Što znači najnovija vijest oko uvođenja eura u Hrvatsku?
Ulazak u eurozonu sve je bliži, a građani se boje da će to značiti poskupljenja i manju kupovnu moć
Hrvatska je korak bliže ulasku u eurozonu: mada je trajna zamjena kune eurom udaljena još barem nekoliko godina, očekuje se da će već ovoga ljeta Hrvatska formalno predati zahtjev za ulazak u europski tečajni mehanizam kojeg se kolokvijalno naziva čekaonicom za euro.
Nakon što je prošlog tjedna objavljeno da je test Europske središnje banke pokazao da nijedna od pet hrvatskih banaka, obuhvaćenih tom procjenom, nema kapitalnih nedostataka, iz Hrvatske gospodarske komore su prognozirali da je ulazak u eurozonu udaljen svega tri godine. HGK smatra da se pristupanje Hrvatske može očekivati 2023. godine.
Bez entuzijazma prema euru
No, hrvatske građane i dalje poprilično muči mogućnost da se, u relativno kratkom roku, domaća valuta zamijeni zajedničkom, europskom. Tu zabrinutost i ne pretjerani entuzijazam prema euru pokazuje niz anketa, provedenih zadnjih godina. Slično je i s istraživanjem rađenim za potrebe Hrvatske narodne banke (HNB).
Za HNB su dosad, u sklopu javne rasprave o uvođenju eura, napravljene tri ankete, posljednja u ožujku ove godine. Prema tom ispitivanju javnog mnijenja, izričitih protivnika eura u Hrvatskoj nema previše – 18 posto ljudi kategorički kaže da nije za uvođenje zajedničke europske valute. Istovremeno, 41 posto nema ništa protiv uvođenja eura, dok 37 posto podržava taj potez, ali samo uvjetno.
Strah od poskupljenja
Taj uvjet, pod kojim ne bi bili protiv zamjene kune eurom, za veliku većinu je životni standard. Ako bi euro značio isti ili bolji standard života, onda ne bi bili protiv. Međutim, i u ovoj anketi ljudi se bolje da će, kada se cijene pretvore iz kunskih u eurske, to automatski značiti da su robe i usluge postale skuplje.
Rast cijena, a uz iste prihode glavni je rizik koji u anketi iz ožujka ove godine navodi 42,8 posto ispitanika. Ljudi se očito boje da će im pasti kupovna moć. U veljači prošle godine, također u ispitivanju rađenom za HNB, od rasta cijena strahovalo je 39,7 posto anketiranih. Sasvim druga, europska anketa lani je, pak, pokazala da se poskupljenja najviše boje upravo hrvatski građani.
Boje se i Bugari i Poljaci
Prema Eurobarometru iz travnja prošle godine, provedenom u sedam članica Europske unije koje još nisu uvele euro, a obvezale su se da hoće, 73 posto anketiranih kod nas bilo je uvjereno da će cijene rasti. Takvo uvjerenje dijelili su u visokim postotcima još samo Bugari (70 posto) i Poljaci (69 posto). U Rumunjskoj i Mađarskoj, primjerice, takve su brige mučile oko polovice ispitanika.
Bez obzira na to, čini se da ipak postoji određeni trend smanjenja broja onih koji misle da će euro donijeti negativne posljedice za zemlju. U anketi koju je objavio HNB takvih je bilo nešto manje od 40 posto. U ranijim anketama, ne samo ovoj HNB-ovoj, osjetno je više ispitanika bilo uvjereno u loše posljedice zamjene kune eurom.
Gdje je nestao euro?
Primjerice, kada je u prosincu 2018. godine napravljeno istraživanje za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, gotovo 63 posto građana tvrdilo je da bi uvođenje eura bilo uglavnom ili izrazito loše. U sljedećoj anketi, iz travnja 2019. godine, MVEP je odustalo od anketnih pitanja o euru.
Razlog je, kako su tvrdili tada, to što o stavovima građana o euru istraživanje provodi središnja banka. Ipak, neobično je što takvo, za hrvatsku budućnost ključno pitanje nije ostavljeno u anketi Ministarstva, ali je, recimo, bilo mjesta za pitanje o percepciji Brexita.