Samo u Hrvatskoj: Sudac iz Zagreba krivo je upisao stan u gruntovnicu. Oštećenom je trebalo 20 godina da to dokaže

Gospodin je drugome posudio novac pa pod zalog uzeo stan. Nije uspio naplatiti dug zbog blesave greške

ZADNJA IZMJENA: kol 13, 2020
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Kada je prije više od 20 godina svom poznaniku posuđivao ondašnjih 200 tisuća maraka, zaprešićki poduzetnik Pavao Komarica nije slutio da će godinama kasnije zbog greške suda ostati i bez svog novca i bez nekretnine što ju je dobio u zalog.

Naime, sudac je pogrešno upisao založenu nekretninu u zemljišne knjige, pa Komarica, kada je želio pokrenuti ovrhu zbog naplate duga, nije to uspio učiniti. Nemoćan, nakon što su ga odbili svi sudovi u zemlji, na kraju pokreće i postupak protiv Republike Hrvatske. Tvrdi da je oštećen greškom suca u Zemljišno-knjižnom odjelu tadašnjeg Općinskog suda u Zagrebu.

Da je doista sudac pogriješio i na taj ga način oštetio nedavno je uspio i dokazati. Kao odštetu dobit će onih svojih 200 tisuća maraka, koje su sada, s više od 20 godina zateznih kamata narasle na gotovo tri milijuna kuna. Presuda još nije pravomoćna, no Komarica ima crno na bijelo napisano da je sud pogriješio, pa će mu država nadoknaditi štetu. Donosimo kronologiju ovog slučaja.

Stan kao zalog za pozajmicu

Sve je počelo u ožujku 1998. godine. Komarica na osnovu Ugovora o zajmu isplaćuje Zlatku Kreciću, također privatnom poduzetniku s kojim je tada bio u korektnim odnosima, onih 200 tisuća maraka. Kako bi osigurao povrat dugovanja dogovorio je s Krecićem da upiše založno pravo na njegovoj nekretnini. Radilo se o trosobnom stanu i garaži u zgradi u Gornjem Stenjevcu.

Nekako u isto vrijeme, Krecićeva obiteljska tvrtka “Koronida” upisuje se na dijelove te iste zgrade u Gornjem Stenjevcu. Kod realizacije te uknjižbe sudac Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu povezuje trosobni stan na kojem je zalog imao Komarica s poslovnim prostorom u zgradi. Sudsko rješenje s tom novom nekretninom donijeto je u ožujku 1999. godine.

Zašto je upis nekretnine bitan?

Moglo bi se reći da je Komaričina nekretnina zapravo povećana, jer joj je pridodano još nekoliko desetaka kvadrata. Međutim, u trenutku kada se zaprešićki poduzetnik želio naplatiti, budući da mu Krecić nije vratio posuđeni novac, naišao je na problem – nekretnina koju je uzeo pod zalog nije bila identična nekretnini koja je sada bila upisana u zemljišnim knjigama. Jednostavno trosobni stan i garaža nisu isto što i trosobni stan, garaža i poslovni prostor, rekli su mu na sudu kada je želio pokrenuti ovrhu.

Komarica je pokušao dokazati da ima založno pravo i da može ovršiti Krecićevu nekretninu zbog dugova, no nije uspio. Ostao je i bez novca i bez trosobnog stana. Zanimljivo je da je Krecić u međuvremenu čak uspio prodati poslovni prostor s kojim je onaj trosobni stan greškom suca bio povezan.

Je li u pitanju obična prijevara?

Inače “Koronida” je tvrtka što ju je vodila Krecićeva supruga, Mirjana Krecić. Nju se prije 15-ak godina u medijima povezivalo sa serijom sumnjivih prodaja stanova zbog čega je u konačnici napustila Hrvatsku. Telegram je doznao da ni sam Krecić nije više u Hrvatskoj, čemu u prilog govori i činjenica da tijekom sudskog postupka nije ispitan kao svjedok. Prema podacima iz sudskih dokumenata “Koronida” je novac za isti stan uzimala od više različitih kupaca.

Komaricu je pak, prema nepravomoćnoj presudi, oštetio sud koji je krivo i nezakonito promijenio upis nekretnine što ju je od Krecića uzeo u zalog. A pogreška je napravljena baš u slučaju koji je pokrenula “Koronida”.

Samoborska sutkinja Gordana Mirosavljević koja je rješavala Komaričin slučaj u par navrata u presudi je navela: “Ovom sudu je nejasno kako je došlo do spornog spajanja nekretnina. Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu nepravilno i nezakonito izmijenio je opis nekretnine na kojoj je Pavao Komarica imao upisano založno pravo. Zbog nezakonitog rada suca stranka je pretrpjela štetu”. Osim milijunskog iznosa Republika Hrvatska će gospodinu Komarici morati platiti i nešto više od 70 tisuća kuna sudskih troškova.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1983 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program