Stiže novi Zakon o kaznenom postupku, a stručnjaci ga žestoko napadaju: 'Ugrozit će ljudska prava u Hrvatskoj'
Istražni zatvor u nekim će slučajevima moći trajati predugo i zapravo postati kazna
Hrvatska od 1. siječnja iduće godine dobiva novi Zakon o kaznenom postupku. Ovo je već osmi put da se taj zakon mijenja. U pitanju su pravila po kojima se vode svi sudski procesi na hrvatskim sudovima, reguliraju prava policije, okrivljenika i tužitelja, određuje istražni zatvor i rok u kojem okrivljeni mogu boraviti iza rešetaka.
Upravo jedna od glavnih novosti u Zakonu koji stiže za par dana tiče se istražnog zatvora, odnosno njegovog maksimalnog trajanja. Ukida se tako rok istražnog zatvora tijekom žalbenog postupka za osobe osuđene na kaznu dužu od pet godina zatvora.
Drugim riječima, ako dobijete nepravomoćnu presudu od pet godina zatvora ili težu, njezinu pravomoćnost moći ćete čekati samo iza rešetaka i to prilično dugo. Novi zakon kaže “najdulje do isteka trajanja izrečene kazne”. U slučaju kazne od pet godina to iznosi pet godina, u slučaju kazne od deset godina to može potrajati i do tih istih deset godina.
Do sada su postojali određeni rokovi
S obzirom na dužinu trajanja žalbenih postupaka, te u situaciji kada novi Visoki kazneni sud koji je trebao ubrzati donošenje odluka i ujednačiti sudsku praksu, ne počinje s radom 1. siječnja 2020. kako je planirano, ovo zakonsko rješenje pokazuje se krajnje polemičnim.
Prije svega sa stajališta ljudskih prava i to prava presumpcije nedužnosti, te prava na žurno vođenje kaznenog postupka. Osim toga dovedena je u pitanje i razmjernost trajanja istražnog zatvora u odnosu na propisanu kaznu.
Do sada su u Zakonu o kaznenom postupku postojali propisani rokovi trajanja istražnog zatvora. Oni su ovisili o visini izrečene kazne, te su se s obzirom na to mogli produžavati za određeni period. No, u svakom slučaju bili su limitirani. Sada toga više neće biti. Više uglednih pravnih stručnjaka na to je i javno upozorilo.
Zakon sada krši pretpostavku nedužnosti
Kako je upozoreno u Zaključcima XXXII. Savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, koje je potpisala predsjednica udruženja profesorica Zlata Đurđević, “neograničeno trajanje obaveznog istražnog zatvora krši pretpostavku nedužnosti, načelo razmjernosti i obvezu vođenja žurnog kaznenog postupka što ih propisuje Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava.”
Nadalje, kako se navodi, “uz pretpostavku nedužnosti Europski sud za ljudska prava stalno ističe da istražni zatvor ne može biti kazna za kazneno djelo i da se njegovim produljenjem ne može anticipirati kazna. To je sud jasno rekao u svojim presudama protiv Hrvatske u postupcima što su ih pokrenuli Robert Peša i Vlatko Šoš. Ovo zakonsko rješenje sada izričito izjednačuje istražni zatvor i kaznu.”
U Zaključcima stoji da izmjena predviđa da istražni zatvor može trajati pet i više godina, a maksimalno trajanje istražnog zatvora tijekom kaznenog postupka koji je Europski sud za ljudska prava do sada prihvatio je pet godina godina i šest mjeseci.
Moraju li sada uopće sudovi biti ažurni?
“Sve ostalo značilo bi kršenje konvencijskog načela razmjernosti i prava na osobnu slobodu. Uz to, dovedeno je u pitanje i pravo na žurni kazneni postupak, pravo na suđenje u razumnom roku, kao i pravo na učinkoviti kazneni postupak što ih također štiti Europska konvencija o ljudskim pravima”, navodi se.
