Stigli podaci za novu školsku godinu: imamo 2090 učenika manje nego 2020. I 53 tisuće manje nego prije 8 godina
Iako broj učenika pada, raste broj razrednih odjeljenja
Prije dva tjedna, u školske je klupe u novoj nastavnoj godini sjelo 455.819 učenika u osnovnim i srednjim školama. Kao i prethodnih godina, i ove važi konstatacija da se radi o najmanjem broju učenika u školama dosad. U odnosu na prošlu školsku godinu, u klupe je sjelo 430 prvašića manje, no usprkos negativnom demografskom trendu, razrednih je odjeljenja iz godine u godinu sve više.
Prosječan hrvatski razred u aktualnoj školskoj godini broji 17.13 učenika, a škole u prosjeku imaju 20.31 razrednih odjeljenja. Među njima, i dalje imamo 11 škola koje rade u tri smjene. Sve je ovo dio statističkih podataka o novoj školskoj godini koje je danas objavilo resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
U osam godina, 53.390 učenika manje
Ovogodišnjih 455.819 učenika u osnovnim i srednjim školama točno je 2090 manje no prošle školske godine. Usporedba sa školskom godinom 2013./2014. daje cjelovitiju sliku demografskog pada; danas imamo 53.390 učenika manje nego prije osam godina. Treba istaknuti i da pad broja učenika između školskih godina na neki način usporava. Na primjer, najveći pad broja učenika (-11.955) zabilježen je između školskih godina 14./15. i 15./16.
Taj se pad od tada smanjuje, da bismo u odnosu na prošlu školsku godinu, ove imali 2090 učenika manje. U odnosu na 2013./2014. školsku godinu, najviše su učenika izgubile županije Osječko-baranjska (-7366), Vukovarsko-srijemska (-6408), Splitsko-dalmatinska (-5684) i Brodsko-posavska (-5398). U “zelenom” su tek dvije; Grad Zagreb s 1535 učenika i Istarska županija s 333 učenika više nego 2013.
Broj učenika pada, broj razreda raste
Sve manji broj učenika u hrvatskim školama ogleda se, dakako, i u broju prvašića. Ove ih godine imamo 36.514, što je 430 manje no prošle godine, odnosno 4196 manje u odnosu na školsku godinu 2013./2014. I dok nam broj učenika iz godine u godinu pada, broj razrednih odjeljenja raste. Tako ove godine na 455.819 učenika imamo ukupno 26.604 razredna odjeljenja; za usporedbu, školske godine 17./18. – kada smo brojali 16.503 učenika više nego sada – imali smo 195 razrednih odjeljenja manje.
Spomenimo i kako u odnosu na 2013. godinu imamo 32 matične škole više, no i 105 područnih škola manje. U jednom razredu ove godine prosječno sjedi 17.13 učenika, dok ih je 13./14. bilo 19.15. I ove godine imamo 11 škola koje rade u tri smjene: dvije su u Zadru, po jedna u Kaštel Gomilici i Solinu, pet u Splitu i dvije u Zagrebu. Ukupno 1492 škole rade u jednoj smjeni koja se ne rotira, 840 škola radi u dvije smjene, 61 u jednoj smjeni koja se rotira i tu je još 21 škola koja ne radi u smjenama, već u kontinuitetu tijekom cijeloga dana.
Plan: cjelodnevna nastava i jedna smjena
Najavom uvođenja cjelodnevne nastave, koju Ministarstvo znanosti i obrazovanja ističe kao veliki projekt u sklopu Plana oporavka i otpornosti, plan je prebaciti sve škole u jednu smjenu, što je osnovni preduvjet cjelodnevne nastave. Za to će biti nužno zadovoljiti infrastrukturne uvjete pa se Planom oporavka i otpornosti predviđa izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje škola za potrebe cjelodnevne nastave.
U kontekstu pada broja učenika, istaknimo i kako broj superodlikaša – učenika koji iz svakog predmeta imaju zaključenu peticu – neumoljivo raste. O tome smo detaljno pisali protekloga tjedna, kada je objavljen set statističkih podataka o učeničkom uspjehu za prošlu školsku godinu. O porastu broja 5,0 učenika možda najbolje govori podatak da u odnosu na školsku godinu 13./14., u prošloj bilježimo 10.423 više superodlikaša.