Stišala se priča oko Bandićevog doktorata, ali to ne znači da se odustalo. Senat će uskoro glasati

Osam mjeseci od pokretanja procedure ništa se još uvijek nije dogodilo

Rijetko koja odluka aktualnog rektora Damira Borasa izazvala je baš toliko reakcija kao ona iz ožujka ove godine, kada je službeno pokrenut postupak dodjele počasnog doktorata zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Zahvalan Bandiću za, kako je otkrio Telegram, višestruko problematičnu zgradu Muzičke akademije, tadašnji dekan Akademije Dalibor Cikojević predložio je Senatu proglašenje gradonačelnika počasnim doktorom.

Tada je pokrenuta procedura te imenovano stručno povjerenstvo sa zadaćom izrade izvješća o Cikojevićevom prijedlogu, na temelju kojeg bi se u finalu trebalo odlučivati. Osam mjeseci kasnije izvješće još uvijek nije predano, a o Bandićevom doktoratu, protiv kojeg su se svojedobno izjasnili 9 od 34 fakulteta zagrebačkog sveučilišta a održan je i građanski prosvjed, gotovo nitko više ne govori.

No ovih se dana iz sveučilišnih krugova može čuti kako se baš za nadolazeću sjednicu Senata 19. studenog priprema finalno izglasavanje Bandića za 101. počasnog doktora zagrebačkog sveučilišta. Telegramu su to, neslužbeno, potvrdila dva neovisna izvora sa Sveučilišta. O tome se, kažu, intenzivno priča.

Rektor Boras ne otkriva plan za Senat 19. studenog

Službene potvrde, dakako, nema. Najslužbenija moguća potvrda bit će kada se prijedlog za dodjelu počasnog doktorata Bandiću nađe na dnevnom redu sjednice Senata. A to bi se moglo dogoditi tek na dan sjednice. Naime, rektor Boras potencijalno problematične točke ima običaj uvrstiti u dnevni red na licu mjesta, odnosno na početku sjednice Senata. Primjerice, točku o pokretanju postupka dodjele kontroverznog počasnog doktorata Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BIH, Boras je u dnevni red uvrstio na samom početku sjednice. Jednako je postupio i ove godine u ožujku u slučaju Bandića.

Informaciju dvaju sveučilišnih izvora pokušali smo službeno potvrditi s rektorom Borasom, no do zaključenja teksta nije nam stigao njegov odgovor. Telegram je kontaktirao i sve dekane čiji su se fakulteti usprotivili ideji Bandića kao počasnog doktora najvećeg hrvatskog sveučilišta. Do trenutka objave ovoga teksta, odgovorilo nam je pet od devet dekana. Kažu da nemaju informaciju o tome da će se o Bandićevom počasnom doktoratu odlučivati za deset dana, a neki nas s pitanjem upućuju na Sveučilište.

Glasanje dekana sukladno stavu fakulteta

Pojasnili su i hoće li, kada se Bandićev počasni doktorat konačno pojavi na Senatu, glasati u skladu s protivljenjem vlastitog fakultetskog vijeća. Zoran Kurelić, dekan Fakulteta političkih znanosti, ističe kako će se u vlastitom glasanju voditi zaključkom Vijeća fakulteta, odnosno, da će biti protiv dodjele ovog počasnog doktorata.

Isto tvrdi i Igor Gliha, dekan Pravnog fakulteta. “Kad bi moj stav bio suprotan jednoglasnom zaključku Fakultetskog vijeća, podnio bih ostavku”, rezolutan je dekan Prava. Dekanica PMF-a Aleksandra Čižmešija poručuje da će se prilikom glasanja rukovoditi svojim osobnim, ali i “najvišim akademskim i etičkim standardima koji se njeguju na PMF-u”.

“Neću podržati takav prijedlog dodjele počasnog zvanja usprkos nespornoj činjenici da je Grad Zagreb, na čelu s g. Bandićem, financijski značajno podržao neke velike sveučilišne infrastrukturne projekte, primjerice, gradnju nove zgrade Muzičke akademije”. Čižmešija smatra i kako je financijska podrška kulturi, znanosti i obrazovanju obaveza svake gradske uprave, kao i da bi izdvajanja iz gradskog proračuna za ove namjene “morala biti značajno veća”.

Procedura, inače kratka, upadljivo se otegnula

Od listopada novi dekan Muzičke akademije Igor Lešnik kaže kako mu je, obzirom na početak mandata, prerano govoriti o ocjeni suradnje s Vijećem Akademije. “Smatram neprimjerenim unaprijed istupati u medijima komentirajući čime bih se osobno vodio u bilo kojem glasovanju na neovisnom i slobodnom sveučilištu te još unaprijed najavljujući kakav bi to glas bio”, ističe profesor Lešnik.

