Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što dalje, nakon današnjeg mišljenja da sud EU nije nadležan za arbitražu? Stručnjaci objašnjavaju za Telegram

Razgovarali smo s pravnim stručnjacima i političarima kako bismo razjasnili što slijedi

ZADNJA IZMJENA: pro 12, 2019

Nezavisni odvjetnik Suda EU danas je ustvrdio da taj sud nije nadležan za tužbu koju je Slovenija podnijela protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne presude. U tom mišljenju kaže se, među ostalim, da nezavisni odvjetnik smatra da „razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda”. Dodaje i da, sa stajališta prava Unije, granica između Hrvatske i Slovenije „nije utvrđena”.

To je mišljenje, očekivano, izazvalo zadovoljstvo s hrvatske strane i dosta nepopustljive reakcije iz Slovenije. Iz Ljubljane poručuju da ne pristaju na bilateralno rješavanje graničnog spora i da ustraju na provođenju arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje. Nakon objave mišljenja, Telegram je razgovarao s pravnim stručnjacima i političarima, kako bi razjasnili što slijedi nakon ovog koraka i postoje li pravni mehanizmi koje Slovenija može iskoristiti u svom nastojanju da prisili Hrvatsku na primjenu arbitražne presude.

Finalna odluka u rukama sudaca

Treba naglasiti da nezavisni odvjetnik nije ulazio u meritum spora između Hrvatske i Slovenije, nego se očitovao samo na pitanje je li sud u Luksemburgu uopće nadležan da se bavi prigovorima iz slovenske tužbe. Odvjetnik, kojeg angažira Sud kako bi dao stručno mišljenje, smatra da se ta institucija ne treba baviti slovenskom tužbom jer za nju nije nadležna. Finalnu odluku, međutim, donijet će Veliko vijeće Suda EU koje čini 15 sudaca. Sud može i ne mora poslušati preporuku nezavisnog odvjetnika.

Njegovo danas objavljeno mišljenje nije iznenadilo stručnjaka za međunarodno pravo Davora Vidasa, profesora na Nansens Institutu u Oslu. „Ako se radi o pravniku, a ne političaru, očekivao sam jedno jedino mišljenje, a to je da Sud (EU) ne može biti nadležan za ovo pitanje”, kaže Vidas u razgovoru za Telegram. Pritom se poziva na paragraf iz arbitražne presude – one koju Hrvatska ne priznaje – „u kojem piše da se ništa u arbitražnoj odluci ne odnosi na prava i obveze stranaka koje proizlaze iz europskog prava”.

„Ako bi bilo tko rekao da je Sud Europske unije nadležan, onda bi to bilo direktno protivno arbitražnoj odluci, a o njoj se raspravlja”, argumentira profesor Vidas. Očito je, dakle, da on očekuje da će suci EU-a, kada u proljeće sljedeće godine budu odlučivali je li ta institucija nadležna, poslušati današnju preporuku nezavisnog odvjetnika.

Nema prisile, moguć je jedino dogovor

Ako Sud u Luksemburgu odbije raspravljati o slovenskoj tužbi, nameće se pitanje postoji li još neki međunarodno-pravni mehanizam koji Slovenija može pokušati iskoristiti. Može li na neki način pravnim putem prisiliti Hrvatsku da primijeni presudu koju ne priznaje (ne računamo tu na politički pritisak u vidu, primjerice, stopiranja ulaska Hrvatske u Schengen). Vidas je rezolutan: „Vrlo kratko – ne”. „Ne može se govoriti o nekim prisilnim procedurama, ali postoji mogućnost da se na ovu presudu možda nadogradi jedan bilateralni sporazum”, objašnjava.

Prema njegovom tumačenju, mehanizam za kojim bi se moglo posegnuti je ugrađen u Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora. „Slovenija je dovela do ishoda (arbitraže, op.a.) kakav je bio, s arbitražnim postupkom iz kojeg se Hrvatska, kao svaka druga država u takvoj situaciji morala jednostavno povući. Došlo je do bitnih povreda arbitražnog sporazuma i sporazum je time prestao. Prema tome, dalje slijedi bilateralno pregovaranje, odnosno praćenje procedure prema Bečkoj konvenciji o pravu ugovora, a to je mirenje”, kaže Vidas. Drugi je mehanizam da se spor preda Međunarodnom sudu u Haagu ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. No, za to treba suglasnost obje strane.

