Sljedeći tjedan sastaju se Donald Trump i Kim Jong-un; sve više ljudi misli da to nije pametno
U Americi i u Južnoj Koreji sve je veći broj protivnika summita koji je u planu za 12. lipnja
Kako se približava 12. lipnja, za kad je predviđen summit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una u Singapuru, u obje zemlje sve su glasnije snage koje se protive pregovorima. Visoki izvor iz južnokorejske obavještajne službe, koji je želio ostati anoniman, objavio je da je Kim Jong-un smijenio tri najviša vojna dužnosnika. Umjesto ministra obrane generala Pak Yong-sika Kim je imenovao za novog ministra generala No Kwang-chola, do sada prvog zamjenika ministra, dok je umjesto zapovjednika Glavnog stožera generala Ri Myong-sua, inače najbližeg suradnika njegova oca Kim Jong-ila, postavio na to mjesto njegovog dosadašnjeg zamjenika Ri Yong-gila.
Smijenjen je i general Kim Jong-gak, ravnatelj Generalnog političkog ureda Korejske narodne armije, a zamijenio ga je general Kim Su-gil. Svi novi dužnosnici mlađi su od svojih prethodnika, uključujući i 63-godišnjeg Ri Yong-gila, koji je 21 godina mlađi od Ri Myong-sua. Sva tri nova dužnosnika imaju donekle iskustva u susretima s inozemnim izaslanstvima, te, kako je zapisao Michael Madden, stručnjak za Sjevernu Koreju na Sveučilištu Johns Hopkins, svi “oni znaju razgovarati, znaju se ponašati i na prijemima se neće napiti.”
Smjenama generala Kim Jong-un lomi otpore u vojsci
Yang Moo-jin, profesor na Sveučilište North Korean Studies u Seulu smatra pak da je “tim kadrovskim promjenama Kim Jong-un dodatno konsolidirao svoju moć te osigurao jačanje suradnje između vladajuće stranke i vojske, što je iznimno važno jer će se zemlja fokusirati na gospodarski razvoj”. Visoki dužnosnik Bijele kuće izjavio je kako su te smjene posljedica nastojanja Kim Jong-una da umjesto trke u naoružanju započne s gospodarskog obnovom države te otvaranjem prema svijetu. Procjenjuje se da će tim smjenama Kim slomiti unutarnje otpore te staviti pod kontrolu Korejsku narodnu vojsku (KPA) u kritičnom vremenu pregovora o denuklearizaciji. Novi ljudi biti će bez sumnje odani Kimu i lojalni sljedbenici njegove nove politike.
Vjeruje se da su smijenjeni generali tražili od Kima da se ne odriče nuklearnog oružja jer je ono ključno za preživljavanje režima. Kim Jong-unu vojska je trenutno najveći problem: u aktivnom sastavu ima više od 2,1 milijuna vojnika i to je jedna od najbrojnijih armija na svijetu. Ako dođe do potpisivanja mirovnog sporazuma tada bi, procjenjuje se, najmanje 1,5 milijuna vojnika ostalo bez posla. Kim će ih vjerojatno iskoristiti za izgradnju infrastrukturnih objekata, no tisuće generala, pukovnika i ostalih visokih časnika, ostat će bez moći, utjecaja i materijalnih privilegija. A toga se malo tko želi odreći bez otpora. Kim Jong-un međutim očekuje ozbiljne međunarodne financijske potpore kojima namjerava ublažiti neminovna nezadovoljstva.
Trump nema razrađenu strategiju
Istodobno, predsjednik Donald Trump suočen je s otporima sa svih strana. Politički jastrebovi unutar Republikanske stranke te moćan vojno industrijski kompleks protive se dogovoru s Kim Jong-unom, jer smatraju da je njegov režim na izdisaju te da ga treba vojno dotući, a ne pružati mu ruku spasa. Zbog toga traže da Sjeverna Koreja prvo provede denuklearizaciju, a da se tek potom počne pregovarati. Što je, dakako, potpuno neprihvatljivo za Pjongjang, ali i za Kinu i Rusiju. Istodobno vodeći političari Demokratske stranke poslali su otvoreno pismo Donaldu Trumpu u kojemu ga upozoravaju da ne smije ublažiti sankcije protiv Sjeverne Koreje bez potpune i provjerljive denuklearizacije.
