Nekad je nužno odabrati stranu

Sljedećih 78 sati EU parlament će ispitivati buduće povjerenike Komisije, među njima i Šuicu; što možemo očekivati?

Saslušanja će trajati do 8. listopada, a o cijelom sastavu EK parlament će glasovati 23. listopada

European Commission President Ursula von der Leyen (C) arrives for a meeting with heads of the European Parliament's political groups at the European Parliament on September 19, 2019 in Strasbourg, eastern France. (Photo by FREDERICK FLORIN / AFP)
FOTO: AFP

U Europskom parlamentu počela su saslušanja kandidata za povjerenike u novoj Europskoj komisiji koja bi trebala stupiti na dužnost 1. studenog. Na saslušanjima pred nadležnim parlamentarnim odborima, koja će trajati do 8. listopada, nominirani povjerenici moraju tri sata odgovarati na pitanja eurozastupnika.

No, već su se pojavili ozbiljni problemi za tim Ursule von der Leyen. Dvoje od 26 kandidata (Britanija nije predložila nikoga, jer 31. listopada vlada Borisa Johnsona planira izvesti zemlju iz EU-a) nije prošlo prvi test. Zbog sumnji u sukob interesa, Odbor za pravna pitanja odbio je kandidate iz Mađarske i Rumunjske. Evo kratkog pregleda što slijedi u 78 sati ispitivanja, koliko bi sveukupno trebala trajati sva saslušanja u EU parlamentu.

1. Čemu služe saslušanja?

Kandidati koje su predložile zemlje članice Europske unije, a u svoj tim ih službeno nominirala predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, bez zelenog svjetla nadležnih odbora ne mogu preuzeti nove dužnosti. Saslušanja su javna i za svakog kandidata traju po tri sata.

Zastupnici u odborima propituju upućenost i kvalifikacije kandidata za dužnost koju mu je namijenila buduća šefica Komisije. Odbor, odnosno odbori, ako to smatraju potrebnim, mogu tražiti i dodatna, pisana pojašnjenja. Na kraju daju svoju ocjenu o svakom kandidatu.

Saslušanja nisu uvijek bezazlena vježba za buduće povjerenike. Prije devet godina bugarska kandidatkinja Rumiana Jeleva sama se povukla, a slična se situacija ponovila i 2014. godine s tadašnjom slovenskom kandidatkinjom Alenkom Bratušek.

2. Koji su kandidati problematični?

Dvoje kandidata, Rovana Plumb iz Rumunjske i Laszlo Trocsanyi iz Mađarske, nije dobilo prolaznu ocjenu Odbora za pravna pitanja. Odbor ima ovlasti suspendirati saslušanje nekog kandidata ako smatra da postoji sukob interesa. Plumb bi trebala dobiti resor prometa, a Trocsanyi proširenja.

S obzirom da je riječ o presedanskom slučaju, još uvijek nije do kraja jasno kako će se ova situacija razriješiti. U Bukureštu i Budimpešti su, očekivano, vrlo nezadovoljni i, barem zasad, najavljuju da čvrsto stoje uz svoje kandidate.

„Sve što se događalo zadnjih dana (…) nije poljuljalo moje povjerenje ili uvažavanje za Rovanu Plumb, dapače. Rovana i dalje ima moju bezuvjetnu potporu”, poručila je preko Facebooka rumunjska premijerka Viorica Dancila. I mađarski premijer Viktor Orban nastavio je hvaliti svog kandidata, pripisujući sve skupa pritisku „promigracijskih snaga”. Potvrdio je, međutim, da o cijeloj situaciji razgovara s budućom predsjednicom Komisije.

3. Što je s drugim kandidatima?

Nakon što je von der Leyen predstavila svoj tim, u medijima su se pojavile informacije i o drugim potencijalno problematičnim kandidatima. No, njihovi slučajevi u međuvremenu su zaključeni ili odbačeni.

Belgijski tužitelji prekinuli su preliminarnu istragu o ministru vanjskih poslova Didieru Reyndersu, koji bi trebao postati povjerenik za pravosuđe. Reyndersa, koji je nedavno bio protukandidat Mariji Pejčinović Burić za poziciju glavnog tajnika Vijeća Europe, bivši pripadnik belgijske obavještajne službe optužio je za pranje novca. Ministar je od početka nijekao sve optužbe, a sada su i tužitelji potvrdili da nije bilo kaznenog djela.

Drugi kandidat, Poljak Janusz Wojciechowski bio je zanimljiv medijima jer je bio pod istragom OLAF-a, europskog ureda za borbu protiv prijevara, zbog putnih troškova iz vremena kad je bio zastupnik u Europskom parlamentu. OLAF je prošlog petka potvrdio da je zaključio tu istragu i da je Wojciechowski već vratio parlamentu sporni iznos od oko 11 tisuća eura.

4. Što s Dubravkom Šuicom?

Hrvatska kandidatkinja za članicu Komisije, HDZ-ova eurozastupnica Dubravka Šuica odgovarat će na pitanja članova dvaju odbora – za ustavna pitanja te za zapošljavanje i socijalna pitanja – u četvrtak, 3. listopada, u popodnevnim satima. Šuica bi u novoj Komisiji trebala biti potpredsjednica zadužena za „demokraciju i demografiju”.

Oko njezinog imenovanja, međutim, razvila se vrlo žustra polemika, prvenstveno u Hrvatskoj. Udruga GONG pisala je zastupnicima Europskog parlamenta i pozvala ih da Šuici „postave pitanja oko njezine imovine i stavova oko vladavine prava”. GONG je, kako su izvijestili, prethodno tražio imovinsku karticu kandidatkinje od Hrvatskog sabora. Sabor ih je proslijedio Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, ali oni su zahtjev odbili. Pozvali su se na zaštitu osobnih podataka, jer Šuica od 2011. godine nije hrvatska dužnosnica.

Na prozivke GONG-a oštro je najprije reagirao premijer Andrej Plenković, optuživši udrugu da je produžena ruka SDP-a i da vode kampanju protiv Šuice. Kasnije su mu se priključili i drugi HDZ-ovci. Hoće li GONG-ov dopis i rasprava o imovini utjecati na Šuičino saslušanje, u ovom je trenutku vrlo teško predvidjeti jer će to ovisiti o članovima parlamentarnih odbora i njihovom interesu za ovaj slučaj.