Stroži režim propuštanja izbjeglica na granicama, Orešković otkrio na što će se Hrvatska fokusirati

Orešković poručio da Hrvatska mora štititi svoje interese

Migrants and refugees walk to cross the Macedonia-Serbia border near the village of Tabanovce on February 4, 2016.
More than a million people headed to Europe in search of new lives last year, most of them refugees fleeing conflict in Syria, Iraq and Afghanistan in the continent's worst migration crisis since World War II. The onset of winter does not appear to have deterred the migrants. / AFP / Robert ATANASOVSKI
FOTO: AFP

Iako su srpske Novosti objavile kako je Srbija danas zatvorila granicu s Makedonijom za migrante jer Hrvatska ne pušta izbjeglice dalje prema Sloveniji i Austriji, iz srpskog MUP-a takve su informacije opovrgnuli, piše B92.

Zajednička registracija izbjeglica

Kako je objašnjeno, Srbija je počela primjenjivati jučerašnji dogovor ravnatelja policija zemalja regije, tako da u Srbiju ne mogu ući izbjeglice koje se prethodno nisu registrirale na grčko-makedonskoj granici.

Šefovi policija Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Austrije dogovorili su se o zajedničkom registriranju izbjeglica na grčko-makedonskoj granici. Pet zemalja će zajednički organizirati prijevoz izbjeglica do Austrije, a prolaz “balkanskom rutom” bit će omogućen samo izbjeglicama iz ratom zahvaćenih zemalja.

Orešković: Hrvatska mora štititi svoje nacionalne interese

Nakon što je Austrija uvela restrikivni režim za ulazak izbjeglica, Hrvatska će štiti svoje nacionalne interese, ali fokus treba usmjeriti prema rješenju na tursko-grčkoj granici, izjavio je u petak hrvatski premijer Tihomir Orešković.

“Situacija se mijenja iz dana u dan i mi ćemo dnevno pratiti kako se razvija. Hrvatska će štiti svoje nacionalne interese, ali glavna je poruka da treba surađivati s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom i imati otvorenu komunikaciju, kako bismo mogli pravodobno reagirati”, rekao je premijer Orešković dolazeći na nastavak summita čelnika EU-a.

Sastanak s čelnicima Višegradske skupine

19.02.2016., Bruxelles, Belgija - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Oreskovic daje intervju za BBC u press centru zgrade Europskog vijeca gdje sudjeluje u radu sastanka na vrhu Europske unije sazvanog zbog migrantske krize i mogucnosti izlaska Velike Britanije iz EU. Photo: L
Premijer Tihomir Orešković trenutno je na summitu čelnika EU-a u Bruxellesu PIXSELL

U četvrtak poslije podne, prije početka summita, premijer Orešković i slovenski premijer Miro Cerar održali su kratki sastanak s čelnicima četiriju zemalja Višegradske skupine.

Višegradska skupina – Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka – najviše sumnja u uspjeh zajedničkog akcijskog plana s Turskom prema kojem bi ona trebala zaustaviti izbjeglički val prema Europi i stoga traže alternativni plan i najviše ustraju na zatvaranju grčko-makedonske granice.

Premijer Orešković je rekao da ne bi nazvao planom B to da na makedonsko-grčkoj granici Hrvatska surađuje s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, ali da je fokus na Turskoj i tursko-grčkoj granici, gdje će i NATO pomagati u nadzoru pomorske granice.
“To je kombinacija” jednog i drugog rješenja, rekao je Orešković.

Austrija počela provoditi novi režim

Austrija je u petak počela provoditi odluku o ograničavanju ulaska migranata, unatoč kritikama koje je zbog doživjela Europskoj uniji.
Po toj odluci, Austrija će primati samo 80 tražitelja azila dnevno te još 3200 ljudi koji izraze namjeru za podnošenjem zahtjeva za azil u Njemačkoj.
Zbog te odluke Austriju je oštro kritizirala Europska komisija i ocijenila da je to protivno europskom i međunarodnom pravu.

‘Učinili smo više nego smo trebali’

Austrijski kancelar Werner Fayman u petak je po dolasku na nastavak summita branio odluku o uvođenju restriktivnog režima ulaska.
Na upit hoće li Austrija povući svoju odluku ako se postigne europsko rješenje, Fayman nije odgovorio izravno.

“Mi smo učinili više od većine drugih zemalja članica. Odlučili smo ove godine primiti 37.500 izbjeglica, a kad bi sve druge članice primile toliko u odnosu na svoj broj stanovnika, to bi značilo da bi EU kao cjelina mogla primiti više od dva milijuna ljudi. Učinili smo više nego što smo trebali i sad je dosta”, rekao je Fayman.