Što će izbor novog predsjednika značiti za vanjsku politiku Amerike

Svijet očekuje ozbiljniju vanjsku politiku

Zbog toga će Biden, nema dvojbe, morati poništiti brojne izolacionističke i antiimigrantske odluke koje je donosio Donald Trump. Očekuje se da će Biden, za razliku od Trumpa, voditi vanjsku politiku koja će poštivati međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i zasnovan na zajedničkim zapadnim demokratskim vrijednostima.

Uz to, američke interese i vodeću ulogu temeljit će na međunarodnim institucijama koje je Trump pokušavao uništiti. Stoga svijet s pravom očekuje da će Joe Biden umjesto nepredvidive, nestabilne, svadljive, zagrižene i unilateralne vanjske politike, voditi strateški puno ozbiljniju i promišljeniju vanjsku politiku. Koja neće biti samo u korist SAD-a, već mira i prosperiteta cijelog svijeta.

Povjerenje u Bidena

Otkad je postao predsjednik, Donald Trump je sustavno rušio ugled svoje zemlje u svijetu. Nedavno međunarodno ispitivanje javnog mijenja pokazalo je da čak 70 posto građana u 25 zemalja nema povjerenja u vanjskopolitičke namjere i poteze Donalda Trumpa. Velika većina, 72 posto ispitanika, smatra da SAD ne uzima u obzir interese drugih zemalja prilikom donošenja vanjskopolitičkih odluka, a 27 posto da to čini.

Sredinom rujna Globalni istraživački institut William & Mary, uz podršku Carnegie Corporation iz New Yorka, upitali su 706 znanstvenika i vanjskopolitičkih stručnjaka na američkim fakultetima što će se dogoditi s vanjskom politikom ako pobjedi Joe Biden. Anketirani su se složili da je Trump vodio pogrešnu vanjsku politiku, posebno prema klimatskim promjenama, multilateralizmu, globalnom zdravlju i suradnji s multilateralnim organizacijama.

Strane države, po procjeni 92 posto stručnjaka, zaključile su kako će one biti spremnije surađivati sa SAD-om ako pobijedi Biden, dok 61 posto njih vjeruje da će novi predsjednik biti više nego dvostruko učinkovitiji od Trumpa u postizanju vanjskopolitičkih ciljeva SAD-a.

Bidenov utjecaj na regiju

Posve je izvjesno da novoizabranom predsjedniku Bidenu prioritet neće biti Balkan niti zemlje nastale na prostoru bivše Jugoslavije. No, s obzirom na to da je jako dobro upoznat sa situacijom, sasvim je izvjesno da će se gazda Republike Srpske Milorad Dodik i srpski predsjednik Aleksandar Vučić suočiti s čovjekom koji neće imati nikakva razumijevanja za njihovu politiku podrivanja i podjele BiH.

U jednako neugodnoj situaciji nalazi se i slovenski premijer Janez Janša koji se ponio nevjerojatno glupavo čestitavši Donaldu Trumpu na pobjedi, što je još jedan pokazatelj koliko neinteligentan političar vodi susjednu državu. Predsjednik Zoran Milanović više je puta tijekom kampanje javno podupro kandidaturu Joe Bidena, dok je premijer Andrej Plenković u razgovorima s državnim tajnikom Mikeom Pompeom jasno dao do znanja da se ne slaže s odnosom Trumpove Amerike prema Hrvatskoj.

Može se također očekivati da iz Washingtona više neće biti takvih pritisaka na Zagreb kao što se to događalo u vrijeme kad se tjeralo Hrvatsku da izgradi LNG terminal na Krku koji treba služiti izvozu američkih viškova plina.

Povratak starim saveznicima

Joeu Bidenu svakako će biti jedna od prvih zadaća vratiti povjerenje većine članica EU-a i NATO pakta u iskrene i poštene namjere SAD-a spram zapadnih saveznika. Dok je Trump omalovažavao Europsku uniju, vrijeđao njene vodeće političare te poticao izlazak Britanije iz EU, Biden se protivio Brexitu te je najavljivao povratak tijesnoj suradnji s članicama EU-a i NATO pakta.

