Srbi bojkotiraju obljetnicu mirne reintegracije Podunavlja: 'Organizator slavlja upravo nam je ukinuo prava'

Svečani skup u povodu 25. obljetnice procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, koji se u nedjelju održava u vukovarskom Hrvatskom domu, protječe bez političkih predstavnika srpske manjine.

“Licemjerno je biti organizator ovakvog događaja i predstavljati se kao promotor mirne reintegracije, prije svega mira, tolerancije i zajedničkog života, za Vukovar i cijelo područje, i biti vladajuća politička opcija koja uskraćuje stečena prava Srbima, koja je ista ta mirna reintegracija zajamčila”, poručili su iz vukovarskog SDSS-a.

Navode kako je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Vukovara u 2022. godini, suprotno amandmanu SDSS-a, vladajuća većina iz Statuta grada Vukovara izbacila mogućnost slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma, koje je “stečeno kako u postupku mirne reintegracije, tako i Statutom grada Vukovara iz 2009. godine, dok još nije postojala obaveza uvođenja dvojezičnosti”.

Nijedan sudionik reintegracije nije pozvan

“Licemjerno je boriti se jučer protiv uvođenja dvojezičnosti, kada je za to postojala zakonska obaveza, i danas promovirati rezultate mirne reintegracije. Također, program skupa je organiziran tako da ni jedan sudionik mirne reintegracije niti aktualni predstavnik Srba nije predviđen da govori u ime svog naroda, a time nema ni mogućnost ukazati na probleme koji nisu riješeni ni poslije svih ovih 25 godina”, navodi se u priopćenju. Najavljuju kako će predstavnici SDSS-a i Zajedničkog vijeća općina za 25. obljetnicu procesa mirne reintegracije upaliti svijeće u vukovarskoj pravoslavnoj crkvi sv. Nikolaja.

U Vukovaru su, inače, na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence položila brojna izaslanstva, državna i braniteljska, među kojima i predsjednik Republike Zoran Milanović. Vijenac je položilo i svijeću zapalilo i izaslanstvo Hrvatskog sabora na čelu sa saborskim zastupnikom Nikolom Mažarom, Vlade RH predvođeno ministrom obrane Marijom Banožićem, Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, Vukovarsko-srijemske županije na čelu s županom Damirom Dekanićem i druga.

Gradonačelnik Penava izjavio je uoči polaganja vijenaca kako je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ‘iznimno pozitivan te ga na taj način treba i vrednovati’. Zamjerio je što se nakon povratka prvo pristupilo obnovi kuća i stanova za povratnike, umjesto gospodarstva, a rezultat toga je, ustvrdio je Penava, današnja depopulacija istoka Hrvatske.

‘Iz procesa se na vrijeme povukli njegovi protivnici’

Gradonačelnik Vukovara iz vremena mirne reintegracije Vladimir Štengl rekao je kako se sam proces odvijao jako brzo te su se na vrijeme iz njega povukli oni koji u njemu nisu htjeli sudjelovati.

U Hrvatskom domu bit će održana svečani skup na kojem je predviđeno i obraćanje predsjednika Zorana Milanovića.

U crkvi sv. Filipa i Jakova služena je sveta misa za sve poginule branitelje i civile.

Plenković hvalio ulazak u Schengen i eurozonu

Povodom obljetnice mirne reintegracije, ali i 31. godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske, Vlada je u nedjelju izdala priopćenje u kojemu navodi da Hrvatska obje ove obljetnice dočekuje potpuno integrirana u Europsku uniju – kao članica schengenskog prostora i europodručja.

Datumi 15. siječnja 1992. i 15. siječnja 1998. ključni su i sudbonosni u suvremenoj hrvatskoj povijesti i za hrvatsku državnost, odnosno samostalnost i puni suverenitet. Dan međunarodnog priznanja Hrvatske spomen je na trenutak kada je svijet priznao neovisnost hrvatske države, a mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja pod puni suverenitet i ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćen je posljednji dio dotad okupiranog hrvatskog teritorija, bez ispaljenog metka ni izgubljenog ljudskog života, dodaje se u priopćenju Vlade RH u povodu tih ključnih povijesnih događaja.

