Slovenski sud tvrdi: hrvatska i slovenska policija mladog Kamerunca ilegalno protjerale u Bosnu
Slovenski Upravni sud donio je nepravomoćnu presudu
Slovenski Upravni sud donio je nepravomoćnu presudu koja potvrđuje da je slovenska policija nezakonito protjerala migranta iz Kameruna. Predala ga je, stoji u presudi, hrvatskoj policiji, koja ga je pak prevezla u BiH, nedaleko Velike Kladuše. Trenutno se ovaj čovjek nalazi u izbjegličkom kampu u BiH.
Slovenska država, ako presuda bude potvrđena, morat će ovom 24-godišnjem Kameruncu platiti pet tisuća eura odštete, te mu omogućiti da ponovno zatraži azil u toj zemlji.
Zahtjev za azil u Sloveniji
Kamerunac je, kako je utvrđeno tijekom procesa, azil već tražio lani u kolovozu kada je zatečen na slovenskom teritoriju. Međutim, umjesto da mu prema proceduri omogući podnošenje zahtjeva, slovenska policija odvodi ga u postaju gdje je zadržan dva dana.
U tom periodu tri puta je rekao da želi međunarodnu zaštitu budući da dolazi iz Kameruna u kojem je bio žrtva političkog progona. Zahtjev mu nije uvažen, već je, tvrdi se, nezakonito protjeran u Hrvatsku, odakle se taj nezakoniti postupak nastavio protjerivanjem u Bosnu i Hercegovinu.
Telegramov tekst kao dokaz
Među dokazima što su priloženi uz tužbu koju je prihvatio Upravni sud Slovenije nalazi se i tekst objavljen na Telegramu. Riječ je o članku iz srpnja 2019. u kojem je novinarka Barbara Matejčić donijela priču nastalu nakon iscrpnih razgovora s pripadnikom MUP-a. Objavljena je pod naslovom ‘Prvi intervju u kojem hrvatski policajac tvrdi: šefovi nam naređuju da ilegalno protjerujemo migrante’.
Ta i ostala izvješća koja je prikupila inicijativa InfoKolpa, članica mreže Border Violence Monitoring (BVMN), bila su slovenskom sudu temelj za donošenje nepravomoćne presude. Dino Bauk, odvjetnik mladog Kamerunca smatra kako je ova presuda važna jer ne utvrđuje kršenje ljudskih prava u nekim pretjeranim, pojedinačnim postupcima graničnih policajaca.
Iskaz mladog Kamerunca
Ovaj Kamerunac prisjetio se u svom iskazu kako su mu slovenski policajci rekli da nije njihov zadatak primati zahtjeve za azilom, već da ga samo moraju prevesti u postaju. Dali su mu, svjedočio je, da potpište neke dokumente na slovenskom, koje uopće nije razumio.
Kad su ga stavili u kombi vjerovao je da će biti prevezen u Ljubljanu, no našao se na granici s Hrvatskom. “Prozivali su nas po imenima i izvodili jednog po jednog”, prisjetio se.
Predstavnici Republike Slovenije tijekom postupka pozivali su se na Sporazum između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o izručenju i prihvaćanju osoba. Taj Sporazum, ni sama Europska komisija kada je provodila evaluaciju hrvatske granične policije za pristupanje Schengenu, nije ocijenila nezakonitim, uvjeravali su.
Koja su mu prava prekršena?
Međutim, sud je zaključio kako je Slovenija u ovom slučaju povrijedila Kameruncu cijeli niz prava – od onog za traženjem azila, do onoga za zabranom mučenja i nečovječnog postupanja.
Osim toga ocijenjeno je kako slovenske zakonodavne vlasti nisu u svoje zakone prenijele dijelove europskih pravila koja obvezuju na obavješćivanje stranaca u svim tim pravima, među kojima je i ono na međunarodnu zaštitu.
Slovenija je, piše u presudi, prekršila i zabranu kolektivnog protjerivanja. Na štetu ovog Kamerunca prekršeno je i pravo na azil, bez obzira što su predstavnici Slovenije naveli kako većina tražitelja azila ni ne dočeka odluku u njihovoj zemlji. Sud primjećuje kako to nije argument ako se uzme u obzir da proces traje i do godinu dana, a nekad i tri godine. Prvih devet mjeseci, dok čekaju odluku o zahtjevu, stranci ne smiju raditi, već im vlada osigurava 18 eura naknade mjesečno.
‘Push backovi’ problem cijele EU?
Slovenski pravobranitelj tijekom procesa primijetio je kako Slovenija nije usamljena u ovakvim ‘push backovima’. To je praksa koja se viđa diljem Europe, te ju se pokriva bilateralnim sporazumima kakav imaju Slovenija i Hrvatska.
“U ovoj presudi utvrđuje se ponašanje, kao dio sustavnog i rutinskog postupanja prema tražiteljima azila koji umjesto u zakonom zajamčenim procedurama traženja azila, bivaju lančano nezakonito protjerani u Bosnu i Hercegovinu”, izjavio je nakon objave presude odvjetnik Bauk. Smatra i da je ovaj slučaj snažan pokazatelj institucijama Europske unije što se događa unutar njenog teritorija, i na njenim vanjskim, ali i unutarnjim granicama, a to je kršenje ljudskih prava i vladavine prava.
‘Znam da ovako osvještavamo ljude’
“Vjerujem i nadam se da će ova presuda pomoći drugima. Možda neće imati direktan utjecaj na mene, ali znam da ovako osvještavamo ljude, a time se stvara i više vjere u pravni poredak”, poručio je 24-godišnjak nakon presude kojom je, tvrdi, dokazano da migranti govore istinu o nasilju koje su proživjeli, nezakonitom protjerivanju i kršenju prava tražitelja azila.
Hrvatski Centar za mirovne studije s mrežom Border Violence Monitoring nakon objave ove presude zatražio je da se sa sličnim slučajevima u Hrvatskoj također prestane.