Gospođa Borzan ove je godine u Europskom parlamentu odnijela par nemalih pobjeda. Sjeli smo s njom
S SDP-ovom zastupnicom u Europskom parlamentu pričao je Drago Hedl
Zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan (SDP) vjerojatno je najaktivnija hrvatska europarlamentarka, a ono što njene inicijative čini osobito vrijednim jest da od toga korist ima veliki broj građana. Uspjela se izboriti za jednaku kvalitetu proizvoda na cijelom tržištu Europske unije, pa tako djeca u Hrvatskoj, čiji roditelji kupuju Hippove bio kašice, sada jedu potpuno isti proizvod kao ona u Njemačkoj. Slično je i s hrenovkama Wudy koje su se u Republici Hrvatskoj prodavale, a da u njima uopće nije bilo mesa (!), ili Nutelle koja je sadržavala manje kakaa.
Nedavno, Borzan se uspjela izboriti i za Uredbu o prekograničnoj dostavi paketa, što je hrvatskim građanima pojeftinilo tu poštansku uslugu, a njen izvještaj o doniranju i bacanju hrane jednoglasno je usvojen u EU parlamentu. Hrvatsku zastupnicu pitamo kako u tome uspijeva obzirom da njena politička opcija u EU parlamentu, Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), nema većinu, a njeni prijedlozi i inicijative odlično prolaze. Pitamo je je li u EU parlamentu drugačija praksa od one u Hrvatskom saboru: ako nemaš većinu, ni najgenijalnije stvari ne mogu proći.
BORZAN: Rad u Europskom parlamentu potpuno je drugačiji, inicijative i rad pojedinog zastupnika lakše nalaze prostor. Cijeni se argumentiran stav i ako ga imate, nije neobično da i ljevica i desnica glasaju jednako. Moj izvještaj o doniranju i bacanju hrane jednoglasno je usvojen jer čak i kolege iz stranaka koji žele da se EU raspadne, vide da je to problem. Istina je da pučani više guraju interes biznisa, a socijalisti građana, ipak smo svi svjesni kako moramo postići kompromis ako želimo imati dobre zakone. Puno ovisi i o vještinama pregovaranja i količini uloženog truda pojedinih zastupnika koji su zaduženi za dokument.
TELEGRAM: U domaćem se žargonu uvriježila pomalo posprdna sintagma – ”europski birokrati”. Međutim, koliko je vremena trebalo da neke vaše inicijative iz faze prijedloga dođu do realizacije?
BORZAN: Zadnji dokument na kojem sam radila – Uredba o prekograničnoj dostavi paketa – išla je kroz pregovore godinu dana, što je relativno brzo za tekst koji se izravno primjenjuje. U prosjeku, jedan zakon se usuglašava oko dvije godine. S druge strane, kada sam bila izvjestiteljica za nove uredbe o medicinskim uređajima, prošlo je četiri godine od početnog prijedloga Komisije do kraja pregovora. Tijekom pregovora o dostavi iskoristili smo estonsko predsjedanje Vijećem kako bi brzo završili jer je njima to bio prioritet i bili su skloni raditi ustupke Parlamentu što smo jako dobro ”utržili”. Zadnji pregovori trajali su sedam sati, vjerujte, nema ništa birokratsko u tome, više je kao pokeraška igra.
TELEGRAM: Mrze li vas Hipp i HP? Prve ste natjerali da izjednače kvalitetu dječje hrane koju prodaju u Hrvatskoj s onom u Njemačkoj, a druge, Hrvatsku poštu, da zbog dogovora o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa više neće moći naplaćivati 4,5 kuna za dostavu malih paketa?
