Službena procjena štete od potresa je 86 milijardi kn. Vlada konačno poslala EU zahtjev za pomoć, evo što slijedi
Prema ranijim najavama, u Vladi očekuju isplatu predujma od 100 milijuna eura tijekom ljeta
Dok su štete od snažnog potresa, koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka, još uvijek itekako vidljive, Vlada je danas konačno odobrila slanje zahtjeva Europskog komisiji za isplatu novca kojim će se pomoći obnova. U dokumentu, prihvaćenom na današnjoj sjednici, nema podatka o iznosu koji Hrvatska očekuje iz Fonda solidarnosti EU-a, ali prema ranijim tvrdnjama državnih dužnosnika, u Banskim dvorima računaju na više od 500 milijuna eura.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zaduženo je da od Komisije zatraži i isplatu predujma. Resorni ministar Marko Pavić ranije je najavljivao da bi taj avans, u iznosu od 100 milijuna eura, trebao biti isplaćen tijekom ljeta. Predujam se, prema njegovim riječima, obično dobije unutar šest tjedana nakon što u Bruxelles stigne zahtjev s kompletnom dokumentacijom.
Kolika je šteta?
Vlada u današnjem zaključju navodi da je procijenila vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, u skladu s pravilima EU-a. Ta procjena iznosi “86.360.425.914,34 HRK (11.572.586.387,18 eura)”, a to čini “22,90 posto BNP-a Hrvatske i više je od 0,6 % bruto nacionalnog dohotka Republike Hrvatske tj. minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera“.
Premijer Andrej Plenković kazao je da je iznos ukupne izravne štete jednak 60-postotnom udjelu u državnom proračunu te da bi njime mogla biti izgrađena 22 pelješka mosta s pristupnim cestama. Najavio je da će Vlada tražiti i druge izvore financiranja za obnovu Zagreba i okolice te da donatorske konferencije nisu opcija unutar EU-a, jer se one organiziraju za treće zemlje.
Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva Fonda solidarnosti su obnova infrastrukture i postrojenja za opskrbu strujom i pitkom vodom, zbrinjavanje otpadnih voda, telekomunikacija, prijevoza, zdravstva i obrazovanja. Zatim za privremeni smještaj ljudi, čišćenje područja pogođenih nepogodom, zaštitu lokaliteta kulturnog nasljeđa i tome slično.
Tri mjeseca procedure
Nakon što Bruxelles primi hrvatski zahtjev, kreće uobičajena procedura njegovog prihvaćanja. Komisija će ga razmotriti i ako ispunjava sve uvjete, predložit će Europskom parlamentu u Vijeću isplatu određenog iznosa iz Fonda. Ta procedura, kažu nam upućeni, može potrajati i do tri mjeseca. Dakle, predujam bi trebao stići ranije, a na ostatak novca Zagreb će možda morati pričekati do rujna.
Zbog epidemije koronavirusa, EU je nedavno mijenjala regulaciju vezanu uz Fond solidarnosti. U tim je promjenama, među ostalim, povećan i limit za isplatu avansa, sa 30 na 100 milijuna eura. Na novac iz Fonda, dakle, države članice računaju i za riješavanje posljedica korona-krize. No, u Bruxellesu nam je svojedobno rečeno da to neće utjecati na hrvatski zahtjev jer su u Komisiji unaprijed rezervirali sredstva za zahtjeve koji se tiču prirodnih nepogoda, uključujući i onaj hrvatski.