Što dosad znamo o najnovijem HDZ-ovom planu oko uvođenja vojnog roka. Milanović upozorava: 'Ništa od toga bez mene'
Još krajem siječnja ministar Anušić je govorio da je to preozbiljna tema koja zahtijeva politički konsenzus
“U ovom trenutku ne razmatra se ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka u Hrvatskoj”, priopćili su u lipnju prošle godine iz Ministarstva obrane, tada još na čelu s Marijom Banožićem, vezano za medijske napise o toj mogućnosti.
Tada su iz MORH-a podsjetili da je odlukom od 1. siječnja 2008. obvezno služenje vojnog roka i civilne službe suspendirano, a zamijenilo ga je dragovoljno vojno osposobljavanje. Ovih dana pitanje obveznog vojnog roka ponovno je aktualizirano, a svako malo izlaze novi detalji.
Prva šuškanja o uvođenju vojne obuke krenula su početkom “superizborne” godine. Premijer Andrej Plenković sredinom siječnja je izjavio da su ministru obrane Ivanu Anušiću dali mandat da “osmisli određeni koncept”. Jutarnji list pisao je da bi u mjesec dana vojne obuke polaznici prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.
Kako je propao Krstičevićev koncept
Sličan koncept temeljnog vojnog osposobljavanja želio je 2017. uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu. MORH i Glavni stožer tada su razvijali koncept koji se zasnivao na jednomjesečnom vojnom kampu, u sklopu kojeg bi mlade osobe na dobrovoljnoj bazi nakon završene srednje škole prošle osnove vojne obuke.
Tadašnji ministar financija Zdravko Marić je izjavio kako protiv Krstičevićeve ideje nema ništa – sve dok se ti novci mogu naći unutar proračuna Ministarstva obrane. Priča je propala kad je otkriveno da su dva čelnika tadašnje (kratkotrajne) vladajuće koalicije, Andrej Plenković i Božo Petrov bili – oslobođeni služenja vojnog roka.
Još krajem siječnja ministar Anušić je na novinarska pitanja o vraćanju vojnog roka govorio da je to preozbiljna tema koja zahtijeva operativno, financijski i politički konsenzus. “Kad govorimo o vojnoj obuci, to ni u jednom trenutku ne smije postati politička tema”, poručio je na proslavi 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica.
‘Spavanje na vrijeme i neimanje laptopa uz sebe’
Niti tri tjedna kasnije Anušić je najavio da ćemo uskoro imati tri prijedloga za trajanje vojnog roka. „Idući tjedan bismo to trebali imati. Nakon toga uputit ću to na uvid premijeru i predsjedniku pa s premijerom dogovarati daljnje korake, kako i na koji način, i od kada, provoditi vojni rok“, kazao je ministar.
Nije htio govoriti o trajanju vojnog roka, smatrajući da je “nevjerojatno da javnost više zanima koliko će trajati umjesto kakav mu je smisao”. Naglasio je da se neće stići provoditi ove godine jer je “potreban ozbiljan infrastrukturni zahvat“. Poručio je i da “kad krene, ne smije biti nikakvih zastoja“.
Ipak sugerirao je da su tri mjeseca sasvim dovoljna za usvojiti osnovne vojne vještine. Kazao je i kako bi u obuku išlo oko 17.000 mladića. „Nije njegova svrha samo odlazak u rat nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge. Od spavanja na vrijeme, neimanja laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika“, dodao je tada.
Procurili detalji: Trajat će tri mjeseca, bit će plaćen 700 eura
U međuvremenu, iskristalizirali su se neki detalji. Tako Jutarnji danas piše da bi od 1. siječnja 2025. godine oko 17 tisuća punoljetnih mladića moglo krenuti na obveznu, plaćenu tromjesečnu vojnu obuku. U radnu knjižicu upisivao bi im se radni staž, a vojni rok plaćao bi se 700 eura. Ne bi bio obvezan za žene, one bi i dalje dragovoljno služile.
U MORH-u, doznaje Jutarnji, smatraju da bi najbolje bilo da obuka traje tri mjeseca, od čega bi se tijekom prva dva prolazila temeljna vojna obuka, a jedan mjesec mladići bi proveli na specijalističkoj obuci prema svojim afinitetima.
U ta tri mjeseca vojni ročnici učili bi teorijski i praktični dio – od učenja vojnih doktrina do slaganja oružja i pucanja na poligonu. Fizičku spremnost stekli bi na obuci, ona ne bi bila obvezna. Važno je da je novak zdrav da može proći obuku i izdržati taj napor.
Priziv savjesti i kako ga MORH planira zaobići
Pitanje koje cijelo vrijeme visi u zraku je: što s prizivom savjesti? Radi se o ustavno garantiranom pravu da građani RH iz moralnih ili vjerskih razloga imaju pravo ne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama.
Oko 70 posto mladih se 2008. pozivalo na priziv savjesti. Tada je vojni rok i zamrznut. “Savjest te priječi – doviđenja”, komentirao je predsjednik Zoran Milanović u intervjuu za N1. Upozorio je i da će zakon o uvođenju vojnog roka biti mrtvo slovo na papiru ako on kao vrhovni zapovjednik ne bude za to. Da će uvođenju obveznog vojnog roka opet presuditi masovno pozivanje na priziv savjesti, smatra i Sandra Benčić (Možemo).
MORH sada kaže da ne planira ukidati priziv savjesti, s obzirom na to da je riječ o ustavnoj kategoriji, no planiraju pronaći rješenje u okvirima Ustava kako bi i obveznici koji imaju priziv savjesti prošli neku vrstu obuke. Sugerirao je to danas i ministar branitelja Tomo Medved, rekavši kako ne treba zanemariti ni osposobljavanje za druge dužnosti, poput onih u civilnoj zaštiti. Istaknuo je i da “vojni rok nije ukinut nego je – zamrznut”.