracijska i demografska istraživanja i glavna urednica znanstvenog časopisa Migracije i etničke teme; dr. sc. Josip Kumpes, dr. sc. Simona Kuti, predsjednica Znanstvenog vijeća, dr. sc. Sanja Lazanin, predsjednica Etičkog povjerenstva, dr. sc. Dubravka Mlinarić, koja je nedavno podnijela ostavku u Upravnom vijeću Instituta, dr. sc. Sonja Podgorelec, dr. sc. Aleksandar Vukić, nedavno podnio ostavku na mjesto pročelnika Znanstvenog odsjeka za etnička istraživanja i nacionalne manjine, te dr. sc. Drago Župaljić-Iljić.

V.d. ravnateljice optužuju za ‘netransparentne sporazume’

U dijelu pisma navodi se i kako je v.d. ravnateljice IMIN-a dr. sc. Marina Perić Kaselj ”prisvojila” ”vođenje znanstvene politike Instituta” ”na način da umjesto, primjerice ugovaranja istraživačkih projekata” sklapa ”netransparentne sporazume s različitim institucijama, bez prethodnog obavještavanja Znanstvenog vijeća kao tijela i bez razgovora o financijskoj i znanstvenoj ili stručnoj dobrobiti takvih sporazuma ili o obvezama zaposlenika Instituta u okvirima tih sporazuma”.

Desetero potpisnika dramatičnog pisma ministrici Divjak traže ”hitno i neodgodivo djelovanje” kako bi se pridonijelo ”poboljšanju situacije u Institutu za migracije i narodnosti”, te traže ”pomoći i zaštitu od postupaka v. d. ravnateljice i pojedinih zaposlenika koji ugrožavaju dostojanstvo radnika, potencijalno i privatnost i sigurnost svih zaposlenika IMIN-a”. Ukratko, oni stanje u Institutu vide kao ”nezdravo okruženje daleko od uvjeta povoljnih za znanstveno-istraživački rad”.

Stanje u Institutu sudeći po dramatičnim apelima značajne većine, krajnje je ozbiljno. U nedavnom tekstu ”Kako izgleda kad se znanstvenici posvađaju do krvi? Pa, kao na senzacionalnom Institutu za migracije” Telegram je o tome pisao upozoravajući na alarmantnu situaciju koja dovodi do ugrožavanja rada Instituta koji ionako loše kotira u stručnoj javnosti.

Ravnateljica nam je poslala demantij prošlog teksta

Bez obzira što su činjenice u pismu desetero znanstvenika, kao i međunarodna peticija daleko dramatičnije opisali stanje nego što je objavljeno u Telegramovu tekstu, v. d. ravnateljice IMIN-a, Marina Perić Kaselj uputila je autoru teksta e-poruku u kojoj se žali na ”niz izrečenih tvrdnji” koje su po njenoj ocjeni ”neutemeljeno iznesene”. Zamolili smo Perić Kaselj da pojasni što je u našem tekstu bilo neutemeljeno, ali i da nam prokomentira neke od navoda iz pisma desetoro znanstvenika Instituta na čijem je čelu, a koji traže pomoć i zaštitu ministrice Divjak.

Odgovorila je. Tvrdi kako ona nije izabrana, već imenovana v. d. ravnateljicom Instituta za migracije i narodnosti 11. listopada 2016. godine, do 28. rujna 2017. godine kada joj prestaje mandat, no da je tada, ponovno, kao v.d. ravnateljice imenovana u drugi mandat, a sve sukladno odredbama Zakona o ustanovama i Statuta IMIN-a i u skladu s Poslovnikom o radu Upravnog vijeća Instituta za migracije i narodnosti. ”Vršitelja dužnosti se imenuje kada trenutačno nema ravnatelja, jer netko mora preuzeti ovlasti ravnatelja, a moguće je da ne postoji osoba koja ispunjava tražene uvjete”, kaže Perić Kaselj te dodaje kako ”nije nužno da vršitelj dužnosti ravnatelja ima iste formalne uvjete koji su propisani za imenovanje ravnatelja”, jer, po njenom tumačenja ”vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje Upravno vijeće Instituta, a ne izabire ga kao kandidata u Natječaju koji propisuje formalne uvjete za pristupnike na Natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja Instituta”.

Perić Kaselj, nadalje, tvrdi kao dr. sc. Sonja Podgorelec nije dobitnica Državne nagrade za znanost, već dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti za 2008., te kako se Upravno vijeće sastoji od pet članova od kojih tri člana imenuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je osnivač Instituta, pa ”ne postoji kategorija/institut preglasavanja”, kako je napisao Telegram.

Tvrdi da se ne traži razrješenje tri vanjska člana

Vezano uz dio našeg teksta kako je potpunom zaoštravanju ionako kaotičnih odnosa, pridonio zahtjev koji potpisuje predsjednica Znanstvenoga vijeća Instituta Simona Kuti, upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja, za razrješenjem sva tri vanjska člana Upravnog vijeća, v.d. ravnateljice IMIN-a pojašnjava da ”Znanstveno vijeće nema ingerencije podnositi zahtjev za smjenom sva tri člana Upravnog vijeća koja imenuje osnivač, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, poglavito u slučaju kada se radi o izvrsnim znanstvenicima, te dodaje da IMIN po prvi put ima ”doista potpuno kompetentno Upravno vijeće sastavljeno od znanstvenika iz srodnih institucija koji svojim kompetencijama, iskustvom i znanjem mogu pomoći IMIN-u u daljnjem znanstvenom razvoju i izlasku iz ‘krize”’.

