Što će se dogoditi s ukrajinskim borcima u čeličani? Stručnjaci: 'Rusi im neće dati da samo išetaju'
Profesor prava smatra da je 'loš znak' što Crveni križ šuti oko toga je li se susreo s ukrajinskim zarobljenicima
Industrijski kompleks čeličane Azovstal posljednje je uporište ukrajinskih snaga u opkoljenom Mariupolju, a tijekom noći su Rusi nastavili s intenzivnim napadima na postrojenje. Ruski vojnici su ovog tjedna upali u čeličane i unutra se vode “teške krvave bitke”, ustvrdio je sinoć zapovjednik bojne Azov Denis Prokopenko.
“Pakao na zemlji”, tako je savjetnik mariupoljskog gradonačelnika Petro Andrjuščenko opisao Azvostal, u kojem se uz ukrajinske snage još uvijek nalaze i civili. Rusko ministarstvo obrane najavilo je da će danas, sutra i u subotu, od 8 do 18 sati po moskovskom vremenu, otvoriti humanitarne koridore za evakuaciju civila iz postrojenja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pomoć je zatražio od UN-a nakon što su već uspjeli organizirati uspješno izvlačenje više od 100 ljudi iz Azovstala.
Dok i Moskva i Kijev govore o evakuciji civila, ne spominje se što će biti s ukrajinskim borcima unutar industrijskog kompleksa. Pred njima je izgleda izbor – boriti se do smrti ili predati se ruskim snagama nadajući se da će biti pošteđeni i da će se prema njima odnositi u skladu s međunarodnim zakonima. Međutim, stručnjaci navode kako bi ukrajinski borci mogli imati teškoća napustiti čeličanu kao slobodni ljudi ili uopće živi, piše Associated Press.
‘Bio bi presedan da ih Rusi puste’
“Imaju pravo boriti se do smrti, ali ako se predaju Rusiji mogu biti pritvoreni. To je njihov izbor”, kazao je profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Ženevi Marco Sassoli. Prema izvještajima većina vojnika u čeličani su ranjeni. Ozlijeđeni borci se smatraju “hors de combat“, točnije izvan borbe, i mogu biti zadržani kao ratni zarobljenici, ističe Laurie Blank, stručnjakinja za međunoradno humanitarno pravo i oružane sukobe. “Rusija ih može pustiti da se vrate u ukrajinsko područje, ali nije obvezna to napraviti”, naglasila je Blank.
Katerina Prokopenko, supruga zapovjednika Azova, kaže da se njezin muž i njegovi borci neće predati. “Čekaju na hrabre zemlje da ih evakuiraju”, ispričala je iz Rima gdje s još jednom suprugom mariupoljskog branitelja traži od međunarodne zajednice pomoć oko evakuacije ukrajinskih boraca. Kijev također zahtijeva od Rusije da osigura siguran izlaz snagama unutar čeličane, bez da predaju oružje.
Stručnjaci navode kako bi bilo bez presedana da Moskva dopusti vojnicima da samo išetaju iz industrijskog kompleksa, pogotovo jer bi se mogli ponovno uključiti u borbu i dovesti do novih ruskih gubitaka. “Malo je vjerojatno da će im Rusija dopustiti da izađu iz čeličane s oružjem i ne postoji zakonska obveza toga”, istaknula je Blank.
‘Šutnja Crvenog križa je loš znak’
Moskva inzistira da se Ukrajinci u Azovstalu predaju i spuste oružje te da će se prema njima ponašati u skladu s međunarodnim zakonima, ali su mariupoljski branitelji to više puta odbili. Iako Rusija tvrdi da će se pridržavati zakona nije jasno hoće li to i učiniti zarobe li ukrajinske snage s obzirom na brojne optužbe o počinjenim zločinima tijekom invazije i nedostatak informacija o stanju trenutnih ratnih zarobljenika.
Prema Ženevskoj konvenciji, prema ratnim zarobljenicima mora se odnositi humano i ne smiju biti izloženi “mučenju ili medicinskim te znanstvenim eksperimentima”. Isto tako stoji da ozlijeđene ili bolesne pripadnike oružanih snaga treba “zaštiti pod svim okolnostima”. Za razliku od civila, ratne zarobljenike može se poslati u druge zemlje kako bi ih se spriječilo da se ponovno uključe u borbe. Jedan dokument koji tumači Ženevsku konvenciju iz 2016. navodi kako je liječenje ratnih zarobljenika temeljna stvar te da se smatra da ranjen ili bolestan vojnik više nije sudionik borbi te da je od tada “nepovrediv”.
Profesor Sassoli ističe da postoje razlike u tumačenju konvencije oko toga jesu li ozlijeđeni vojnici legitimne mete u ratu. Međunarodni Crveni križ ima ključnu ulogu kao posrednik kod dogovora oko razmjene zarobljenika i praćenja uvjeta u kojima se zarobljenici nalaze, a prikupljaju i imena ratnih zarobljenika. No, Crveni križ nije rekao je li se susreo s nekim ukrajinskim zarobljenicima u ruskom pritvoru, a na upit AP-a oko toga odbili su komentirati. Sassoli smatra da je ta šutnja “loš znak”.