U sličnoj situaciji kao Dodik, Vučić i Janša, naći će se britanski premijer Boris Johnson koji nije krio potporu Trumpu u predizbornoj kampanji. Biden, koji ima irsko podrijetlo, inzistira na dogovoru Londona i Bruxellesa o uvjetima izlaska Velike Britanije iz EU, a tek kad se to postigne, onda će SAD potpisati trgovinski sporazum s Velikom Britanijom. Što je težak udarac za dosadašnju strategiju britanskog premijera Johnsona koji je ucjenjivao EU dogovorom s Trumpom.

Zajednička borba protiv korone

Biden će se istodobno osobno potruditi da što prije vrati povjerenje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te da što prije normalizira odnose s ta dva najvažnija europska saveznika. Poznato je, naime, da je Trump zbog osobne netrpeljivosti spram Merkel i Macrona gotovo sasvim devastirao odnose Washingtona s Berlinom i Parizom. Zbog toga njemačka kancelarka i francuski premijer već dugo upozoravaju da se Europa mora okrenuti sebi jer se više ne može oslanjati niti vjerovati SAD-u.

Biden za razliku od Trumpa više neće ugrožavati opstanak NATO pakta, vratit će SAD u Svjetsku zdravstvenu organizaciju te s ostalim državama voditi zajedničku borbu protiv koronavirusa. Također, SAD će se ponovno pridružiti Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, koji je Trump napustio. On je, naime, borbu protiv globalnog zagrijavanja vidio kao glavnu prijetnju razvoju gospodarstva.

Zbog toga je financirao otvaranje novih nalazišta nafte i plina, dok je Biden već najavio da će uložiti dvije tisuće milijardi dolara kako bi se smanjile štetne emisije plinova. Taj će novac, objasnio je, uložiti u izgradnju čiste i zelene energetske ekonomije, stvarajući pritom milijune radnih mjesta. Najavio je i da će, dakako, prestati subvencionirati američku naftnu i plinsku industriju.

Promjene i u odnosu prema Bliskom istoku

Očekuje se da će Biden bitno promijeniti odnos SAD-a spram Bliskog istoka. Više neće podupirati Saudijsku Arabiju u njenoj agresiji protiv Jemena koja je dovela do katastrofalnih civilnih žrtava, što izaziva zgražanje većine vodećih ljudi Demokratske stranke. Također, njegova administracija više neće bezrezervno podupirati Saudijsku Arabiju s kojom je Trump bio poslovno povezan, već će umjesto toga mijenjati, kako je najavio, “opasno neuspješnu iransku politiku Donalda Trumpa”.

Riječju: više proiranske i manje prosaudijske politike. Što će, dakako, u potpunosti ohladiti odnose sa saudijskom kraljevinom koja drži Iran smrtnim neprijateljem. Zbog odluke Trumpa da se 2018. povuče iz sporazuma s Iranom o ograničenom korištenju nuklearne energije, SAD su se sukobile sa svim svojim glavnim saveznicima koji su se protivili uvođenju sankcija protiv te zemlje. Biden je već najavio spremnost da postigne novi međunarodni sporazum s Iranom.

Kina je krajnje suzdržana

Jedan od najvećih gubitnika američkih izbora svakako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je u Trumpu imao najgorljivijeg i najvjernijeg saveznika i za kojega je otvoreno navijao tijekom izborne kampanje. Iako je Biden dugogodišnji prijatelj i branitelj Izraela, on sasvim sigurno neće podupirati aneksiju palestinskih teritorija kojom se krši međunarodno pravo, kako je to radio Trump. Također, nastojat će obnoviti kontakte s Palestincima.

Više je nego uočljivo da je kineski predsjednik Xi Jinping jedan od rijetkih vođa velikih država, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina ili brazilskog predsjednika Bolsonara, koji još nije čestitao Bidenu na pobjedi. To je najbolji pokazatelj da Peking ne vjeruje da će izborom Bidena doći do većih promjena u odnosima između SAD-a i Kine. Premda se velika većina američkih poslovnih ljudi zalaže za normalizaciju odnosa s Pekingom te obnavljanje ekonomske suradnje s tom novom ekonomskom velesilom i geopolitičkim suparnikom, do toga ipak neće doći tako brzo.

