Što bi reizbor Donalda Trumpa značio za NATO: 'Čekaju nas fundamentalne promjene, ali ne i kraj saveza'
Nisu samo Europljani ti koji bi plaćali cijenu Trumpova reizbora. Platili bi je i Amerikanci
Bivši veleposlanik SAD-a pri NATO-u, CEO think tanka Chicago Council on Global Affairs te voditelj podcasta Ivo Daalder analizirao je za Politico kakav bi utjecaj pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima imala na NATO savez. Odmah u uvodu naveo je da je upravo to pitanje koje mu ljudi u zadnje vrijeme često postavljaju.
Njegov odgovor je kako misli da Trumpov reizbor “i bi i ne bi” utjecao na NATO. Ocjenjuje kako bi Trumpova pobjeda dovela do fundamentalnih promjena za NATO, neovisno o tome bi li on odlučio povući SAD iz saveza ili ostati u njemu. Ali, dodaje i da sve to ne bi moralo značiti kraj NATO saveza.
Trump: ‘Je*e mi se za NATO’
Pojasnio je kako je Trumpov animozitet prema NATO savezu, ali i drugim sigurnosnim savezima u kojima je SAD, dobro poznat. “Kada se prvi put kandidirao za predsjednika, često je objašnjavao kako je NATO suvišan, a kada je postao predsjednikom, opetovano je prijetio povlačenjem iz saveza. Johnu Boltonu je u jednoj raspravi vikao: ‘Je*e mi se za NATO’, u vrijeme dok je Bolton bio njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost”, piše Daalder.
Dalje podsjeća kako je Trump svojevremeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen kazao da mora razumjeti kako SAD neće doći u pomoć bude li Europa pod napadom. To je navodno čuo jedan od EU dužnosnika koji je bio na sastanku Trumpa i Von der Leyen, piše Daalder. Trump je tada, također navodno, dodao: “Usput, NATO je mrtav, a mi ćemo preživjeti, dovršit ćemo NATO”.
Daalder podsjeća i kako je cijeli svijet u ruskoj invaziji na Ukrajinu uvidio važnost NATO saveza, dok je Trump išao drugim putem. Nazivajući Vladimira Putina pametnim i genijalnim, tvrdio je da bi upravo on dovršio rat, i to tako što bi ukinuo svu pomoć SAD-a Ukrajini i rekao Kijevu da se izvoli dogovoriti s Moskvom.
Ne treba previše računati na Kongres
Trumpovi stavovi o NATO savezu se nisu promijenili, dodaje Daalder, i poručuje da nitko ne treba polagati previše nade u nedavnu odluku Kongresa kojoj je cilj da spriječi budućeg predsjednika od povlačenja iz NATO saveza, bez dodatnog odobrenja Kongresa. “Nitko ne može natjerati američkog predsjednika da brani drugu zemlju s punom podrškom američke vojske, čak ni Kongres”, piše Daalder.
Objašnjava kako je SAD u obvezi poduzeti one korake koje smatra nužnim, što uključuje i korištenje oružane sile, kako bi održao sigurnost sjevernoatlantskog područja. “Drugim riječima, svaki član saveza mora odlučiti sam za sebe kako će djelovati u slučaju oružanog napada na saveznika”, kazao je.
‘Opasnost u Europi je sve veća’
“Ono što sigurnosni savez čini efikasnim jest povjerenje koje saveznici imaju jedni u druge, u to da će tu biti jedni za druge po pitanju obrane, kao i kredibilitet te obveze u očima njihovih protivnika. Pravna obveza može učvrstiti to povjerenje, ali ga ne može održati, kamoli izgraditi”, dodaje Daalder.
“Činjenica je da bi Trumpov reizbor označio odbacivanje povjerenja koje NATO saveznici imaju u SAD i to da će SAD doći u pomoć u slučaju napada. Tim više što je ta opasnost u Europi sve veća nakon brutalnog ruskog rata u Ukrajini. Nijedan od savezničkih lidera ne bi vjerovao da bi Amerika koju predvodi Trump došla u pomoć”, dodaje.
‘SAD je kralježnica NATO saveza’
Ipak, piše kako ni to ne bi nužno označilo kraj NATO-a, iako bi ga pretvorilo u jedan sasvim drugačiji savez od onoga koji poznajemo zadnjih 75 godina. “NATO ne bi prestao postojati ni da se on formalno povuče, samo bi imao člana manje”, dodaje. Ipak, napominje da treba imati na umu kako SAD nije poput drugih članica NATO saveza.
“SAD je kralježnica saveza. Počevši s Eisenhowerom, vrhovni zapovjednik saveza je oduvijek bio Amerikanac. Američka vojska je velik dio ukupnih sposobnosti saveza, nukleus oko kojeg većina drugih saveznica gradi svoju vojsku. Više od 100.000 vojnika SAD-a trenutno je diljem Europe pružajući izravnu potporu ovom savezu”, piše Daalder.
Posebno ističe nuklearni arsenal SAD-a, što uključuje i naoružanje u Europi za zračne snage saveznika. Naziva ih “vrhovnom garancijom za sigurnost saveza”. Ističe da Francuska i Velika Britanija imaju značajne nuklearne sposobnosti, ali da su njihova volja i sposobnost da prošire nuklearni kišobran na druge saveznice nejasne i netestirane.
‘Cijenu ne bi plaćali samo Europljani’
Ipak, NATO bi ostao potencijalno jak vojni savez čak i bez SAD-a. Članovi su većina zemalja u Europi, tu je i Kanada, a savez ima procese, procedure i programe za kolektivnu obranu koji su visoko razvijeni i jako efikasni”, dodaje. “Bi li se taj potencijal pokazao u stvarnosti, naravno, uglavnom ovisi o članicama koje ostanu. NATO bez SAD-a ne bi bio ni izbliza efikasan kao s njim. Bio bi i manje vjerodostojan prema Rusiji i drugim protivnicima”, piše Daalder.
Na koncu je za Politico zaključio: “NATO-u možda ne bi bio kraj s Trumpovim reizborom, ali bi savez bio značajno slabiji bez Amerike kao partnera. Europska sigurnost bi bila daleko neizvjesnija nego što je to potrebno ili poželjno. I nisu samo Europljani ti koji bi plaćali cijenu toga, platili bi je i Amerikanci.”