Linić piše za Telegram: Zašto SDP ignorira veliki projekt fiskalizacije
Bivši ministar o uspjesima fiskalizacije koju SDP ne želi spomenuti
Uvođenje reda vjerojatno je najčešća sintagma koju sam izgovarao tijekom mandata ministra financija. Da bi nešto moglo početi rasti i uspješno se razvijati, mora nicati iz zdravih temelja. Kao ministar financija potkraj 2011. preuzeo sam resor s deficitom od 25 milijardi po Eurostat metodi, s nelikvidnošću u zemlji od gotovo 45 milijardi kuna. Dočekao nas je i potpuni nered u naplati poreza.
Rekli smo, nećemo se izgovarati na druge, nego ćemo krenuti na posao. Stanje državnih financija bilo je takvo da je državni proračun vapio za novim prihodima kako bi isfinancirao sve potrebe zemlje u dubokoj recesiji. Morali smo bez odgađanja i okolišanja krenuti u udar na sivu ekonomiju. Taj je obračun u ovoj zemlji odgađan gotovo dva desetljeća. I zato je dogorjelo do prstiju.
Početkom 2012. analize su nam pokazale da je prosječan dnevni promet u kafićima ispod 80 kuna, da su vrlo često vlasnici jedini prijavljeni zaposlenici i to najčešće na minimalcu te da dobar dio njih ima golemi nesrazmjer između prihoda i imovine. Na tržnicama i zelenim veletržnicama preprodavači su bez ikakvih računa (pre)prodavali robu, nerijetko i bez deklaracija o porijeklu voća ili povrća. Mnoštvo odvjetničkih ureda poslovalo je bez evidentiranog prometa gotovinom. I nitko se nije previše bunio.
Gotovo bismo zaključili da je to bilo općeprihvaćeno društveno ponašanje. Međutim, nikad ne treba podcijeniti građane. Naime, provodeći istraživanje među građanima o prioritetima Vlade, najviše rangiranim projektom je označeno suzbijanje sive ekonomije i utaje poreza.
Građani su bili uz nas
Na izravno hipotetsko pitanje bi li trebalo kafiću koji opstaje zahvaljujući utaji poreza progledati kroz prste jer zapošljava makar i na crno, ili bi trebalo suzbiti utaju poreza jer je time nelojalna konkurencija drugima koji uredno plaćaju porez, gotovo 80 posto ispitanika je reklo da treba suzbiti utaju poreza bez obzira na posljedice.
Dakle, znali smo da ćemo imati protiv sebe mnoge moćne i utjecajne krugove, ali shvatili smo da ćemo uz sebe imati građane. Građani su razumjeli poruku kako nije pravedno da dio gospodarstvenika uredno plaća sve svoje obveze i prema zaposlenicima i prema državi i prema dobavljačima, a da drugi koji love u mutnom kao nelojalna konkurencija ugrožavaju i ono preostalo zdravo tkivo.
Istodobno, stručni timovi u Ministarstvu financija su prikupljali iskustva drugih zemalja. Najučinkovitije su se pokazale fiskalne blagajne i krenuli smo u potragu za njima. Ali softverski stručnjaci u Hrvatskoj ponudili su riješena fiskaliziranja računa sa središnjom obradom u Poreznoj upravi. APIS-ovi inženjeri razvili su taj sustav centralne obrade i osmišljen je JIR, odnosno broj koji je jedinstven za svaki izdani račun u Republici Hrvatskoj. Ostala softverska i hardverska rješenja za krajnje korisnike su puštena na tržište. Time smo snizili trošak ulaganja obveznika fiskalizacije i omogućili stvaranje cijelog malog IT tržišta ponude softvera za izdavanje fiskalnih računa.
U realizaciju uvođenja fiskalizacije krenuli smo u više faza. Najprije s turizmom, ugostiteljstvom i trgovinom. Istodobno, sa stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, snizili smo PDV za turizam i ugostiteljstvo s 25 na 10 posto. Nikada neću zaboraviti kojekakve samozvane stručnjake i dežurne katastrofičare koji su iskakali iz medija nekoliko dana prije početka primjene fiskalizacije. Vrhunac je bio izvještaj u jednoj središnjoj informativnoj emisiji jedne od televizija u kojem je mlada konobarica pojašnjavala kako će se sustav sigurno srušiti. Sustav je izdržao i prvi i drugi i treći dan primjene.