Daljnja distanca od Kine

Hladni rat koji je započeo Trump, trgovinski sporovi, napetosti oko Južnokineskog mora, Hong Konga, Tajvana i tehnologije toliko su metastazirali da će ih biti teško izliječiti u dogledno doba. A za to neće biti volje ni pod Bidenom jer je američka strategija konfrontacija s Kinom utemeljena još 2012. za vrijeme mandata Baracka Obame. Tada je, dok je Biden bio potpredsjednik, Obamina administracija označila Kinu kao najveću ugrozu dominaciji SAD-a u svijetu te je kao prioritet postavila zadatak da se, pod svaku cijenu, uspori rast ekonomske i političke moći Pekinga.

A te će se strategije još dugo godina pridržavati svaki američki predsjednik. Sasvim sigurno da Biden neće vrijeđati niti dodatno zatezati odnose s Kinom, kako je to činio Trump, ali će zadržati tvrd, hladan i krajnje distanciran odnos spram Pekinga.

Premda se Donald Trump hvalio kako je spriječio rat sa Sjevernom Korejom, on ne samo da nije uspio prisiliti Kim Jong-una da se odrekne nuklearnog oružja i projektila, već mu je poklonio vrijeme da dodatno poveća svoje vojne arsenale. Pa je tako Pjongjang upravo pokazao interkontinentalnu balističku raketu kojom može pogoditi svaki dio teritorija SAD-a.

I dalje napeto s Moskvom

Trump je ostavio Bidenu potpuno neriješenu situaciju sa Sjevernom Korejom s kojom će se morati nositi, što neće biti lako jer ga je Pjongjang već nazvao “bijesnim psom koji mora biti nasmrt pretučen štapom”. Biden je najavio da će se zalagati za denuklearizaciju Sjeverne Koreje, a najveći dobitnik promjena u Bijeloj kući bit će Južna Koreja koju novi predsjednik više neće maltretirati kao Trump, koji je optuživao Seul da je glavni krivac što nema sporazuma s Pjongjangom.

Neće se također umanjiti ni napetosti i nepovjerenje između Moskve i Washingtona. Štoviše, Biden ne krije da će voditi puno oštriju politiku prema Moskvi od Trumpa koji nije sumnjao u obavještajna izvješća o ruskom miješanju u prošle izbore, koji se divio Putinu kao i svim ostalim autoritarnim vođama. Biden se kao potpredsjednik založio za sankcije Rusiji zbog aneksije Krima 2014. pa ne bi bilo čudno da u budućnosti proširi sankcije protiv Moskve. No, nastojat će dogovoriti s Putinom produžetak Ugovora o smanjenju strateškog naoružanja iz 2010. godine.

Neće biti naglih i brzih zaokreta

Najozbiljniji vanjskopolitički zaokret dogodit će se u odnosu spram Meksika i više južnoameričkih država. Biden je, naime, već najavio da će zaustaviti izgradnju graničnog zida s tom zemljom, da će ukinuti imigracijska ograničenja koja je uveo Trump te da će omogućiti stjecanje državljanstva ljudima koji ilegalno žive u SAD-u.

Dakako, bilo bi potpuno nerealno očekivati da će se promjene u vanjskopolitičkoj strategiji SAD-a događati brzo te da će uskoro doći do nekog naglog zaokreta. Kao što je, u povodu izbora Bidena za predsjednika, Jean-Marie Guehenno, francuski diplomat, suradnik u Vanjskopolitičkom programu Brookingsove institucije i bivši podtajnik za mirovne operacije pri Ujedinjenim narodima, zaključio: “Postoji olakšanje pri povratku SAD-a u neku normalu, ali istodobno, povijest se ne može izbrisati”.

Veliko je pitanje, također, kako će se Joe Biden nositi s činjenicom da SAD već duže vrijeme nisu neprikosnoveni globalni vođa, da u svijetu raste ekonomska i politička snaga ne samo Kine, već i Indije i Rusije. I kako će se američka javnost i njegova administracija nositi sa spoznajom da svijet više nije sklon bespogovorno slušati i slijediti SAD.