BORZAN: Ne znam, to biste trebali pitati njih. Osobno nikada ne radim protiv nekoga, već je moj posao, prije svega, da EU radi za ljude. Oni koji posluju pošteno, nemaju se čega bojati niti imati razlog da me mrze, ako baš hoćete. Konkretno, svim sam proizvođačima koji su bili obuhvaćeni mojim istraživanjem dala priliku da se izjasne, svaka faza je bila medijski popraćena, nikoga se nije uhvatilo na prepad. A što se tiče Hrvatske pošte, prvi sastanak koji sam održala kad sam postala izvjestiteljica za dostavu je bio upravo s njima. Naravno, razgovarala sam i s drugim europskim poštama, UPS-om, DHL-om i slično, kao i s potrošačkim organizacijama. Trudim se biti maksimalno transparentna u svom radu i svakoga ću saslušati.
TELEGRAM: Je li vam vaš doskorašnji kolega u EU parlamentu, premijer Andrej Plenković, čestitao na postignućima čiju će korist osjetiti mnogi hrvatski građani? Postoji li ikakva komunikacija s njim otkako je otišao iz Bruxellesa?
BORZAN: Nakon što sam završila istraživanje, poslala sam mu pismo s molbom da u Vijeću Europe jače pritisnu kako bi se problem nejednake kvalitete riješio. U Parlamentu radim sve što mogu, ali posao u Vijeću treba obaviti hrvatska Vlada. Odgovor koji sam dobila nije pretjerano ohrabrujuć niti su u Vijeću Europe pretjerano aktivni oko tog pitanja.
TELEGRAM: Kako biste inače ocijenili suradnju s hrvatskim tijelima čija vam je pomoć potrebna u realizaciji nekih vaših inicijativa? Čini se da je s Hrvatskom agencijom za hranu, oko kvalitete dječje hrane i drugih prehrambenih proizvoda, išlo dobro…
BORZAN: Hrvatska agencija za hranu obavila je vrhunski posao na ovom istraživanju. Sama činjenica da nitko do sada nije uspio osporiti rezultate koji su uzburkali i hrvatsku i europsku javnost sve govori. Odmah po završetku, rezultate smo poslali u Europsku komisiju i predsjednik Jean Claude Juncker je u svom godišnjem govoru osudio tu praksu i označio je prioritetom. Sve to je i zasluga HAH-a. Potpuno mi je neshvatljivo da me u godinu dana od kad sam od strane Parlamenta zadužena za odnose s Europskom agencijom za lijekove, nikada nitko iz Vlade nije kontaktirao oko naše kandidature. Slično je s aktualnom inicijativom umirovljenika za sufinanciranje ugradnje dizala u višekatne zgrade iz EU fondova, tu s Ministarstvom regionalnog razvoja idemo dva koraka naprijed, jedan nazad.
TELEGRAM: Koliko ste u vašim inicijativama imali podršku ostalih hrvatskih zastupnika u EU parlamentu i osjeća li se među vama, zastupnicima, tako oštra podjela kakva vlada u Hrvatskom saboru?
BORZAN: Mislim da smo svi u korektnim odnosima. U Europskom parlamentu radimo u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa, tako da tu nema razilaženja osim ako su u pitanju ideološke rasprave poput prava žena i slično. Ne vjerujem da itko od njih ima nešto protiv mojih inicijativa. Osobno uvijek podupirem njihova nastojanja koja su dobra za Hrvatsku. Primjerice, osigurala sam potporu svoje političke grupe za inicijativu Marijane Petir kojom su zaštićeni interesi hrvatskog šumarstva i na kraju je to prošlo s tankom većinom.
TELEGRAM: Koliku ste podršku vaših kolega imali kad je u pitanju bila borba za istu kvalitetu istih proizvoda (hrana, deterdženti…) na cijelom području EU? Jesu li vas podržavali više oni iz zemalja poput Hrvatske (primjerice Rumunjska, Bugarska) na čija su tržišta dolazili proizvodi lošije kvalitete, ili pak iz zemalja (prije svega Njemačke) odakle ti proizvodi dolaze?