Vidas je, međutim, uvjeren da bi Hrvatskoj i Sloveniji bilo najpametnije bilateralno dogovoriti rješenje. „Treba samo malo razuma i dobre političke volje”, kaže. Određeni elementi iz arbitražne odluke mogu, dodaje, poslužiti dvjema stranama da dalje razgovaraju. „To bi im bila najbolja preporuka. A nekakvi prisilni mehanizmi – ne, ne postoje”.

Što kaže slovenska pravna stručnjakinja?

Mišljenje nezavisnog odvjetnika malo je zateklo profesoricu za pravo EU na Pravnom fakultetu u Mariboru Janju Hojnik. „Nisam još čula da postoje akcesorna i glavna kršenja” europskog prava, kaže ova slovenska stručnjakinja u razgovoru za Telegram. U mišljenju nezavisnog odvjetnika kaže se da su „navodne povrede prava Unije akcesornog karaktera” u odnosu na pitanje utvrđivanja granice – dakle, sporedne su, imaju manju važnost.

Janja Hojnik ne želi se upuštati u prognoze hoće li Veliko vijeće slijediti uputu nezavisnog odvjetnika. Iako je već krenulo statističko analiziranje koliko često slušaju preporuke, Telegramova sugovornica tvrdi da to u ovom slučaju nije baš relevantno. „Ovo je jedinstven postupak, takvog još nije bilo”, kaže. To znači, objašnjava, da ne postoji sudska praksa na koju bi se u prognozama ishoda mogli pozvati.

„Ako imate nekakav uobičajeni postupak, možete s velikom vjerojatnošću prognozirati što bi moglo biti odlučeno. Recimo ako netko ima problem jer u drugoj državi članici ne može dobiti socijalnu pomoć, onda možemo prognozirati kako će taj postupak završiti jer imamo (sličnu) sudsku praksu. A ovdje je to vrlo teško kazati”, ističe Hojnik. Ipak, predviđa da suci neće imati jedinstven stav, ali i da se Slovenija, ako izgubi ovu tužbu, neće upuštati u slične pravne akcije pred Sudom EU-a.

Problem ostaje – granica nije riješena

Mišljenje nezavisnog odvjetnika, mada nije finalno, ipak je u domaćim diplomatskim i političkim krugovima dočekano s očekivanim zadovoljstvom. „Tim su mišljenjem potvrđena sva naša stajališta, ali ne samo da se kaže da to nema veze s pravom Europske unije, nego i da granica nije utvrđena”, komentirao je neslužbeno diplomat blizak državnom vrhu. Za hrvatsku stranu bi „bilo iznenađenje” da suci ne poslušaju preporuku nezavisnog odvjetnika. „Jedina opcija koja preostaje jest da se Slovenija vrati za stol”, uvjeren je naš sugovornik, sugerirajući, dakle, da rješenje treba tražiti u bilateralnim pregovorima.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, za čijeg je mandata Hrvatska – zbog kompromitiranosti postupka – napustila arbitražu, zadovoljna je mišljenjem, ali upozorava da granično pitanje još uvijek treba riješiti. „Naša zadaća nije da sada uživamo, nego da taj problem riješimo”, kaže Pusić koja smatra da to treba učiniti čim prije, dogovorom dviju država.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je svojedobno također bio šef diplomacije, procjenjuje, pak, da mišljenje nezavisnog odvjetnika „jača naš zahtjev da se granično pitanje rješava bilateralno, a ako to nije moguće, onda pred međunarodnim sudištem koje je nadležno za ovo područje”. To ne znači da u tim dogovorima, kaže Picula, ne mogu biti uzeti u obzir i elementi arbitražne presude, ali „arbitražna presuda ne može biti završna točka u našem dogovaranju”.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
369 članaka Više o autoru
Više s weba