Vesna Vlahović-Štetić, čelnica Filozofskog fakulteta, kratko kaže kako će glasati u skladu s protivnim mišljenjem Fakultetskog vijeća o Bandićevom doktoratu. Pritom, svakako valja imati na umu sljedeće: Senat broji ukupno 70 članova, glasanja o počasnim doktoratima uobičajeno su javna te, znakovito, senatori u mandatu rektora Borasa u pravilu glasuju vrlo poslušno i u skladu s onime što je predloženo.

A nije naodmet uočiti i nekoliko zanimljivosti u slučaju počasnog doktora Bandića. Primjerice, cijeli se postupak upadljivo otegnuo. Naime, analizirajući procedure dodjele počasnih doktorata koje su pokrenute i okončane za mandata rektora Borasa, ističe se detalj kako su zapravo bile dosta kratke. Procedura dodjele kontroverznog 99. počasnog doktorata Sveučilišta Draganu Čoviću, pokrenuta je i okončana u mjesec dana.

Slično je bilo i s posljednjim proglašenim počasnim doktorom Danielom Hagegeom sa Sveučilišta u Orléansu. U travnju 2018. postupak je pokrenut, a već sredinom lipnja Hagege je odlukom Senata postao 100. počasni doktor zagrebačkog sveučilišta.

Povjerenstvo radi na izvješću već 8 mjeseci

I nema nekog osobitog razloga zbog kojeg bi procedura trebala trajati pretjerano dugo. Nakon što fakultet ili pojedinac Senatu predlože dodjelu počasnog doktorata, Senat odlukom većine pokreće postupak i istovremeno imenuje stručno povjerenstvo. Ono je, u sljedećem koraku, dužno razmotriti prijedlog, donijeti ocjenu te napisati izvješće s prijedlogom koji se potom daje Senatu na razmatranje i donošenje konačne odluke o dodjeli počasnog doktorata.

U slučaju Milana Bandića, procedura je pokrenuta na sjednici Senata 19. ožujka ove godine i imenovano je stručno povjerenstvo koje gotovo osam mjeseci pred Senat nije iznijelo svoje izvješće i ocjenu. Svakako, znakovit je i sastav povjerenstva. Čine ga, mahom, ljudi od povjerenja rektora Borasa.

Ljudi od rektorova povjerenja valoriziraju prijedlog

Na čelo peteročlanog povjerenstva imenovan je Tonći Lazibat, Borasov prorektor za financije i jedan od njegovih najbližih suradnika. Član povjerenstva još je jedan Borasov prorektor, Miloš Judaš, u Rektoratu zadužen za znanost i međunarodnu suradnju. Tu je, potom, profesor Akademije dramske umjetnosti Enes Midžić, voditelj ceremonije Borasove raskošne inauguracije 2014. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Mišljenje o prijedlogu Bandićeva počasnog doktorata daje i Lidija Kos-Stanišić, bivša dekanica Fakulteta političkih znanosti i, mnogo važnije, pomoćnica rektora za interno komuniciranje i sveučilišne medije. Posljednji je član Damir Knjaz, posebni savjetnik rektora za društvene komunikacije i sport, inače s Kineziološkog fakulteta.

Postupak će se provesti do kraja

Rektor Boras posljednji je put ovu počasnu inicijativu komentirao početkom lipnja. Gospodin Bandić tada je neopterećeno izjavio da je “svatko tko vrijedi u politici, bio barem tri mjeseca u zatvoru”. Rektor je, kada su ga novinari upitali o tome, kazao kako se Sveučilište ne bavi politikom, osim znanstvenom, pa iz tog razloga ne može komentirati, kako je rekao, svakodnevna prepucavanja.

“Ali osobno mogu reći da je gospodin Bandić jedan rasni političar koji zna odgovoriti na svako provokativno pitanje”, izjavio je Boras, dodajući kako je prijedlog za dodjelu počasnog doktorata gradonačelniku Zagreba korektan prijedlog. Još mu je jednom pripisao zasluge za doprinos i pomaganje Sveučilištu. “Prema tome, ja ne vidim razloga da ne provedemo proceduru do kraja”, zaključio je u lipnju Boras.

Nema, dakle, nikakve sumnje da će procedura biti u cijelosti provedena. Senat će tako morati odlučiti uklapa li se Bandić u statutarnu definiciju počasnog doktorata. U njoj, naime, stoji kako Sveučilište može dodijeliti počasni doktorat “osobama od iznimnog ugleda, kao i osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta, hrvatskoj znanosti i kulturi”.