Slučaj Valtera Flege: predstavlja Hrvatsku u EU, a ovdje ga čeka suđenje za muljanje s novcem grada koji je vodio

Istovremeno, Flegu u Hrvatskoj očekuje ozbiljan kazneni postupak. Optužen je za malverzacije s proračunskim novcem u razdoblju između 2010. do 2013., kada je bio gradonačelnik Buzeta. U međuvremenu ga je Županijski sud u Rijeci oslobodio krivnje, no Vrhovni sud RH ukinuo je presudu i naložio novo suđenje. Kažu da su u prvom procesu dokazi sagledani površno i nekritički. Ponovljeni postupak još nije zakazan.

Evo za što je optužen Valter Flego

Prema optužnici o kojoj će se ponovno raspravljati na sudu, Flego je zlorabio svoju gradonačelničku funkciju u trenutku kada je 2010. na snagu stupio Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Zbog tog je zakona došlo do novog načina obračuna, ali i

smanjenja plaća. Flego je u tom trenutku na gradskom vijeću pogurao novi Pravilnik o radu gradske uprave Grada Buzeta u kojem su bili propisani razni dodaci na plaće. Tako se, primjerice, njemu kao gradonačelniku obračunavalo pet posto dodatka mjesečno na stečeni znanstveni stupanj magistra znanosti, a sebi i zamjeniku, te čelnicima upravnih tijela propisao je i 15-postotni dodatak. Bilo je tu još i deset posto dodatka za troškove pripreme za sudjelovanje u protokolarnim događajima.

Flego je još predložio i da se njemu kao gradonačelniku te njegovom zamjeniku priznaju i sva materijalna i druga prava iz radnog odnosa što ih inače ostvaruju službenici i namještenici. Njegov prijedlog gradsko vijeće je usvojilo, a on ga je kao gradonačelnik provodio. Tim povišicama gradski proračun je, prema USKOK-ovoj računici, oštećen za nešto više 539 tisuća kuna.

Flego tvrdio da su to sve podmetanja pred izbore

Istraživanje ovog slučaja krenulo je još u travnju 2013. godine. Mediji su tada došli do kaznene prijave kojom je ukazano na sumnjive dodatke na plaće čelnih ljudi Grada Buzeta. Flego je baš tada bio IDS-ov kandidat za istarskog župana na izborima koji su se održavali u svibnju te godine. Javno je poručivao da je potpuno čist. Pravdao se da mu je nekadašnji pomoćnik ministra uprave Eduard Miletić još te 2010. rekao kako s njegovom plaćom nema problema. I Državna revizija dala je bezuvjetno mišljenje na rad i proračun grada.

Ipak, sumnje u nezakonite plaće u gradskoj upravi obilježile su cijelu tu predizbornu kampanju. Flego je nastavio javno prozivati one koji su 30-ak dana prije izbora odlučili aktualizirati tu temu, iako su, kako je uporno ponavljao, njegova primanja bila javno poznata od 2010. godine. Zanimljivo je da je glasnogovornica Policijske uprave istarske Nataša Vitasović tada izjavila kako je policija reagirala upravo na medijske napise o Fleginoj plaći te u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom odlučila provesti izvide.

Politički neokrznut unatoč optužbama

Gospodinu Flegi, međutim, sumnje u moguće kršenje zakona nisu naštetile. Na lokalnim izborima 2013. postaje istarski župan. Od Ivana Jakovčića, koji odlazi u Europski parlament, dužnost preuzima početkom lipnja.

Već u siječnju 2014. USKOK protiv njega podiže optužnicu. U njoj se precizira da je nezakonitim dodacima na plaće sebi pribavio nepripadnu imovinsku korist od 66.074,24 kuna, a svojim suradnicima ukupno 175.568,43 kune. Proračun Buzeta, budući da su se iz njega isplaćivali bruto iznosi, oštećen je za 539.543,22 kune. Flego i tada izražava nevjericu.

“Neshvatljivo je da u demokratskoj državi jedno ministarstvo može preko noći promijeniti tumačenje, hladnokrvno dezavuirati ured za državnu reviziju i tražiti sankcije za nešto što su još jučer proglasili besprijekornim”, naveo je u pisanoj izjavi za javnost ističući kako vjeruje da je sve radio po zakonu.

Što su rekli svjedoci tijekom suđenja?

