Što dosad znamo o puknuću gigantske brane u Ukrajini zbog koje je potopljeno više gradova
Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju, pred poplavama bježe tisuće civila
Bujica vode probila je u utorak divovsku branu na rijeci Dnjepar koja razdvaja ruske i ukrajinske snage na jugu Ukrajine, natjeravši tisuće ljudi na evakuaciju. Katastrofalne poplave prijete desecima gradova i naselja, a među ugroženima je i grad Herson, koji su Ukrajinci krajem prošle godine oslobodili od ruske okupacije.
Brana Nova Kahovka, koja je dignuta u zrak, sadrži i rezervoar koji vodom opskrbljuje poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014., ali i nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je također pod ruskom kontrolom, a opskrba vodom joj je ključna za održavanje temperature reaktora.
I dok se Rusija i Ukrajina međusobno optužuju za rušenje brane, razina vode u ugroženim područjima raste. Vrhunac poplave očekuje se sutra ujutro, tvrdi ukrajinska energetska tvrtka Ukrhidroenergo.
U tijeku su evakuacije
Nekoliko je gradova već poplavljeno, dok su ljudi u područjima niže nizvodno bili prisiljeni bježati autobusima i vlakovima. Ukrajinski dužnosnici tvrde da je potrebno evakuirati 40.000 ljudi, od toga 25.000 stanovnika s područja pod ruskom okupacijom.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Igor Klimenko rekao je da su dosad 24 naselja poplavljena. On je Rusiju optužio za granatiranje južne regije Herson, odakle se ljudi evakuiraju, te upozorio na opasnosti od mina koje sada plutaju u vodi.
Ukrajinci koji žive nedaleko brane uvjereni su da su ih Rusi željeli “potopiti”, prenosi BBC. Za sada nema informacija da je netko u poplavama izgubio život, ali gradonačelnik Nove Kahovke kojega su instalirali ruski okupatori rekao je da su “neki stanovnici prevezeni u bolnicu”.
Tko je kriv za puknuće
Međutim, životinje već stradavaju. U poplavi zoološkog vrta na obali rijeke koja je pod kontrolom Rusije uginulo je 300 životinja. Ipak, ima i dobrih vijesti. Situacija u nuklearnoj elektrani Zaporožje je pod kontrolom, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju. “Pomno pratimo situaciju”, dodali su.
Za sada nije jasno što je točno uzrokovalo puknuće brane, no ukrajinska vojna obavještajna služba optužila je Rusiju da ju je rano ujutro u utorak namjerno digla u zrak. Ova opcija se čini vjerojatnom, ocjenjuje BBC, budući da se Moskva možda bojala da će ukrajinske snage koristiti cestu preko brane za napredovanje na teritorij pod kontrolom Rusije, kao dio svoje protuofenzive.
Za Rusiju, željnu obrane osvojenog teritorija u južnoj Ukrajini, brana je predstavljala očit problem. Međutim, ruski dužnosnik tvrdi da je Ukrajina izvela napad na branu kako bi odvratila pažnju od, kako tvrdi, neuspjeha svoje protuofenzive te kako bi Krim lišila pitke vode.
Navodno stradali ruski vojnici
Američka vlada tvrdi da posjeduje obavještajne podatke koji krivnju za uništenje gigantske brane u Ukrajini svaljuju na Rusiju, objavio je NBC News, navodeći kao izvore dva američka i jednog zapadnog dužnosnika.
U međuvremenu, CNN je objavio svjedočanstvo ukrajinskih vojnika koji tvrde da je voda nosila i ruske vojnike. “Mnogi od njih su ranjeni ili su poginuli u tom kaosu”, rekao je Andrej Pidlišnji za CNN. “Sve pukovnije koje su Rusi imali na toj strani bile su potopljene”, dodao je.
Bit će problema i s pitkom vodom
Tijekom večeri iz Ukrajine su stigle poruke da puknuće brane neće zaustaviti njihove snage u napredovanju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski za incident je optužio “ruske teroriste”, dok Juri Sak, savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane, tvrdi da podaci prikupljeni “prisluškivanjem telefona sugeriraju da Rusija planira ciljati više brana”.
Kijev je događaj prozvao i “ekocidom”, tvrdeći da se u rijeku Dnjepar izlilo 150 tona motornog ulja. Zelenski je večeras upozorio da bi moglo biti problema s pristupom pitkoj vodi u cijeloj regiji.
Reakcije međunarodne zajednice
O događaju se oglasio niz svjetskih čelnika, ne skrivajući da za incident krive Moskvu. Da je rušenje brane “monumentalna humanitarna, ekonomska i ekološka katastrofa”, izjavio je glavni tajnik UN-a, António Guterres.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly nazvao je napad “gnjusnim činom”, dodajući da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno podržati Ukrajinu i sve koji su pogođeni ovom katastrofom. Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao da je “šokiran napadom bez presedana”.
Inače, Ženevske konvencije izričito zabranjuju ciljanje brana u ratu upravo zbog opasnosti za civile.