Statistika koju Plenković ne želi da vidite. Hrvatska sve udaljenija od Zapada, plaće sporije rastu samo u Rumunjskoj
Pojedine djelatnosti u Hrvatskoj računaju na to da strane radnike mogu platiti manje. To će i u budućnosti ograničavati rast plaća i poticati iseljavanje
Članovi hrvatske Vlade i premijer Andrej Plenković uvijek rado komentiraju kad europski statistički ured objavi da se Hrvatska barem malo približila europskim prosjecima kad su u pitanju kupovna moć njezinih građana ili BDP po glavi stanovnika.
Malo manje im je drago komentirati činjenicu da je Hrvatska pri vrhu i kad je u pitanju stopa inflacije, a baš nitko od njih nije komentirao podatke koje je u utorak objavio Eurostat u tablicama koje se tiču procedura makroekonomske neravnoteže.
Uz sve poznate podatke o inflaciji, javnom dugu ili kretanju izvoza, Europska komisija objavila je nominalni trošak plaća po zemljama članicama, i to po metodologiji koja omogućava njihovu usporedbu, odnosno objavila je kako se kretao indeks nominalnog jediničnog troška rada u svakoj članici EU-a. Ti podaci Hrvatskoj, posebice njezinim radnicima, ne nude osnovu da bi u budućnosti mogli pobjeći sa začelja EU-a po visini plaća i snazi kupovne moći.
U Hrvatskoj plaće rasle 11 posto, u Bugarskoj 23,6 posto
Komisija je izračunala da su u tri godine (2020., 2021. i 2022.) koje pokrivaju razdoblje COVID-a, rata u Ukrajini i energetske krize, plaće u Hrvatskoj rasle sporije nego u ostalim novim članicama Europske unije, onima koje bi Hrvatska trebala prestizati na svom putu prema EU prosjecima.
Plaće su u starim, bogatim članicama rasle sporije nego u Hrvatskoj, ali to nije neka utjeha ako se zna da te države imaju dva ili tri puta veću prosječnu plaću od one u Hrvatskoj.
U tri godine u Hrvatskoj je trošak rada, odnosno plaća, povećan za 11 posto i od novih članica sporije je rastao jedino onaj u Rumunjskoj, 10,4 posto. Susjedna Slovenija, gdje su prosječne plaće za 50 posto veće od hrvatskih, imala je rast od 14,3 posto, Mađarska 23,1 posto, Bugarska 23,6 posto, Češka 14,8 posto, a Litva čak 27,7 posto.
Teško ćemo dostići zapadne zemlje, a i one s istoka trče brže
Nastavak tog trenda znači da će plaće koje dobivaju radnici u primjerice Njemačkoj ili Švedskoj za Hrvatsku i dalje biti nedostižne, što će građane i dalje poticati na iseljavanje, koje u ostalim novim članicama očito nastoje zaustaviti rastom plaća.
Uz to, Hrvatska će izgubiti i bitku s usporedivim tranzicijskim zemljama. A ako poslodavci na nedostatak radne snage nastave odgovarati uvozom radnika iz zemalja u kojima su plaće još niže, Hrvatska će se teško pomaknuti s dna EU-a kad su u pitanju plaće pa i kupovna moć njezinih građana.
Današnje plaće koje značajno zaostaju za europskima značit će sutra mirovine koje će jednako tako zaostajati.