Nekad je nužno odabrati stranu

Komentar: Kako je Baldasar cenzurirao svastiku, a proslavio 10. travnja

Splitska vlast je zatvorila izložbu zbog navodnog veličanja nacizma

FOTO: PIXSELL

Do pojave Ive Baldasara na mjestu gradonačelnika Splita, na tom su se mjestu od ’90., na ovamo izmijenili različiti profili ljudi. Bilo je tu i ostrašćenih nacionalista, dubioznih tehnokrata i potkapacitiranih populista, no ono što je svih njih zajedno temeljito razlikovalo od Baldasara, jest činjenica da su u pravilu uvijek bili svjesni svojih postupaka i provodili su ih nekom razumljivom logikom.

Način na koji se Ivo Baldasar pak odnosi prema pitanjima ideologije, kulture i civilizacijskih standarda, mogao bi se kroz neko vrijeme učiti u udžbenicima politologije u poglavlju naslovljenom kao ‘Potpuni promašaji i temeljno nerazumijevanje vlastite uloge’.

Distanca od ideologija

Iako kao glavnu mantru svog mandata uporno navodi projektnu orijentaciju i distanciranost od ideologija, o čemu ima smisla raspravljati, ali barem reflektira nekakav stav, činjenica je da će po okončanju mandata ostati primarno zapamćen kao čovjek sklon proizvodnji kulturnih i društvenih skandala, motiviranih upravo ideološkim pitanjima.

Posljednji takav čin odigrao se prije nekoliko dana, kada je gradska vlast preko ravnateljice Muzeja grada Splita, Narcise Bolšec Ferri zatvorila tradicionalnu izložbu, sada već 28. Adria art annale, zbog navodnog veličanja nacizma. Kako je Grad Split službeno i nedvosmisleno podržao takvu odluku, prije nego uđemo u genezu problema, ne bi bilo pošteno prešutjeti činjenicu kako HULU (Hrvatska udruga likovnih umjetnika), koja je organizator izložbe i Grad Split, praktično već mjesecima ratuju oko pitanja upravljanja nad dijelom podruma Dioklecijanove palače.

Pitanje novca

Naravno, kao i u svakom slučaju tog tipa, ključno pitanje razdora odnosi se na ubiranje prihoda od ulaznica koje se turistima naplaćuju za obilazak Podruma. Baldasarova administracija je prije nekoliko mjeseci, nakon čitavog niza godina oduzela koncesiju na upravljanje Podrumima HULU-u i predala ih Muzeju grada Splita, što je izazvalo dugotrajnu pobunu članova HULU-a, ali bez ikakvog učinka.

Dakle, u ovogodišnji Adria art annale, ušlo se po prvi put s novom situacijom, u kojoj organizator izložbe, ujedno nije i netko tko upravlja tim prostorom i odmah je proizveden skandal.

Subverzivna izložba

Međutim, koliko god se ljudi bliski gradskoj vlasti trudili dokazati suprotno, isključiva odgovornost za cirkus i otvorenu cenzuru leži upravo na Muzeju grada Splita i gradskim vlastima.

Za čitatelje koji ne poznaju koncept ovog splitskog umjetničkog salona, vrijedi napomenuti kako je on u pravilu odan subverzivnim provokacijama i novim umjetničkim tendencijama te kako od njega nikad ne treba očekivati klasičnu izložbu malograđanskog tipa, koja nikoga neće uznemiriti.

Zbunjena ravnateljica

Detalj koji je ravnateljicu Muzeja grada Splita, spomenutu Natašu Bolšec Ferri, uznemirio do te mjere, da je još u večeri otvaranja pozvala policiju da izložbu zatvori, da bi dan kasnije nakon što se policija proglasila nenadležnom za tumačenje umjetničkih sloboda, izložbu izravno i zatvorila, odnosi se na jedan rad koji je problematizirao simboliku svastike. Službeno objašnjenje koje je zatim ponuđeno od Bolšec Ferri, bilo je kako je riječ o simbolu koji je zabranjen u Republici Hrvatskoj, da bi kasnije dogradonačelnik Goran Kovačević zaključio kako mu je jasno da je ovdje riječ o pitanju umjetničkih sloboda, ali da nakon svastike na travnjaku poljudskog stadiona, Split ima nultu toleranciju za njenu pojavu.

Grad je zatvorio i cenzurirao subverzivnu izložbu jer, kažu, nakon svastike na Poljudu imaju nultu toleranciju za takve stvari. Istodobno, gradonačelnik otvara spomenike postrojbi nazvanoj po ustaškom zločincu i na isto mjesto šalje vijence za 10. travnja

Sve navedeno imalo bi nekog smisla, iako bi nesumnjivo proizvelo skandal zbog zabrane umjetničkog izražavanja i potpunog pogrešnog shvaćanja poruke tog rada, da nije riječ o gradu u kojem gradonačelnik otvara spomenike postrojbi nazvanoj po ustaškom ratnom zločincu Rafaelu Bobanu, i to na Dan Europe, a potom na taj isti spomenik, 10. travnja šalje vijenac u ime Grada Splita.

Cenzura bez smisla

Temeljno pitanje glasi, po čemu se pojava svastike na subverzivnoj izložbi koja sigurno nema fašističku pozadinu, cenzurira i smatra nedopustivom, dok se veličanje ustaškog ratnog zločinca, koji je iz ideoloških, neofašističkih razloga, sa cjelokupnom simbolikom Pavelićeve države upravo zbog toga i uzet u ime spomenute postrojbe, takvim ne smatra? Pri čemu, da ironija bude veća, Grad u jednom, ideološki jasno profiliranom činu sudjeluje, a drugog, koji ne razumije, cenzurira.

Možemo sada voditi raspravu o smislenosti izloženog rada, čija je nakana bila propitati tendencioznu upotrebu simbola koji je izvorno bio znak nenasilja.

Neofašizam u gradu

Možemo također govoriti o tome kako je riječ o neukusnoj vrsti propitivanja, ali ono što svakako ne bilo loše je izbjegavanje sveprisutnog cinizma. U kojem se osnažuje autoritet prema umjetnicima, dok se biva poniznim pred neofašistima, koji svoje manifestacije počinju s pozdravom Za dom spremni.

Posebno, ako je argumentacija koja se koristi u zabrani ta da je svastika zabranjena u Hrvatskoj. Kao da veličanje ustaškog režima nije.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 10. listopada 2015.