Što donosi novi Zakon o obnovi od potresa, pisan samo za Bačića? 'Poticat ćemo ljude na samoobnovu'

Prijedlogom novog zakona o obnovi potresom pogođenih područja, koji je u srijedu upućen u javno savjetovanje, reorganizira se institucionalni okvir procesa obnove koji bi radi ubrzanja trebao cijeli biti pod Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u javnoj će raspravi biti do 1. veljače.

Ide se u centralizaciju obnove

Jedan je od prioriteta obnove što veća iskorištenost 1,3 milijarde eura, koje je Hrvatska dobila iz Fonda solidarnosti EU za obnovu javne, komunalne i prometne infrastrukture te obnovu javnih zgrada, koju Hrvatska treba potrošiti do 30. lipnja, najavio je novi ministar Branko Bačić.

Predlaže se da se Ministarstvu pripoje Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Pripajanjem Ureda i Fonda želi se standardizirati postupke i izbjeći dugotrajna razmjena dokumentacije, jer je dosadašnja praksa pokazala da razdvajanje obavljanja poslova u obnovi, odnosno to što ih obavljaju različita tijela, dovodi do slabe koordinacije i drugih poteškoća, čime se usporavala obnova.

Težište je na samoobnovi

Obnova i druge mjere uređene zakonom provodile bi se u skladu s programima mjera koje će na prijedlog Ministarstva donositi Vlada, ovisno o utvrđenim prioritetima i raspoloživim sredstvima.

Novina je u zakonu stavljanje težišta na samoobnovu, jer će se građanima cijeli iznos potreban za obnovu, odnosno gradnju zamjenske obiteljske kuće, uplaćivati unaprijed kako ne bi trebali ulaziti u nova kreditna zaduženja.

Uređuje se i pitanje dokazivanja vlasništva u slučajevima u kojima se podaci iz zemljišnih knjiga ne podudaraju sa stvarnim stanjem ili zemljišna knjiga ne postoji.

Uvodi se model zamjene vlasništva

Novim se prijedlogom zakona smanjuje i broj sudionika u procesu obnove jer će tehničko-financijsku kontrolu provoditi operativni koordinator i projektant, ukida se elaborat za uklanjanje za obiteljske kuće, kao i izrada elaborata postojećeg stanja za konstrukcijsku obnovu kuća.

Pojednostavljuje se i obnova objekata koji su u zoni kulturnog dobra, olakšava se dokazivanje vlasništva, a ukida se i izvješće o obavljenoj kontroli revidenta za višestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade na projekt za uklanjanje zgrade.

Uvodi se model zamjene prava vlasništva umjesto obnove i izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća, a u proces obnove uključuje se Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama davanjem ovlasti za gradnju višestambenih zgrada i stjecanje nekretnina za privremeni smještaj.

O gradnji zamjenske kuće

Također se uvodi davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne, gospodarske i ostale uništene zgrade, te novčane pomoći za troškove izrade projekta, a uređuje se i pitanje postupanja s djelomično uklonjenim zgradama.

Omogućuje se gradnja zamjenske obiteljske kuće kada se utvrdi da popravak konstrukcije nije opravdan zbog klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla.

Omogućuje se i stambeno zbrinjavanje pogođenih osoba davanjem u vlasništvo kuće ili stana umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, a poboljšava se i provedba privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih kuća.

Rasprava najkasnije 15. veljače

Učinkovitija i prikladnija trebala bi biti javna nabava koja bi se provodila po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima, a skraćuju se i rokovi za izradu projektne dokumentacije i njezinu reviziju.

Pitanje određivanja najviših cijena usluga i radova utvrđivat će tijela koja će odlukom odrediti Vlada, uz objavu na mrežnoj stanici Ministarstva, a radi veće transparentnosti i vidljivosti procesa obnove izradit će se cjelovita interaktivna mrežna GIS – aplikacija cijeloga područja obuhvaćenog potresom.

Provedba zakona financirala bi se sredstvima državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, odnosno Krapinsko-zagorske županije, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenima sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja. Očekuje se da će novi zakon, koji će u Sabor biti upućen u hitnu proceduru, biti raspravljen najkasnije 15. veljače, a potom i usvojen.