Službenici u državnim odvjetništvima traže veće plaće. Kažu da su spremni i na štrajk
U DORH-u je ponovno zanimljivo, Hedl doznaje detalje oko mogućeg štrajka državnih odvjetnika
Državna odvjetništva širom Hrvatske mogla bi biti blokirana štrajkom zapisničara, upisničara, informatičara i viših stručnih suradnika što bi, dogodi li se, posve zaustavilo rad općinskih, županijskih kao i Glavnog državnog odvjetništva. O tome je nedavno obaviještena i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
Na Telegramov upit što je poduzeto kako se štrajk ne bi dogodio iz DORH-a smo dobili opširan odgovor u kojem je osobito zanimljiva zaključna rečenica: ”Državno odvjetništvo Republike Hrvatske se ne protivi najavi stupanja u štrajk budući da se Ustavom Republike Hrvatske jamči pravo na štrajk”. Stoji to na kraju odgovara kojeg je potpisala Martina Mihordin, glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Telegram je u posjedu obavijesti o inicijativi koju je sredinom rujna zapisničarima, upisničarima, informatičarima i višim stručnim suradnicima u svim državnim odvjetništvima u Hrvatskoj poslala Jasminka Kirigin Bastalić kako bi se dogovorili kojim načinom i sredstvima izboriti pravo na 20-postotno povećanje plaće, što bezuspješno pokušavaju već dvije i pol godine.
Ponuđeno je nekoliko opcija za provedbu štrajka
Ponuđeno je nekoliko opcija: polusatni prekid rada petkom ili jednosatni ponedjeljkom; ”bijeli štrajk”, odnosno vrlo sporo obavljanje poslova i bojkot, to jest kolektivno odbijanje zadataka osim onih koji su hitni. Kao krajnja mjera predlaže se štrajk: većina bi došla na posao, ali bi veći dio vremena provodili ispred zgrade, dok bi tek nekoliko radilo hitne, neodgodive poslove. Jedna od mogućnosti je i tužba, kojom bi se sudskim putem pokušala ostvariti prava.
”U mojoj zadnjoj obavijesti o inicijativi (broj 6), koju sam vam poslala polovinom srpnja, nisam do tada imala nikakvu povratnu informaciju glavne državne odvjetnice gospođe Zlate Hrvoj-Šipek, a nakon što sam joj poslala prepisku Ministarstva uz naše pismo njoj osobno. Nisam ni očekivala da smo joj prvi u redu javljanja, a svi smo koristili i godišnje odmore u srpnju i kolovozu, ali početkom, a sad već i sredinom rujna, pomalo sam se nadala da bih mogla dobiti kakvu informaciju, ako ništa drugo, neku ljudsku riječ tipa ‘razmotrit ćemo, probat ćemo, vidjet ćemo’.
Izgleda da sam to očekivala s previše optimizma jer jučerašnjeg dana pretraživanjem u CTS-u od prošlog tjedna naš predmet je arhiviran bez ijedne riječi… Eto koliko smo mi svi skupa važni glavnoj državnoj odvjetnici”, stoji u obavijesti poslanoj 15. rujna ove godine koju je zapisničarima, upisničarima, informatičarima i višim stručnim suradnicima u svim državnim odvjetništvima u Hrvatskoj poslala Kirigin Bastalić.
Službenicima nigdje nije odgovoreno koje uvjete trebaju ispuniti
U obavijesti poslanoj polovinom srpnja glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj-Šipek navodi se kako su se na sve zahtjeve za ostvarenje dodatka na plaće od minimalno 20 posto, tijekom dvije i pol godine oglušili čelnici općinskih i županijskih državnih odvjetništava, kao i DORH dok je na njegovu čelu bio glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić, kao i Sindikat državnih službenika i namještenika, te Ministarstvo pravosuđa i uprave, a posredno i hrvatska Vlada RH.
