Srpski mediji javljaju da je večeras umro bivši predsjednik 'Republike Srpske Krajine' Goran Hadžić

Hadžić je imao tumor na mozgu, zbog čega je pušten iz zatvora u Haagu

Goran Hadzic (R), the last of Serbia's alleged war criminals, makes his initial appearance, to stand trial on crimes against humanity at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) in the Hague on July 25, 2011. Hadzic declined to enter a plea. AFP PHOTO/ POOL /Jerry Lampen netherlands out - belgium out / AFP PHOTO / POOL / JERRY LAMPEN
FOTO: AFP

Bivši predsjednik ‘Republike Srpske Krajine’ Goran Hadžić, čovjek kojeg je Haški tribunal u travnju 2015. godine pustio na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga, umro je večeras u Novom Sadu, javlja Blic. Imao je 58 godina i bolovao je od tumora na mozgu. Posljednje dane života proveo je u Novom Sadu, nakon što je suđenje u Haagu ove godine prekinuto na neodređeno vrijeme.

U Novom Sadu je mirno živio sve do 2004 kada je Carla Del Ponte protiv njega podigla optužnicu. Od tada je bio u bijegu. Sumnjalo se da se krije u zemljama Istočne Europe. Skrivao se sedam godina. Uhićen je 2011. godine u blizini sela Krušedol u jutarnjim satima, u trenutku dok mu je jedan od pomagača predavao novac. Srpska polciija tvrdi da je bio obrijan i potpuno neprepoznatljiv.

Vlasti Srbije uhitile su ga u ljeto 2011. godine kod sela Krušedol na Fruškoj gori u Srbiji, Suđenje u Haagu počelo je 2012. godine. Bio je optužen za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, za ubojstva, nezakonito pritvaranje, mučenje, deportaciju i prisilno premještanje u istočnoj Slavoniji i na području Knina.

U odsutnosti u Osijeku osuđen na 8 godina zatvora

Hadžić je rođen u selu Pačetin, općina Vinkovci, 7. rujna 1958. Upisao je studij ekonomije koji nikada nije završio. Prije Domovinskog rata bio je zaposlen kao skladištar u pogonima VUPIK-a u Vukovaru. Bio je predsjednik Vlade tzv. Srspke Autonomne Oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema.

Na povratku sa jednog od sastanaka srpskih lidera, Hadžića je na Plitvicama uhitila hrvatska policija. Ubrzo je pušten i to uz intervenciju ljudi iz vrha hrvatske policije. Na Županijskome sudu u Osijeku 1999. godine u odsutnosti je osuđen na osam godina zatvora, među ostalim, zbog poticanja na zločin, ubojstva, rušenja katoličke crkve i miniranja nesrpskih kuća u Tenji, u blizini Osijeka, od 1. srpnja 1991. do 20. travnja 1992. U Tenji su tada ubijene 23 osobe .