Izdržao je i u prvoj godini primjene 14. kolovoza 2013. kada je izdano rekordnih 9,527.529 računa.
Nakon početka primjene, pustili smo neko vrijeme za prilagodbu, inspektori su već bili na terenu, ali samo su upozoravali. A onda se krenulo ozbiljnije. Opet su krenule drame. Jedan od prvih bio je, sjećam se, onaj “jadni” ugostitelj sa splitske rive koji je okupio novinare kako bi se žalio da mu je država ubila posao jer mu je zbog četrdesetak kuna viška u blagajni stavila ključ u bravu. Druga strana medalje bila je da mu je inspekcija došla nakon više od 50 prijava gostiju i nakon što je i samim inspektorima izdan krivotvoreni račun. Stvari su lagano sjedale na mjesto.
U drugoj su fazi obveznici fiskalizacije postali i odvjetnički uredi. Opet veliki medijski napisi, krši se povjerljivost odnosa s klijentom, pisma stižu sa svih strana, naslovnice vrište. A mi opet imamo istraživanje kako najviše građana smatra da je upravo u odvjetničkim uredima, čak više nego u ugostiteljstvu, najraširenije poslovanje u sivoj zoni. Fiskalizacija je ušla u odvjetničke urede i nisam čuo da se pojavio bilo kakav problem u kršenju povjerljivosti.
Nevjerojatan rast prihoda
U trećoj fazi na red su došle tržnice, odnosno preprodavači na veletržnicama i tržnicama. Nažalost, svi ćemo je pamtiti po slikama tučnjave na zadarskoj tržnici kada je prebijen čovjek koji je želio poštovati zakon. Na kraju je, kako sam pratio kroz medije, on osuđen za remećenje javnog reda i mira i novčano kažnjen. Prekupci su kumice hrabro gurali u prve redove. No, nismo ni pomišljali na odstupanja. Fiskalizacija je ušla i na tržnice i u sve ostale subjekte koji se bave gotovim novcem. Najveći poticaj u tome da nema popuštanja su nam bili upravo građani. Oni su provjeravali ispravnost računa na aplikaciji koju smo postavili na web, kao što su i masovno slali pisma s računima za nagradnu igru “‘Bez računa se ne računa” u organizaciji Hrvatske lutrije.
Uz nagrade za građane, nije bilo odstupanja u brojnim nadzorima i visini kazni za prekršitelje. Željeli smo jasno dati do znanja – nema popuštanja, idemo do kraja.
Rezultati su brzo stizali. U prva dva mjeseca primjene fiskalizacije ugostitelji su prijavili za tridesetak posto viši promet u odnosu na godinu prije. Već u prvom turistički jačem ljetnom mjesecu, srpnju, prikazani ugostiteljski promet bio je za gotovo 65 posto veći nego u srpnju godinu dana prije. Zbirno, u prvoj godini fiskalizacije hrvatski su ugostitelji, trgovci i odvjetnici prijavili 8 milijardi kuna viši promet nego prethodne godine. U ugostiteljstvu je rast bio nevjerojatnih 40 posto.
Mali, ali prvi korak
Pojedinci su toliko varali državu da im je s uvođenjem fiskalizacije porastao promet i po dvije tisuće puta.
Ovi podaci svjedoče da je fiskalizacija Hrvatskoj donijela više reda u prometu gotovinom, smanjila nelojalnu konkurenciju i omogućila sigurnije poslovanje. Ponosan sam i što je fiskalizacija postala izvozni proizvod. Češka uskoro počinje s primjenom našeg modela, a čujem da nije jedina koja će ga preuzeti. APIS je potpisao ugovor s Oracleom za IT rješenje.
I na kraju, potpuno iskreno, kad smo krenuli s fiskalizacijom bilo je strašnih otpora i pritisaka sa svih strana. Opstali smo samo zbog građana. Jedini su oni rekli da se mora plaćati porez, da se ne može varati, švercati, krasti i da zakon treba oštro primjenjivati. Samo podrška i razumijevanje građana su zaslužni što Hrvatska ima fiskalizaciju. Mali, ali prvi korak.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 31. listopada 2015.