Uz pomoć pravnice koju su angažirali nezadovoljni službenici u državnim odvjetništvima dobili su tek odgovor kako nisu stvoreni uvjeti za izmjenu i dopunu Uredbe o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi, niti su za to osigurana financijska sredstva u državnom proračunu za 2021., 2022. i 2023. godinu. Međutim, nigdje im nije objašnjeno koji su to uvjeti kojima moraju udovoljiti, niti kako ih ispuniti. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kojima su se obratili radi pojašnjenje o visini koeficijenata i visina plaća te izmjeni Uredbe i osiguranja sredstava, uputili su ih na Državno odvjetništvo.
Kad je Telegram to pitanje postavio DORH-u, odande su nas uputili na Ministarstvo pravosuđa i uprave! ”Naglašavamo da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podržalo sve dosadašnje inicijative i nije se ni jednom usprotivilo, no donošenje odluka i osiguranje financijskih sredstva za povećanje plaća ovisi o drugim tijelima, primarno Ministarstvu pravosuđa i uprave i Ministarstvu financija, a ne o DORH-u”, stoji u dijelu odgovora Telegramu.
Hrvoj-Šipek zaprimila pismo u kojem se izražava nezadovoljstvo plaćama
Potvrđuju kako je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek zaprimila pismo u kojem se izražava nezadovoljstvo plaćama i uvjetima rada te kako je nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave dopisima od 25. ožujka i 7. lipnja 2021. na te pritužbe odgovorilo kako za njihove zahtjeve nema osiguranog novca, s pojašnjenjima da izmjene, kao i Uredbu o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi, uz suglasnost nadležnog ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je, potvrđeno je Telegramu, ”16. srpnja 2021. primilo još jednu elektroničku poštu službenice [Jasminke Kirigin Bastalić], adresiranu i na sva državna odvjetništva, a 15. rujna 2021. poziv kolegama na daljnje akcije”.
”Glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske je početkom 2021. godine zajedno s ravnateljicom USKOK-a pokrenula inicijativu za izmjenu Uredbe u odnosu na radno mjesto financijski istražitelj te službenike i namještenike u USKOK-u. Ministarstvo pravosuđa i uprave se, zasad, očitovalo samo na financijskog istražitelja, a odluka o zahtjevima zapisničara i upisničara leži isključivo u rukama Ministarstva”, stoji u odgovoru DORH-a Telegramu.
Mlađi službenici u DORH-u rade za 3.800 kuna mjesečno?
Iz odgovora DORH-a tako proizlazi da će, dogodi li se štrajk, kojem se kako oni navode ”ne protive”, te dođe li do blokade rada državnih odvjetništava širom Hrvatske, odgovornost biti na Ministarstvu pravosuđa i uprave na čijem je čelu Ivan Malenica.
U pismu koje je upućeno glavnoj državnoj odvjetnici a u kojem se upozorava na težak položaj dijela službenika koji rade u državnim odvjetništvima (zapisničari, upisničari, informatičari i viši stručni suradnici) kaže se i kako je prosjek životne dobi tih službenika 50 godina, kako oni mlađi rade za 3.800 kuna mjesečno, te da je prava sreća ako se na natječaj za takav posao uopće itko javi. ”I još nas svakih pet godina provjerava SOA, izlažemo našu obitelj, prijatelje i susjede propitivanju o nama. Moramo biti bez mrljice, kako bismo nastavili posao u državnoj službi. Sve to dovodi to totalnog nezadovoljstva na svim nivoima”, stoji u pismu.
A kakvo raspoloženje vlada u državnim odvjetništvima u Hrvatskoj i što bi se moglo dogoditi ne bude li nakon dvije i pol godine borbe udovoljeno njihovim uvjetima, stoji na kraju pisma Jasminka Kirigin Bastalić: ”U ove dvije i pol godine, razgovarala sam sa stotinama nezadovoljnih službenika i namještenika diljem Hrvatske. Povezala sam se s mnogima i čula mnoge probleme s kojima se svi susrećemo. Nas nevidljive službenike nitko ne čuje, nemamo se kome obratiti niti ikoga išta pitati i dobiti odgovor. Ako se uskoro nešto bitno i značajno ne promijeni na bolje, pisarnice će ostati prazne. Svjesni ste da bez tih službenika i namještenika ne bi niti jedno državno odvjetništvo moglo funkcionirati niti jedan jedini dan, jer su nam jasni rokovi koji se moraju poštovati.”