Chuck Schumer vođa demokratske manjine u Senatu i još sedam demokratskih senatora upozorili su Trumpa da je neprihvatljivo potpisivanje sporazuma “pod svaku cijenu” te su ga istodobno optužili da nema razrađenu strategiju prema Sjevernoj Koreji što bi moglo ugroziti sigurnost SAD-a i njegovih azijskih saveznika. Robert Menendez, vodeći demokratski senator u Odboru za vanjske odnose Senata, izjavio je da “ predsjednik Trump mora biti spreman ustati od stola i napustiti pregovore ako se vidi da neće biti postignut dobar posao te mora biti spreman uzeti vremena za pregovore”.
Zbog pregovora s Kimom, demokrati prijete Trumpu
Mnogi Trumpovi oponenti optužuju ga da je olako pristao pregovarati s Kim Jong-unom kako bi skrenuo pozornost domaće i svjetske javnosti s nekoliko istrage koje se vode protiv njega. Demokratski senatori također su ga upozorili da mora ultimativno zahtjevati uklanjanje “svih nuklearnih, kemijskih i bioloških oružja iz Sjeverne Koreje”, a ako to ne uspije, onda će stvar u svoje ruke preuzeti Kongres.. SAD su pozvale na potpunu, provjerivu i nepovratnu denuklearizaciju Sjeverne Koreje. Chuck Schumer jasno je dao do znanja da “predsjednik Trump ima pune ovlasti kada su u pitanju sankcije, ali Kongres uvijek može donijeti obvezne sankcije ili donijeti zakone kako bi spriječio predsjednika da ih eventualno ublaži ili ukine”.
Demokrati koriste svaku priliku kako bi upozorili javnost na Trumpovu nekompetetnost, pa čak i onda, kao u ovom slučaju, kad bi se zaista mogao dogovoriti trajan mira na Korejskom poluotoku. No, ni demokrati nisu imuni na utjecaj svojih političkih jastrebova kao i američkog vojnoindustrijskog lobija koji, zahvaljujući kriznim žarištima po svijetu, zarađuje stotine milijardi dolara. Kad bi došlo do denuklearizacije Korejskog poluotoka, kao jednog od dva najopasnija krizna područja na svijetu, smanjila bi se potreba za održavanjem pregolemog američkog vojnog pogona u tom dijelu Azije.
Kim i Trump se navodno planiraju sastati više puta
Sve protivnike dogovora dodatno je zatekla i razgnjevila vijest da će se Donald Trump i Kim Jong-un sastati više puta prije nego dogovore potpunu denuklearizaciju Korejskog poluotoka. To se moglo zaključiti iz izjave Bijele kuće koja je planirani summit od 12. lipnja u Singapuru nazvala “prvim sastankom”. Iz toga se može zaključiti da će taj susret biti tek početna točka procesa koji će potrajati, što je potvrdio i predsjednik Trump nakon susreta s bivšim zapovjednikom obavještajne službe Sjeverne Koreje, generalom Kim Yong-cholom. Trump je, naime, objavio kako se 12. lipnja ništa neće potpisati te da će taj prvi sastanak poslužiti boljem upoznavanju dvojice državnika. U međuvremenu već je održano nekoliko susreta između zamjenika ministra vanjskih poslova Sjeverne Koreje Choe Son-hui i američkog veleposlanika na Filipinima Sung Kima koji dogovoraju i razrađuju teme summita.
Američka strana objavila je kako “su razgovori bili vrlo pozitivni te da je postignut značajan napredak,” a Trump je obećao da dok traju pripreme za summit više neće koristiti termin “maksimalni pritisak na Sjevernu Koreju”. Kako bi amortizirala udare protivnike, Bijela kuća je objavila kako će sankcije Sjevernoj Koreji ostati na snazi sve dok se ne postigne sporazum o denuklearizaciji. Posljednjih dana pojavile su se glasine da će se južnokorejski predsjednik Moon Jae-in možda pridružiti Trumpu i Kimu u Singapuru kako bi nakon njihova sastanka zajednički proglasili kraj Korejskog rata. No, problem je što i Kina, koja je izravno sudjelovala u Korejskom ratu u kojemu je poginulo više od 150.000 njenih vojnika, želi sudjelovati u raspravama o okončanju rata.