Sudski proces, budući da je riječ o uskočkom slučaju, vođen je na Županijskom sudu u Rijeci. Svjedoci su na sudu objašnjavali kako su im propisanim dodacima plaćani prekovremeni sati i troškovi što su ih imali zbog korištenja privatnih automobila u službene svrhe. Neke obveze su, objašnjavali su na sudu, morali odrađivati van radnog vremena, a propisi koji su se odnosili na reguliranje materijalni prava lokalnih dužnosnika nisu bili u tom pogledu sasvim jasni.

Ispostavilo se tijekom procesa da sporne akte sastavio tadašnji Flegin pročelnik Nenad Šćulac. Podlogu za njih, kako je sam priznao, pronašao je u jednom znanstvenom radu te u mišljenju Ministarstva uprave, pa je zaključio da se dodatak može regulirati Pravilnikom o radu, bez da to bude nezakonito. Šćulac je kasnije bio pomoćnik dvojice ministara u vladi Andreja Plenkovića, da bi se nedavno vratio u Istru, kao pročelnik u Gradu Motovunu.

Prva presuda: ‘Flego nije kriv’

Županijski sud u Rijeci u presudi objavljenoj u veljači 2015. zaključio je kako je Flego, kada je gradskom vijeću na usvajanje poslao Odluku o koeficijentima i kada je donio Pravilnik o radu gradske uprave, mogao sasvim opravdano vjerovati da nije učinio ništa nezakonito. Tu moguću nezakonitost nije uočio ni njegov pročelnik, koji je pravnik. Dakle, Flego, po stavu suda, nije čak imao ni namjeru kršiti zakon.

“Odluke o povećanju plaća donijete su temeljem mišljenja stručnih službi grada, posebno pravne, te je utvrđeno da je riječ o zakonitom postupku. Te odluke su bile javne. Upitno je da li je tim povećanjima plaća ostvarena dodatna imovinska korist Flege i suradnika, s obzirom na to da su imali stvarnih troškova, koje si nisu dulje vrijeme isplaćivali”, zaključio je sudac Županijskog suda u Rijeci Saša Cvijetić oslobađajući Flegu krivnje.

Opravdava li nepoznavanje zakona?

USKOK je u žalbi na oslobađajuću presudu to ozbiljno problematizirao. “Nepoznavanje i nerazumijevanje propisa ne opravdava gradonačelnika. On je, bez obzira na svoju profesionalnu orijentaciju. dužan poznavati propise iz područja svoje nadležnosti, posebno one koji reguliraju prava njega kao lokalnog dužnosnika”, tvrdili su iz USKOK-a.

Osim toga, USKOK je primijetio da se prekovremeni rad, kao i materijalni troškovi koji su nastali primjerice korištenjem privatnog vozila u službene svrhe, smije isplaćivati ako su ti troškovi nastali. S druge strane, dodaci na plaću su fiksni, te se plaćaju čak i za vrijeme odsutnosti s posla i godišnjeg odmora.

Zato se i Vrhovni sud, koji je slučaj vratio na ponovno suđenje, pita je li Valter Flego mogao doista misliti da sebi i suradnicima može isplaćivati fiksne dodatke za sudjelovanje u protokolarnim događajima bez obzira je li tih događanja bilo i jesu li na njima sudjelovali. Naime, u Gradskoj upravi Grada Buzeta nema nikakvih podataka o protokolarnim obvezama van radnog vremena .

Kad će početi ponovljeno suđenje?

Osim toga, ako su dobivali bilo kakvu fiksnu naknadu za obnašanje javne dužnosti, Flego i njegov tadašnji zamjenik Siniša Žulić, koji ga je na funkciji gradonačelnika Buzeta naslijedio, kršili su i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, primjećuje se u odluci Vrhovnog suda RH. Taj sud ukazao je i na ozbiljan propust Županijskog suda u Rijeci u procesu protiv Flege.

Naime, na prvom suđenju uopće nije pregledan zapisnik inspekcijskog nadzora u Gradu Buzetu u kojem je, među ostalim, stajalo da je većina pitanja, osim tih spornih dodataka, za gradske službenike već bila regulirana Kolektivnim ugovorom. Pa čemu onda novi Pravilnik, pita Vrhovni sud koji traži da se novo suđenje provede pred potpuno novim sudskim vijećem.

Sa Županijskog suda u Rijeci odgovorili su nam kako početak novog suđenja Flegi još nije zakazan. Eurozastupnik Flego na upit Telegrama kaže da je iznenađen odlukom Vrhovnog suda. “Znam da nisam kriv, što je uostalom i Županijski sud utvrdio. Konzultirat ću se s odvjetnicima pa ćemo vidjeti koji su nam daljnji koraci”, zaključuje.