Što današnja odluka Ustavnog suda u slučaju franak znači za banke i ljude koji su ih tužili
Banke još mogu pokrenuti postupak protiv RH na sudu u Strasbourgu
Banke u Hrvatskoj definitivno su izgubile sudski proces protiv klijenata koji su kolektivnom tužbom dokazivali da valutna klauzula u švicarskim francima te promjenjiva kamatna stopa predstavljaju nepoštenu praksu. Taj se zaključak, potvrdili su za Telegram ustavni stručnjaci s kojima smo razgovarali, nameće nakon današnje odluke Ustavnog suda RH koji je odbio i odbacio tužbe sedam banaka.
Banke su ustavne tužbe podnijele protiv presude Vrhovnog suda RH kojim je već ranije potvrđeno da su valutne klauzule i kamatne stope u slučaju franak bile nepoštene. Poznato je da su banke u jednom periodu ugovarale kredite u švicarskim francima čiji je tečaj iznenada počeo divljati, a uz to su slijedile i sve više kamatne stope, što je ugovor o kreditu također omogućavao. Sporno je bilo to što klijenti prilikom ugovaranja kredita na sve to nisu bili jasno upozoreni.
Na što su se banke žalile Ustavnom sudu?
Kako je objavljeno u službenom priopćenju, Ustavni sud nije utvrdio ni povrede Ustava ni povrede prava što ih jamči Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Na te moguće povrede ukazivale su banke.
U tužbama su banke, među ostalim, tvrdile da im je tijekom sudskih procesa zbog tužbe Potrošača povrijeđeno pravo na pravično suđenje, da su sudske odluke povrijedile njihove poduzetničke slobode te da Vrhovni sud RH prije donošenja odluke nije pitao za mišljenje Sud EU.
Odvjetnica: ‘Ovo je vjetar u leđa klijentima’
Odvjetnica Patricia Đurić, koja je zastupala više klijenata banaka s kreditima u švicarcima, potvrdila je za Telegram kako je današnja odluka Ustavnog suda svojevrsni vjetar u leđa svima koji su tužili banke zbog valutne klauzule u švicarskom franku.
“Svi ti ljudi mogu očekivati pozitivan ishod spora koji su pokrenuli zbog preplaćenog iznosa kredita na osnovu tečajne razlike. Sve do sada postojala je teoretska šansa da Ustavni sud vrati slučaj nižim sudovima, iako je već donijeto puno pravomoćnih presuda za ništetnost valutne klauzule”, navodi odvjetnica.
Kako će dalje teći sudski sporovi s bankama?
Na pitanje što će biti sa sudskim sporovima koje ljudi vode zbog kredita u švicarcima, kaže da će oni biti provedeni do kraja, ali će klijenti nakon ovakve odluke Ustavnog suda imati jednu sigurnost da će biti donijete odluke u njihovu korist.
“Ipak, u svakom postupku mora se provjeriti ima li osoba koja tuži banku doista na to i pravo, te se vještačenjem utvrđuje iznos preplaćenog kredita. Neće se sada postupci automatski okončati u korist klijenata”, objašnjava dalje odvjetnica Đurić.
Prema njezinim riječima postoji i šansa da banke klijentima ponude nagodbe, no kako to do sada nije bila praksa, nije izvjesno da će sada s time krenuti. U nekim sudskim postupcima banke su prestale ulagati žalbe na prvostupanjske presude, pa su slučajevi brže završavani u korist klijenata.
Udruge Franak pozdravlja odluku Ustavnog suda
U Udruzi Franak uvjereni su pak kako “sada više nema niti teoretske mogućnosti, niti bilo kakvog pravnog lijeka u Hrvatskoj kojim bi banke mogle ukinuti bilo koji dio presude suca Radovana Dobronića“. Taj sudac Trgovačkog suda u Zagrebu još je u srpnju 2013. prihvatio kolektivnu tužbu klijenata i proglasio valutnu klauzulu u švicarskim francima i promjenjive kamate nepoštenima.
“Odbijanje ustavnih tužbi banaka znači da svi ljudi koji su imali kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke u švicarskom franku imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja švicarca u njihovim kreditima. Isto tako, osim preplaćenih iznosa, svi tužitelji dobit će i zatezne kamate na te preplaćene iznose”, uvjereni su u Udruzi Franak.
Koliko se ljudi na sudovima bori protiv banaka?
U Hrvatskoj je bilo oko 70.000 kredita koji su otplaćeni prije konverzije kredita u švicarskim francima i svi ljudi s takvim kreditima dobit će nedvojbeno svoj novac, ali moraju privatno tužiti banke, navodi se u priopćenju. Ljudi koji su u međuvremenu konvertirali kredite na temelju zakona i koji nisu do danas tužili, ipak trebaju pričekati do odluke Suda EU o njihovim pravima nakon konverzije. Njih je oko 55 tisuća.
Iz Udruge Franak poručuju kako se nastavlja pravna borba za dokazivanje da su cjelokupni krediti u švicarskim francima, a ne samo preplaćeni dio, ništetni. Za to već postoje pravomoćne presude Županijskog suda u Varaždinu, no još se čeka odluka Vrhovnog suda RH.
Postoji mogućnost i novih tužbi protiv banaka
Udruga ističe i da su osim ništetnih kamata i ništetne valute CHF, banke ugovarale i ništetne izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita, ali i ništetne ulazne naknade za obradu kredita. Zato će Udruga i ta pitanja afirmirati u javnosti.
“Pozivamo sve bivše i sadašnje dužnike u kreditima s valutnom klauzulom CHF da se jave Udruzi Franak i zatraže savjet kako tužiti banku. Nemojte ostavljati svoj novac u bankama! Da biste dobili svoj novac, morate tužiti banku!”, poručuju na kraju uz procjenu da po svakom kreditu banke duguju zajedno sa zateznim kamatama između 50 i 80 posto realiziranog kunskog iznosa kredita.
Što nakon ove odluke preostaje bankama?
U ovom trenutku cjelovito obrazloženje današnje odluke Ustavnog suda nije objavljeno, no zna se da su tri suca glasala za prihvaćanje tužbi banaka, dok ih je sedam bilo protiv. Neke tužbe su i odbijene, što znači da su banke pogriješile prilikom njihovog pisanja.
Bilo kako bilo, za banke je postupak u Hrvatskoj dovršen što se ove kolektivne tužbe 125 tisuća klijenata tiče. Preostaju im pojedinačni sporovi u kojima, čak i unatoč odluci Ustavnog suda, mogu nastaviti iznositi svoju argumentaciju. No, ishod će izvjesno biti u korist klijenata.
Bankama sada još preostaje da pokušaju podnijeti tužbu protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava. I u tom postupku, koji će sasvim sigurno biti dugotrajan, mogu dokazivati da su im povrijeđena konvencijska prava.
Sud za ljudska prava već se bavio švicarcima
No, Europski sud za ljudska prava već je prije dvije godine donio odluku u postupku protiv Slovenije u kojoj je utvrdio da su krediti u švicarskim francima bili “toksički produkt banaka”.
Da se u neko dogledno vrijeme i utvrdi da u sudskim postupcima vođenima na osnovu kolektivne tužbe Potrošača nešto nije bilo OK, banke bi dobile odštetu od države. To pak ne bi istovremeno značilo da bi mogle ostvariti pravo na eventualno ponavljanje parnice u Hrvatskoj.