Zaključak dalje objašnjava da je sud dužan voditi kazneni postupak žurno kada je okrivljenik u istražnom zatvoru. “Ovo rješenje omogućuje duže vođenje kaznenog postupka i pred prvostupanjskim sudom. Ono može dovesti i do kršenja prava na razumno trajanje kaznenog postupka, jer pretpostavlja vođenje kaznenih postupaka u trajanju od pet i više godina. To je protivno i pravu na učinkoviti kazneni postupak jer ukida procesne forme koje osiguravaju procesnu disciplinu u odnosu na dužinu trajanja kaznenog postupka protiv okrivljenika koji je u istražnom zatvoru.”
U njima se zapravo upozorava kako bi ukidanje rokova istražnog zatvora moglo dovesti do još većeg otezanja sa sudskim postupcima.
Praksa u zemljama EU nije identična, no…
Da je ovo zakonsko rješenje dvojbeno upozorili su u svom znanstvenom radu i Elizabeta Ivčević Karas, redovita profesorica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i Zoran Burić, docent na istoj katedri. Oni smatraju kako se zadržavanje okrivljenika istražnom zatvoru ni u kom slučaju ne smije pretvoriti u izdržavanje kazne zatvora.
“Premda se prema judikaturi Europskog suda za ljudska prava, nakon što je donesena presuda više ne primjenjuju standardi iz Konvencije koji se odnose na trajanje istražnog zatvora do donošenja presude, to ne znači da bi ukidanje najduljih rokova trajanja obaveznog istražnog zatvora bilo primjereno rješenje za hrvatski kazneni postupak. Ovaj stav sud je zauzeo zbog različitih praksi pojedinih država, pa tako, dok se u nekim državama kriterij ‘razumnog roka’ trajanja istražnog zatvora primjenjuje i tijekom žalbenog postupka, u drugima se ne primjenjuje, ovisno o konkretnom pravnom uređenju”, navode.
Hoćemo li ostati bez procesne discipline?
“U tom smislu rješenje iz novog ZKP-a nije konzistentno s postojećim složenim sustavom rokova trajanja istražnog zatvora u hrvatskom kaznenom procesnom pravu, kroz koji se konkretiziraju ustavno i konvencijsko načelo razmjernosti. Naime, najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora službe osiguranju procesne discipline i u prvostupanjskim i u drugostupanjskim postupcima, odnosno tome da sud i druga državna tijela u istražnozatvorskim predmetima postupaju osobito žurno”, napominju profesorica Ivčević Karas i docent Burić.
Podsjećaju kako je Zakonom o kaznenom postupku do sada bilo propisano koliko istražni zatvor može trajati do podizanja optužnice, zatim do presude, te koliko se još može produžiti do pravomoćnosti. Sve je ovisilo o težini konkretnog kaznenog djela.
“Usvajanje ovog novog rješenja i ukidanjem rokova trajanja obligatornog istražnog zatvora narušit će se postojeći sustav koji je pažljivo usklađivan s ustavnim načelom razmjernosti”, upozoravaju vodeći stručnjaci za kazneno-procesno pravo.
A što na sve kaže Ministarstvo pravosuđa?
U obrazloženju ove polemične zakonske izmjene Ministarstvo pravosuđa bilo je vrlo šturo. Navedeno je tek da je primjećeno da do sada propisani maksimalni rokovi istražnog zatvora znaju isteći prije nego što je pravomoćno osuđen netko kome je izrečena zatvorska kazna od pet godina.
Ovdje valja podsjetiti da se to dogodilo primjerice u slučaju Darka Kovačevića Daruvarca koji je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, ali tijekom žalbenog postupka nije bio u istražnom zatvoru jer su bili istekli maksimalni rokovi za to. Kasnije mu je kazna smanjena na četiri godine. Taj slučaj stvorio je mnogo nezadovoljstva u javnosti zbog čega je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obećao izmjene rokova istražnog zatvora.
No, kako stručnjaci primjećuju rješenje koje bi od 1. siječnja iduće godine trebalo početi vrijediti moglo bi duboko kršiti ljudska prava u Hrvatskoj. Naime, nije isključeno da netko i nakon što mu je izrečeno pet godina zatvora i nakon što u istražnom zatvoru provede svih tih pet godina, u konačnici nakon žalbe bude oslobođen krivnje. A što onda?