Vlada se ipak odlučila na smanjenje PDV-a kako bi pokušala ublažiti udar rasta cijena na kućanstva i poslovni sektor, što je potez koji je vrlo vjerojatno napravljen po uzoru na neke druge europske zemlje.
Snažan rast inflacije natjerao je Vladu da snizi PDV na niz prehrambenih proizvoda, kao i na energente. PDV na plin i toplinsku energiju trajno je snižen s 25 na 13 posto, a u razdoblju od početka travnja ove do kraja ožujka sljedeće godine plin će se privremeno oporezovati stopom od 5 posto. Uvedena je i snižena stopa od 13 posto na ogrjevno drvo, pelete i brikete za grijanje.
Imamo jednu od najviših stopa u EU
Osim energenata, veliki utjecaj na troškove kućanstava ima i cijena hrane, koja čini oko četvrtine potrošačke košarice, pa se išlo na smanjenje PDV-a i na dio osnovnih prehrambenih proizvoda. Na primjer, Poljska je htjela privremeno ukinuti PDV na hranu, o čemu se sporila i s Europskom unijom, jer je po njenim pravilima najniža opća stopa PDV-a 15 posto, a snižena stopa 5 posto.
Hrvatska snižava stopu PDV-a s 13 na 5 posto za svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti. Osim toga, s 25 na 5 posto smanjen je PDV na maslac i margarin. Odlučili su na 5 posto smanjiti i stopu PDV-a za poljoprivrednu, odnosno sadnice, gnojiva i pesticide.
Smanjenje PDV-a svakako je korak u dobrom smjeru, s obzirom na to da smo jedna od zemalja s najvišom stopom u Europskoj uniji. Višu opću stopu, od 27 posto, ima jedino Mađarska.
Iskustva od posljednjeg sniženja PDV-a
Prema procjeni Vlade, efekt smanjenja PDV-a je oko 2,1 milijardu kuna, jedino je pitanje koliko će se ono zaista odraziti na kretanje cijena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prema dosadašnjim iskustvima, kako pokazuje analiza Hrvatske narodne banke iz 2019. godine, prijenos poreznih izmjena na cijene prehrambenih proizvoda kod posljednjeg sniženja PDV-a, 2019. godine, iznosio je 50 posto, što znači da su kućanstva dobila pola efekta smanjenja poreza.
Posljedice inflacije osjećaju se već mjesecima
Ono što ostaje sporno, a na što su upozorile i neke poduzetničke udruge, jest da ove mjere zapravo kasne. I građani i poslovni sektor već dulje vrijeme itekako osjećaju posljedice rasta cijena.
Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena, kako je dana s objavio HNB, ubrzala se u prosincu 2021. na 5,5% s 4,8% u studenome, a rastu su najviše pridonijele više cijene hrane, koje uz cijene energije sve više utječu na razinu ukupne inflacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga je nejasno, zašto Vlada odgađa primjenu danas najavljenih mjera tek za početak travnja, kada se posljedice inflacije osjećaju već mjesecima.
Smanjenje PDV-a je dobra mjera. Samo je nejasno zašto ide tek od travnja
Posljedice inflacije osjećaju se već mjesecima
Ono što ostaje sporno, a na što su upozorile i neke poduzetničke udruge, jest da ove mjere zapravo kasne. I građani i poslovni sektor već dulje vrijeme itekako osjećaju posljedice rasta cijena
Vlada se ipak odlučila na smanjenje PDV-a kako bi pokušala ublažiti udar rasta cijena na kućanstva i poslovni sektor, što je potez koji je vrlo vjerojatno napravljen po uzoru na neke druge europske zemlje.
Snažan rast inflacije natjerao je Vladu da snizi PDV na niz prehrambenih proizvoda, kao i na energente. PDV na plin i toplinsku energiju trajno je snižen s 25 na 13 posto, a u razdoblju od početka travnja ove do kraja ožujka sljedeće godine plin će se privremeno oporezovati stopom od 5 posto. Uvedena je i snižena stopa od 13 posto na ogrjevno drvo, pelete i brikete za grijanje.
Imamo jednu od najviših stopa u EU
Osim energenata, veliki utjecaj na troškove kućanstava ima i cijena hrane, koja čini oko četvrtine potrošačke košarice, pa se išlo na smanjenje PDV-a i na dio osnovnih prehrambenih proizvoda. Na primjer, Poljska je htjela privremeno ukinuti PDV na hranu, o čemu se sporila i s Europskom unijom, jer je po njenim pravilima najniža opća stopa PDV-a 15 posto, a snižena stopa 5 posto.
Hrvatska snižava stopu PDV-a s 13 na 5 posto za svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti. Osim toga, s 25 na 5 posto smanjen je PDV na maslac i margarin. Odlučili su na 5 posto smanjiti i stopu PDV-a za poljoprivrednu, odnosno sadnice, gnojiva i pesticide.
Smanjenje PDV-a svakako je korak u dobrom smjeru, s obzirom na to da smo jedna od zemalja s najvišom stopom u Europskoj uniji. Višu opću stopu, od 27 posto, ima jedino Mađarska.
Iskustva od posljednjeg sniženja PDV-a
Prema procjeni Vlade, efekt smanjenja PDV-a je oko 2,1 milijardu kuna, jedino je pitanje koliko će se ono zaista odraziti na kretanje cijena.
Prema dosadašnjim iskustvima, kako pokazuje analiza Hrvatske narodne banke iz 2019. godine, prijenos poreznih izmjena na cijene prehrambenih proizvoda kod posljednjeg sniženja PDV-a, 2019. godine, iznosio je 50 posto, što znači da su kućanstva dobila pola efekta smanjenja poreza.
Posljedice inflacije osjećaju se već mjesecima
Ono što ostaje sporno, a na što su upozorile i neke poduzetničke udruge, jest da ove mjere zapravo kasne. I građani i poslovni sektor već dulje vrijeme itekako osjećaju posljedice rasta cijena.
Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena, kako je dana s objavio HNB, ubrzala se u prosincu 2021. na 5,5% s 4,8% u studenome, a rastu su najviše pridonijele više cijene hrane, koje uz cijene energije sve više utječu na razinu ukupne inflacije.
Stoga je nejasno, zašto Vlada odgađa primjenu danas najavljenih mjera tek za početak travnja, kada se posljedice inflacije osjećaju već mjesecima.