Stoga, ističu iz Vlade, ova dva povijesna događaja obilježavamo zajedno na današnji dan, uz ponos na sva zajednička postignuća u protekla tri desetljeća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su u Domovinskom ratu podnijeli žrtvu za slobodu Hrvatske.

Ključna politička ostavština Franje Tuđmana

“Mirna reintegracija okupiranih dijelova naše države izniman je uspjeh Republike Hrvatske i jedna od ključnih političkih ostavština prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. To je ujedno i jedna od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda od svog osnutka, i postignuće koje ga i danas čini najboljim modelom mirnog rješenja sukoba i reintegracije okupiranih područja i u drugim dijelovima svijeta”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Naglašava kako je zahvaljujući iznimnoj hrabrosti i nesebičnoj požrtvovnosti hrvatskih branitelja, uz jedinstvo i podršku hrvatskog naroda, ostvaren višestoljetni san o slobodnoj hrvatskoj državi.

“Od zemlje pod vojnom agresijom i dijelom okupiranim teritorijem, Hrvatska je u tri desetljeća prošla zahtjevan put – nakon dugih stoljeća izvojevala je svoje pravo na slobodu, izborila se za međunarodno priznanje te je danas dio užeg kruga od svega 15 zemalja koje su istodobno članice Europske unije, NATO-a, schengenskog prostora i europodručja. To nam sad pruža nove razvojne mogućnosti i obvezuje nas da nastavimo graditi Hrvatsku kao demokratsku, prosperitetnu i međunarodno uvaženu državu, unapređujući blagostanje svakog hrvatskog čovjeka”, izjavio je premijer Plenković.

Svojim iskustvima Hrvatska pomaže Ukrajini

Iz Vlade podsjećaju da prijenosom svojih iskustava iz mirne reintegracije i znanjima iz eurointegracijskog procesa, Hrvatska kontinuirano pruža podršku Ukrajini, u svom hrabrom otporu na brutalnu rusku agresiju.

Kao zemlja koja je i sama bila žrtva vojne agresije i teritorijalnih prisezanja, Hrvatska, da nije stala na stranu napadnute Ukrajine, osim što bi se moralno diskreditirala i svrstala na krivu stranu povijesti, dovela bi u pitanje i vlastito pravo na slobodu, legitimnost borbe hrvatskih branitelja i uspostavljen teritorijalni integritet te puni suverenitet, ističe se u priopćenju Vlade.

Erdutski sporazum temelj za mirnu reintegraciju

Podsjećaju da je Erdutski sporazum, koji je bio potpisan 12. studenog 1995., temelj za provedbu mirne reintegracije okupiranih dijelova istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te uspješni dovršetak mirovne misije Ujedinjenih naroda kojom je to područje Hrvatska vratila u svoj ustavno-pravni poredak. “Njime je od Vijeća sigurnosti UN-a od takozvanih sukobljenih strana zatraženo da se u prijelaznom periodu uspostavi mir i sigurnost. Na području koje je 1991. s opsadom i herojskom obranom Vukovara pretrpjelo ogromne civilne i vojne žrtve, tada je mirnim putem okončan rat i uspostavljen mir, pri čemu su izbjegnute nove žrtve i nova ratna stradanja”, dodaju iz Vlade RH.

Erdutski sporazum označio je i početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda, tijekom koje su mirnim putem vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, kao i povratak hrvatskih prognanika i izbjeglica svojim domovima.

Posebnu su važnost ovi događaji imali za Vukovar i Vukovarce, koji su nakon više od sedam godina progonstva napokon dočekali siguran povratak u svoj grad, naglašavaju iz Vlade RH.