Škoro grmi da javne firme moraju voditi top stručnjaci. On je s višom građevinskom bio šef Croatia Recordsa
Čovjeku kojeg je HDZ postavio u državnu firmu danas strašno smeta što HDZ postavlja ljude u državne firme
Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro gostovao je sinoć u Dnevniku Nove TV kod Mislava Bage. Tamo je Škoro, u prilično napetom razgovoru, među ostalim objasnio i kako bi riješio problem postavljanja stranačkih ljudi na čelna mjesta u državnim tvrtkama. Škoro je izrazio nezadovoljstvo time što su strateške firme upropaštene postavljanjem stranačkih direktora bez referenci. Priznao je da još nema plan kako riješiti pitanje imenovanja čelnih ljudi takvih tvrtki, pa je na licu mjesta predstavio impromptu plan.
„U svakom slučaju to mora biti sposobna osoba i mislim da bi bilo najbolje, sad mi padne na pamet, a uzimamo jako puno konzultanata iz svijeta jer mi ne znamo koliko vrijedi Ina. Naši ljudi sjede u Ini, imamo 40 posto udjela i uzimamo nekog izvana da nam kaže koliko vrijedi Ina.
Pa pitaj svog čovjeka koliko vrijedi Ina! Potrošimo 10 milijuna eura i saznamo da trebamo sjesti s prodavateljem. Uzet ću neku bjelosvjetsku kompaniju i kazat ću: nađite nam osobu koja će voditi HEP! I neka ta osoba vodi HEP, ali s odgovornošću. Želim profit, želim dobro hrvatskoj državi, želim jeftinu struju“, kazao je Škoro.
Inženjer građevine vodi diskografsku kuću
Slušajući ogorčenje s kojim je Škoro govori o stranačkom kadroviranju u državnim poduzećima, bilo bi lako zaboraviti da je i sam svojevremeno vodio tvrtke u vlasništvu države. Tako je današnji čelnik Domovinskog pokreta dvije godine bio direktor HRT-ove glazbene tvrtke Orfej. Tijekom kratkog boravka na mjestu direktora Orfeja, Škoro je od televizije dobio povlašteni stambeni kredit, što su nedavno problematizirale Novosti, objavivši kako su takvi krediti bili namijenjeni isključivo zaposlenicima HRT-a, što Škoro kao zaposlenik Orfeja nije bio.
Direktorsko mjesto u Orfeju Škoro je napustio 1999. godine, sa sobom ponijevši otpremninu koja je, prema pisanju Novosti, iznosila 350 tisuća kuna, dok čelnik Domovinskog pokreta tvrdi da je riječ 0 135 tisuća kuna.
Od 2001. do 2006. godine trajao je njegov mandat glavnog direktora Croatia Recordsa. Nedugo nakon odlaska s te pozicije, Škoro je shvatio da osim direktorskih ima i političke ambicije, pa je na parlamentarnim izborima 2007. kao član HDZ-a ušao u Sabor. Ipak, njegovi mandati na čelu Orfeja i Croatia Recordsa posebno su zanimljivi u svjetlu toga koliko mu danas smetaju nestručne osobe na čelu državnih tvrtki.
Top stručnjak?
Opće je poznata i u medijima vrlo prisutna činjenica da se Miroslav Škoro danas diči titulom doktora ekonomskih znanosti, koju je stekao obranivši disertaciju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2017. godine. Ne tako često spominje se podatak da je Škoro ekonomiju diplomirao tek 2007. godine, dakle, godinu dana nakon odlaska iz Croatia Recordsa. U njegovim biografijama navodi se i kako je završio Višu građevinsku školu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kako je 90-ih pohađao Diplomatsku akademiju MVP-a RH.
Uz to, Škoro je dvije godine studirao na Community College of Allegheny County u SAD-u, vjerojatno tijekom razdoblja od 1989. do 1992. godine koje je proveo u toj zemlji. Dakle, u periodu od 1997. do 2006. godine, kada je bio direktor Orfeja i glavni direktor Croatia Recordsa, Miroslav Škoro mogao se pohvaliti formalnim kvalifikacijama inženjera građevine. Osim toga, bio je i nesvršeni student ekonomije, te bivši polaznik američke visoke škole u Pittsburghu i Diplomatske akademije.
Teško je razabrati što je na tom raznovrsnom i prilično zbrkanom obrazovnom putu Miroslava Škoru učinilo stručnjakom vrijednim mjesta na čelu velikih diskografskih kuća. Da je neki head hunter „bjelosvjetske kompanije“ kakve Škoro sada želi angažirati za lov na buduće direktore državnih tvrtki bacio pogled na CV u kojem se opisuju njegove tadašnje kvalifikacije, bi li zaključio da je pronašao idealnog kandidata za novog glavnog direktora Croatia Recordsa? Ili je Miroslav Škoro na to mjesto sletio kroz političko kadroviranje protiv kakvog se sada spreman žestoko boriti?