Što će Vlada učiniti s posebnim savjetnicima, za koje javnost ne zna što rade niti za koliku plaću? Pitali smo ih

Kako javnost doznaje detalje

U travnju 2018. godine, primjerice, objavljeno je da za Vladu radi 29 posebnih savjetnika – sedmero njih besplatno, dok su ostali dobivali naknadu između dvije i deset tisuća kuna. No, javnost je tako detaljne informacije doznala tek iz odgovora Vlade na zastupničko pitanje Siniše Hajdaša Dončića.

U siječnju ove godine mediji su, pak, otkrili da Radovan Fuchs više nije posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za obrazovanje. Bio je razriješen na osobni zahtjev – devet mjeseci prije nego je ta informacija objavljena.

Šturo o novim savjetnicima

Početkom kolovoza ove godine, Vlada je priopćila da je premijer imenovao dva posebna savjetnika, Damira Krstičevića i Matu Granića. Detalja o njihovom angažmanu u tom priopćenju, međutim, nije bilo – primjerice, kada im počinje mandat, na koje razdoblje su imenovani ili primaju li naknadu za svoj rad.

Tek naknadno, Telegram je iz Vlade dobio potvrdu da bivši ministar obrane prima mjesečnu naknadu od devet tisuća kuna te da ima stalni ured u Banskim dvorima. Mjesečna naknada je predviđena zakonom i u tome i nije problem – pitanje je zašto u prvom priopćenju Vlade, s početka kolovoza, nisu objavljene sve pojedinosti angažmana posebnih savjetnika.

Što je propitivao GRECO?

Status posebnih savjetnika problematizirao je u svom zadnjem izvješću GRECO, tijelo Vijeća Europe koje prati kako države provode standarde na području borbe protiv korupcije. U tom dokumentu, njihov evaluacijski tim napominje da status posebnih savjetnika nije dovoljno definiran.

“(…) mogu se osobno birati, ne spadaju pod djelokrug primjene Zakona o državnim službenicima niti, primjerice, podliježu drugom zakonodavstvu koje se odnosi na državne dužnosnike, kao što je Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Ured premijera, Ured Predsjednika RH i pojedinačni ministri mogu imenovati posebne savjetnike po vlastitu nahođenju, bez ikakvih provjera integriteta”, pišu u izvješću koje je Vlada objavila u ožujku.

Informacije tek na zahtjev

U dokumentu se kaže i da su im različiti sugovornici istaknuli da položaj posebnog savjetnika “nije osobito tražen”, kao i da se smatra da je dodatna regulacija njihovog statusa i obaveza “vrlo zahtjevna”. No, evaluatori su ocijenili da “u Hrvatskoj po tom pitanju očito postoje problemi jer se određen posao za Vladu obavlja u nereguliranom svojstvu”.

U jednoj fusnoti zabilježeno je i to da se “informacije o posebnim savjetnicima (imena, dužnosti i moguće naknade) ne objavljuju rutinski na internetskim stranicama ministarstava, no mogu se dostaviti na zahtjev (na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama)”. Upravo na taj način su, kako smo spomenuli, u proljeće 2018. godine objavljeni detalji o angažmanu 29 posebnih savjetnika.

Bez konkretnih odgovora

GRECO je Vladi preporučio da regulira pravni status, zapošljavanje i obveze posebnih savjetnika (i drugih koji rade u savjetodavnom svojstvu Vlade), tako da su, među ostalim, njihova imena, dužnosti i moguća naknada javni te da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa i korištenju povjerljivih informacija.

Ministarstvo pravosuđa i uprave navelo je upravo te preporuke kao jedan od temelja za izmjenu Zakona o Vladi u drugoj polovici sljedeće godine. U planu zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu pišu da će, kako bi ispunili (i) te preporuke, “cjelovito i detaljno” urediti pitanja koja se tiču imenovanja posebnih savjetnika. U resoru ministra Ivana Malenice stoga smo pitali na koji način će regulirati status posebnih savjetnika.

Hoće li ih, primjerice, uvrstiti među dužnosnike na koje se odnosi Zakon o sprečavanju sukoba interesa te hoće li, recimo, morati objavljivati imovinsku karticu? Iz resornog ministarstva su nam, međutim, tek načelno pojasnili zakonodavne planove, ali na naša konkretna pitanja nismo dobili konkretan odgovor.