Južna Koreja najviše želi mirovni sporazum
Južna Koreja je bez sumnje najzainteresiranija, a možda i jedina iskreno zainteresirana za dogovor Trumpa i Kima jer je sporazum o denuklearizaciji jedino jamstvo sigurnosti te zemlje, a osim toga samo se tako može uspostaviti trajan mir. Ministar obrane Južne Koreje Song Young-moo izjavio je kako bi međunarodna zajednica trebala imati povjerenja u predanost Kima mirovnom sporazumu te da nepravedne sumnje o njegovim motivima mogu omesti diplomatske napore.
Song je objasnio kako je Kim “dramatično drugačiji vođa od svog djeda i oca” te da će Sjevernoj Koreji, što se više približava međunarodnoj zajednici i ekonomski se razvija, manje biti potreban njegov balistički raketni program. Zaključio je kako je summit “povijesna prigoda za okončanje povijesti rata i sukoba i ulazak u novu eru mira i prosperiteta”.
Peking na svaki način želi izbjeći kolaps Kimova režima
Kina koja je potencijalno najbliži saveznik Pjongjanga i njegov je glavni trgovinski partner, dugo se zalagala za razgovore između SAD-a i Sjeverne Koreje. Niti Pekingu ne odgovara da Kim Jong-un ima nuklearno oružje jer ono predstavlja opasnost po sigurnost Kine, a osim toga daje dodatnu snagu Kim Jong-unu da se drži na distanci od kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Peking je više puta ponovio da je sretan zbog mogućnosti održavanja summita, jer to smatra “ključnim za denuklearizaciju i trajan mir na poluotoku”. Peking na svaki način želi izbjeći kolaps Kimova režima, koji bi mogao dovesti američke vojnike na njenu granicu te izazvati bijeg milijuna sjevernokorejanaca u Kinu.
Zato ne čudi što je predsjednik Xi Jinping podupro napore Sjeverne Koreje da se “strateški fokusira na gospodarski razvoj”. Japan je također životno zainteresiran da se postigne sporazum o miru jer je Sjeverna Koreja ispalila nekoliko balističkih raketa koje su preletjele preko njegovog teritorija. Japanski ministar obrane Itsunori Onodera pozvao je međutim na nastavak kampanje “maksimalnog pritiska”na Sjevernu Koreju te je izrazio sumnju u iskrenost Kimovih mirovnih inicijativa. “Sve što neće biti potpuna, provjerljiva i nepovratna denuklearizacija za nas je apsolutno neprihvatljivo”, zaključio je Onodera.
Putin hrabri Kima da ne pristane na ucjene Washingtona
Rusija je za sada jedina država koja je otvoreno ohrabruje Kim Jong-una da ne pristane na ucjene Washingtona. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je nakon sastanka sa sjevernokorejskim kolegom Ri Yongom da Rusija pretpostavlja kako Sjeverna Koreja neće okončati svoj nuklearni program bez potpunog uklanjanja sankcija. Također je ponudio jačanje gospodarske suradnje između Rusije i Sjeverne Koreje te obećao pomoć kako bi se ukinule sankcije.
Rusija kao i Kina također ima granicu sa Sjevernom Korejom. Sergej Lavrov sastao se prošlog tjedna s predsjednikom Kimom, pozvao ga da posjeti Moskvu te tom prilikom kazao kako “intenziviranje kontakata između Sjeverne Koreje i Rusije odražava želju čelnika dviju država da proširuju suradnju, povećaju trgovinu i jačaju suradnju u humanitarnim, kulturnim i obrazovnim područjima”. S obzirom na brojne otpore sastanku Trumpa i Kima, ali i na njihovu nepredvidljivost, nije nemoguće da u posljednjem trenutku dođe do nekog novog neočekivanog obrata. U najboljem slučaju od prvog sastanka može se očekivati uglavnom simbolična deklaracija o miru. .