Školski radnici nisu se uspjeli dogovoriti s Vladom, sutra idu u štrajk. Donosimo pregled slučaja
Na kraju bi se sindikati i vlada sve mogli mirno dogovoriti i rascjepkati povećanje plaća
Sindikati školstva i predstavnici Vlade danas su sjeli za stol u drugoj rundi pokušaja mirenja. Na sastanku nije došlo do dogovora i škole su od sutra u štrajku. “Vlada je u cijelosti odbila naše zahtjeve, ponudila je kroz dodatke povećanje dodatka od 2 posto od 1. listopada i 2 posto od 1. lipnja 2020. To je za sindikate neprihvatljivo i iz tog razloga mirenje je neuspješno završilo. Možemo najaviti da će sutra početi štrajk u sustavu osnovnog i srednjeg školstva. Bit će cirkularni štrajk, prvi dan, sutra, cijela Hrvatska će biti u štrajku, ostale dane će biti nekoliko županija iz oba sindikata zajedno”, izjavio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSSH) Branimir Mihalinec nakon propalog mirenja, prenosi N1.
Sindikati traže povećanje plaća za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama i to kroz povećanje koeficijenta složenosti posla za 6,11 posto. Uz Mihalinca, u postupku mirenja sudjelovali su i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Šprem, dok je Vladu zastupao ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović. Sindikati su roditelje zamolili za razumijevanje. “Ovo nije borba protiv učenika, ovaj štrajk nije borba protiv roditelja, nego za bolje obrazovanje, za našu budućnosti i budućnost naše djece”, izjavila je Šprem nakon sastanka.
Što traže sindikati, kako to artikulira HNS, a što nudi premijer?
Sindikati, uz snažnu podršku resorne ministrice Blaženke Divjak i zaleđe koje daje HNS, od Vlade traže podizanje koeficijenta složenosti posla za šest posto i od toga, tvrde, ne odustaju. Značilo bi to, u prosjeku, 600 kuna bruto veću plaću. No, nakon prvog pokušaja mirenja u ponedjeljak, sindikalni vođa Branimir Mihalinec rekao je da se može razgovarati o različitim modalitetima i dinamici povećanja koeficijenata.
To je na tragu prošlotjednih izjava, prvo premijera Andreja Plenkovića, potom i stranačkog šefa HNS-a Ivana Vrdoljaka. Plenković tvrdi kako je Vlada sindikatima ponudila najviše što ove godine može ponuditi, tj. povećanje za dva posto. Kaže, ne može ponuditi više dok nema sliku cijelog proračuna za iduću godinu. Vrdoljak, pak, u petak nakon koalicijskog sastanka poručuje da će u prijedlogu rebalansa proračuna iz Ministarstva obrazovanja za ovu godinu biti predloženo povećanje od dva posto, a u prijedlogu proračuna za iduću godinu povećanje od četiri posto i to “u dinamici koja će se uskladiti u Vladi”.
I ministar financija Zdravko Marić, u kojeg su ovih dana uprte oči javnosti zbog sindikalnih i HNS-ovih zahtjeva, upozorava kako je nužna odgovornost prema javnim financijama i poreznim obveznicima. S obzirom na relativno suglasje u izjavama svih aktera, moglo se očekivati odustajanje od štrajka, uz daljnje razgovore o povećanjima u idućoj godini, sukladno proračunskim mogućnostima.
Definiraju li se koeficijenti kolektivnim ugovorima u školstvu?
Ne. Koeficijenti složenosti poslova u javnim službama definirani su uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske. O toj uredbi sindikati ne mogu s Vladom voditi zakonski definirane pregovore kao u slučaju kada pregovaraju o kolektivnom ugovoru. Drugim riječima, sindikati u ovome slučaju nisu u poziciji službenih pregovora s Vladom i stvar je dobre volje Vlade hoće li koeficijente mijenjati na temelju razgovora sa sindikatima. To je do znanja dao i premijer Plenković. Prošli tjedan je rekao kako je tema povećanja koeficijenata “došla na dnevni red izvan konteksta redovitih pregovora Vlade i sindikata”.
Dobar razlikovni primjer su sindikati zdravstva koji su nedavno, u službenim pregovorima s Vladom, ispregovarali veće plaće. Njihov je kolektivni ugovor, kojeg su potpisali prošle godine na rok od jedne godine, isticao pa su se zato vodili pregovori. S druge strane, sindikati školstva prošle su godine potpisali kolektivni ugovor na rok od četiri godine. Ako se odluče na njegove prijevremene izmjene ili raskidanje, onda bi bili u poziciji službenih pregovora s Vladom.
Što su sindikati potpisali prošle godine u kolektivnom ugovoru?
Sindikati osnovnog i srednjeg školstva prošle su godine potpisali kolektivni ugovor na rok važenja od četiri godine. Tada su rekli kako je kolektivnim ugovorom uglavnom zadržana uglavnom ista razina prava, s manjim izmjenama vezanima uz rad s učenicima s teškoćama. Osim toga, utvrđeno je novo materijalno pravo za zaposlenike koji vode učenike na višednevne aktivnosti izvan škole, a nastavnicima koji imaju više od 30 godina radnog staža omogućena je dva sata manja satnica tjedno ili povećanje plaće od četiri posto.
Ministrica Divjak i sindikati tada su izrazili obostrano zadovoljstvo potpisivanjem ugovora, dodajući kako je rješavanje materijalnih uvjeta važno za Školu za život.
Zašto se o povećanju koeficijenata nije razgovaralo uoči uvođenja Škole za život?
Ministrica Divjak podršku sindikatima u zahtjevima za povećanjem koeficijenata pravda većom složenošću posla u Školi za život. Isto argumentiraju sindikati u svojoj najavi štrajka pa ostaje nejasno zašto se o povećanju koeficijenata nije razgovaralo uoči uvođenja Škole za život. Nesporno je da se kolektivnim ugovorom nije moglo urediti povećanje koeficijenata, no o tome se moglo razgovarati uoči ulaska u Školu za život i unaprijed riješiti podizanje plaća onih koji na svojim leđima nose reformske projekte Ministarstva obrazovanja.
S druge strane, tajming pritiska sindikata, HNS-a i ministrice Divjak na Vladu i premijera oko koeficijenata i ne treba pretjerano čuditi s obzirom na mnogostruko predizborno vrijeme pred nama.