Vezano uz dio Telegramovog teksta o novom Poslovniku o radu Upravnog vijeća koji uvodi kategoriju poslovne tajne, Perić Kaselja pojašnjava kako je sve pravno utemeljeno i u skladu s pozitivnim propisima sa svrhom poboljšanja rada Upravnog vijeća kao tijela upravljanja Institutom, te kako su (članak 19.) ”Predsjednik i članovi Upravnog vijeća dužni čuvati poslovnu tajnu i druge povjerljive podatke za koje doznaju u obavljanju svoje funkcije, a koje mogu štetiti ugledu osoba ili institucije”, u čemu, kaže, ne nalazi ništa sporno jer ”slične odredbe nalazimo u poslovnicima o radu upravnih vijeća mnogobrojnih institucija u Republici Hrvatskoj, koje djeluju sukladno Zakonu o ustanovama”.

Ne misli da se zaposlenicima obraćala neprimjereno

Što se pak tiče naše zamolbe da se v. d. ravnateljice IMIN-a očituje o optužbama iz pisma desetero znanstvenika, da je prijetila i vršila pritiske, Marina Perić Kaselj kaže kako je to neistinita tvrdnja te traži da deset potpisanih znanstvenika iz IMIN-a točno navede i s konkretnim dokazima potkrijepi svoje tvrdnje. Također, neistinitim i netočnim smatra da se neprimjereno obraćala pojedinim zaposlenicima Instituta, da je povisivala glas ili lupala šakom o stol. ”U svom dosadašnjem radu kao v. d. ravnatelja stojim iza svakog svog postupka. Potpunu odgovornost pojedinca i Institucija primjenjujem u svom radu. Kao javni znanstveni institut RH barem pod mojim vodstvom isključivo će se držati tog načela. Na neformalno sazvanoj sjednici radnika IMIN-a upozorila sam kako iznošenje ‘prljavog rublja’ u medijima nije ‘nivo’ znanstvenika i da se problemi rješavaju u ‘kući”’.

Tvrdnje desetero potpisnika vezano uz pritiske Perić Kaselj, ona odbacuje, ali priznaje kako je zahtijevala ostavke: ”Ostavku sam tražila od predsjednice i zamjenice ZV-a, kao i predstavnice znanstvenika u UV-u na sjednici ZV-a u rujnu 2017. godine zbog falsificiranja zapisnika o čemu postoji i pismeni dokaz (izdvojeno mišljenje dr. sc. Marine Perić Kaselj o spornom zapisniku s treće sjednice ZV-a od 12. travnja 2017. godine). Citiram dio izdvojenog mišljenja ‘…zbog krajnje neetičkog i nemoralnog čina tražim ostavku predsjednice ZV-a dr. sc. Simone Kuti, njene zamjenice dr. sc. Margarete Gregurević (kao i njeno članstvo u etičkom povjerenstvu), i dr. sc. Dubravke Mlinarić predstavnice znanstvenika u UV-u. Ovo su časne i najodgovornije funkcije u IMIN-u i iz tih razloga takve osobe trebaju biti primjeri drugima i moral im treba biti iznad sitnih interesa, interesa grupe i pojedinačnih interesa. Stoga smatram da više ne mogu obavljati ove funkcije…’. Kolegice nisu podnijele ostavku i dalje obnašaju nesmetano svoje funkcije”.

Nije upoznata s peticijom uglednih znanstvenika

”Sklapanje sporazuma je isključivo u ingerenciji ravnatelja”, komentira dio pisma Perić Kaselj, u kojoj je desetero znanstvenika osporava prisvajanje prava na vođenje znanstvene politike Instituta. ”Za normalno funkcioniranje i rad IMIN-a, nakon dugogodišnje izoliranosti i zatvorenosti prema nacionalnim i međunarodnim Institucijama, smatram potpisane sporazume izuzetno važnima. Ugledne znanstvene i stručne institucije Hrvatska matica iseljenika, Međimurska županija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Department of Psychology, University of North Texas, Inštitut za narodnostna vprašanja Ljubljana, Institut za kriminološka i sociološka istraživanja Beograd međusobnim sporazumima pokazale su nam otvorenost i povjerenje i stavili nas u poziciju privlačnog partnera”.

Što se pak tiče peticije uglednih znanstvenika kojom se traži prstenak političkog uplitanja i lošeg upravljanja IMIN-om, v.d. ravnateljice kaže: ”Nisam upoznata s navedenom peticijom, a još manje s političkim utjecajima i lošim upravljanjem Institutom. Ne znam što sadržajno navodi ta peticija, o kakvim ‘političkim pritiscima’ se radi i tko koga ‘politički pritišće’. Više puta sam istaknula pred radnicima IMIN-a da sam slobodna i neovisna osoba, ne pripadam ni jednoj političkoj stranci, a osobna sloboda mi je najdragocjenija”.