Srbija je okrenula leđa Europskoj uniji. To bi je moglo skupo koštati

Oko 70 posto stranih ulaganja u Srbiju stiže iz EU, ne iz Rusije

BELGRADE, SERBIA – OCTOBER 11, 2021: Serbia's President Aleksandar Vucic (L) and Russia's Minister of Foreign Affairs Sergei Lavrov during a photo session at a Non-Aligned Movement (NAM) high-level commemorative meeting marking the 60th anniversary of the first Conference of the Non-Aligned Movement held in Belgrade. Russian Ministry of Foreign Affairs/TASS,Image: 637534128, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia
FOTO: Profimedia

Što se tiče direktnih stranih ulaganja u Srbiju, dominiraju kompanije iz Europske unije. U razdoblju od 2010. do 2020. godine iznosila su gotovo 70 posto ukupnih stranih ulaganja, odnosno 17,5 milijardi eura. Kompanije iz Rusije u istom razdoblju činile su tek 10 posto direktnih stranih ulaganja, odnosno 2,4 milijarde eura

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić svrstavanjem uz Vladimira Putina, odnosno odbijanjem uvođenja sankcija Rusiji, napravio je teško popravljivu štetu zemlji na čijem je čelu. Srbija si je tim njegovim potezom, možda zauvijek, a u svakom slučaju za dugo vremena, zatvorila vrata Europske unije.

Carl Bildt, bivši švedski premijer a kasnije i vrlo utjecajni diplomat, koji je tijekom 90-ih bio duboko involviran u događaje na Balkanu – kao posebni izaslanik EU za bivšu Jugoslaviju, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu te supredsjedatelj Daytonske mirovine konferencije – jučer je na svom službenom Twitter profilu negativno komentirao stav Srbije o napadu na Ukrajinu.

Bildt: Srbija je diskvalificirana iz procesa pristupanja EU

“S ovakvim stavom Srbija je de facto diskvalificirana iz procesa pristupanja EU. Ne bi trebalo biti mjesta za nove članice EU koje ne dijele naše temeljne vrijednosti i interese”, napisao je Bildt odgovarajući na objavu novinara Michaela Martensa koji piše da će neuvođenjem sankcija “Srbija biti sigurno utočište za Putina i njegovu kriminalnu elitu.”

Iako je, pogotovo u srbijanskoj javnosti, stvorena percepcija da Srbija i Rusija, osim političkih, imaju i vrlo snažne ekonomske veze, kada se pogledaju brojke, jasno je da je Srbiji daleko najvažniji partner Europska unija, kojoj su sada, svrstavanjem uz Putina, okrenuli leđa.

Oko 70 posto stranih ulaganja u Srbiju stiže iz EU, ne iz Rusije

Srbiji je 2012. godine potvrđen status kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju. Godinu dana kasnije otvoreni su pregovori te je do sada otvoreno 18 od 35 pregovaračkih poglavlja. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU mogu koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova pa su u razdoblju od 2014. do 2020. imali na raspolaganju oko 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.

Što se tiče direktnih stranih ulaganja u Srbiju, također dominiraju kompanije iz Europske unije. U razdoblju od 2010. do 2020. godine iznosila su gotovo 70 posto ukupnih stranih ulaganja, odnosno 17,5 milijardi eura. Kompanije iz Rusije u istom razdoblju činile su tek 10 posto direktnih stranih ulaganja, odnosno 2,4 milijarde eura.

Srbija 65 posto izvoza plasira u Europsku uniju

Slično je i što se tiče vanjskotrgovinske razmjene Srbije. I tu Europska unija dominira. Izvoz Srbije u Europsku uniju čini oko 65 posto ukupnog izvoza. U 2020. godini izvoz Srbije u zemlje EU iznosio je 11 milijardi eura. Za usporedbu, vrijednost izvoza u Rusiju bila je tek 800 milijuna eura, odnosno manje od pet posto ukupnog izvoza Srbije.

I kada je u pitanju uvoz robe u EU, opet je na prvom mjestu Europska unija, s oko 60 posto ukupnog uvoza. Uvoz iz Europske unije u Srbiju, tijekom 2020. iznosio je oko 13,5 milijardi eura. Iz Rusije je izvoz u istom razdoblju iznosio 1,4 milijarde eura.

Mogli bi se vratiti tamo gdje su bili 90-ih

Inače, Europska unija je upravo kroz trgovinu dala veliki poticaj razvoju ekonomije Srbije. Još prije više od 20 godina ukinuli su im carine za veliku većinu proizvoda, što im je otvorilo tržište od oko 500 milijuna ljudi. Vrijednost izvoza Srbije u Europsku uniju se u razdoblju od 2009. do 2020. je porasla nekoliko stotina posto – sa 3,2 milijarde eura, na više od 11 milijardi eura.

Uglavnom, jasno je da je Srbija od Europske unije imala jako velike koristi. Ako je Vučić svojim ponašanjem u ovoj situaciji s Ukrajinom taj prijateljski nastup EU prokockao, Srbija bi se i u ekonomskom smislu mogla vratiti tamo gdje je bila 90-ih godina. U teško siromaštvo.