BORZAN: U ovoj borbi sam prevalila veliki put. Na početku mandata ljudi su mi govorili da dok je proizvod siguran nema problema. Dakle, trebamo valjda biti zahvalni što nas ne truju. Vrlo ustrajno sam obilazila jednog po jednog zastupnika i uvjeravala ih. Kada bih uspjela nametnuti raspravu na ovu temu u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, podršku sam dobivala samo od kolega iz istočnih članica. Nakon objave mog istraživanja značajno se promijenilo raspoloženje i kod kolega iz zapadnih zemalja koji su se počeli interesirati, a posebno su ih šokirali proizvodi poput Wudy hrenovki koje u Republici Hrvatskoj uopće nemaju mesa, ili Nutelle koja ima manje kakaa, Activia voćnog jogurta s manje voća i slično.
TELEGRAM: Surađujete li s Udrugom za zaštitu potrošača i sličnim organizacijama u Hrvatskoj? Dolaze li vam od njih kakve ideje i ukazuju li na probleme koje bi valjalo riješiti na razini EU?
BORZAN: Imam jako dobru suradnju s potrošačkim organizacijama u Hrvatskoj, kao i s onima na razini EU. Potrošačke organizacije imaju najbolji uvid u probleme građana, a pokazuje se da su i hrvatski potrošači upravo zbog njih više informirani o svojim pravima.
TELEGRAM: Što u borbi za prava potrošača kanite još učiniti do kraja mandata?
BORZAN: Od siječnja radim na Izvješću o kvaliteti proizvoda te imam još nekoliko vezanih projekata. Očekujemo da će Komisija izići s nekoliko prijedloga za potrošače. Prvi je prijedlog o nadzoru tržišta odnosno standardima ispravnosti robe koja ulazi u EU iz trećih zemalja poput Kine i slično. Ići će i nekoliko zakona o pravima putnika, prije svega u željeznici. Završavaju se neki zakoni za online kupnju i jamstva na kupljene proizvode. U svakom slučaju bit će jako puno posla da se sve završi prije kraja mandata Europskog parlamenta.
TELEGRAM: Početkom 2017. bili ste imenovani izvjestiteljicom Europskog parlamenta za pregovore o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa, a krajem iste godine i izvjestiteljicom za različitu kvalitetu proizvoda na istoku i zapadu EU i bit ćete glavna autorica prvog dokumenta Europskog parlamenta o toj temi. Vaš izvještaj o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane, gdje ste također bili glavna izvjestiteljica, jednoglasno je prihvaćen na Odboru za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane EU parlamenta. Kako to komentiraju ostali EU zastupnici iz Hrvatske? Ima li zavisti?
BORZAN: Meni je jako važno da mi kolege iz Hrvatske pomognu u lobiranju za izvješće o kvaliteti proizvoda, posebice kolege iz HDZ-a jer treba pridobiti dio europskih pučana da bi prošao dobar tekst. Znam pojedince iz EPP-a iz drugih država koji će me podržati, ali nadam se da će moji kolege, koji znaju koliko je to važno našim građanima, pomoći u lobiranju. Malo nas je i jači smo kad pušemo u ista jedra. Kod izvješća o povećanju doniranja hrane puno mi je pomogla izvrsna suradnja s kolegom Davorom Škrlecom.
TELEGRAM: Niste previše u Hrvatskoj, no ipak ste članica Predsjedništva SDP-a. Vašoj stranci baš ne cvjetaju ruže, a neke vaše kolege najavljuju kako je vrijeme da se postave neka neugodna pitanja. Kako biste vi ocijenili stanje u SDP-u?
BORZAN: Nisam rob anketa, ali one svakako pokazuju trend, a naš je silazni. To nije dovoljno samo konstatirati, već treba i povući poteze koji će promijeniti taj trend. Našim biračima je posve jasno što se zapravo zbiva, oni traže odgovore na goruća pitanja, a SDP im nudi unutarstranačke obračune. Smatram svojom dužnošću na Predsjedništvu jasno govoriti o tome da mi tu nismo zbog dvorskih igara, već zbog građana jer tako i sama funkcioniram u Europskom parlamentu.