Što hrvatsko pravosuđe, ovakvom današnjom presudom, poručuje divljacima koji ubijaju u prometu?
Marin Kamenički, koji je u strašnom sudaru na Ilici skrivio smrt dvije žene, dobio je 4 i pol godine zatvora
Današnja presuda Marinu Kameničkom koji je proglašen krivim za tragičnu prometnu nesreću na Ilici u kojoj su poginule dvije žene izazvala je dosta polemike u pravosudnim krugovima. Mladić je, naime, kažnjen s četiri i pol godine zatvora nakon što je priznao da je tog 28. kolovoza 2018. vozio snažnu mercedesovu limuzinu brzinom gotovo četiri puta većom od dozvoljene. Na mjestu gdje je dozvoljeno 50 on je jurio 195 km/h.
Nakon što je izgubio kontrolu nad upravljačem udarivši u rubni kamen automobil se počeo nekontrolirano kretati. Iz njega je ispala Laura Stelio, tadašnja vozačeva djevojka. Pri tome je zadobila višestruke smrtonosne ozljede i umrla na cesti. U nesreći je poginula i Nadica Hoflinger, putnica iz drugog automobila s kojim se Kamenički sudario.
Obitelji žrtva su u šoku
I dok odvjetnik žrtava kaže da očekuje žalbu jer je kazna preblaga, sud smatra da je upravo tolika kazna dovoljna jer se mladi vozač tijekom postupka pokajao. Primjećuje sud i da ranije nije bio osuđivan. Zaključuje na kraju da “stroža kazna ionako neće vratiti izgubljene živote”.
Nakon ovakve presude i obrazloženja postavlja se pitanje čemu uopće strogo kažnjavanje bilo kojeg počinitelja? Zašto je zakonodavac propisao kaznu do čak 15 godina zatvora za vozače koji skrive prometnu nesreću s više poginulih osoba?
Hoće li kazna biti stroža?
S obzirom na praksu hrvatskih sudova u nekim recentnim slučajevima nije isključeno da bi nakon žalbi ta kazna ipak mogla biti viša.
Naime, bez obzira što je Kamenički krivnju priznao i pokajao se, ostaje činjenica da je papučicu gasa stisnuo do 195 kilometara na sat. Obijesnom vožnjom, kako je već sada utvrdio sud, grubo je prekršio prometne propise i doveo do tragedije. Namjerno je vozio brzinom višestruko većom od dozvoljene, pa bi upravo tu namjeru, komentiraju za Telegram pravni stručnjaci, viši sud mogao kazniti strože.
Evo i primjera s hrvatskih sudova
Ovdje valja podsjetiti na slučaj sa zagrebačkog Kvaternikovog trga gdje je 26-godišnji Nikola Kovačević 11. travnja 2016. pijan naletio na skupinu pješaka koji su čekali da prijeđu cestu. Usmrtio je dvoje ljudi, supružnike Ljiljanu i Aleksandra Kusalovića, dok su njihova prijateljica i još jedna djevojčica lakše ozlijeđene. Vještak je utvrdio da je Kovačević vozio 108 kilometara na sat što je dvostruko više od ograničenja, a bio je i pod utjecajem alkohola. Utvrđena mu je koncentracija od 2,16 promila. Nakon naleta na pješake pokušao se udaljiti, ali su ga prolaznici zaustavili.
I Kovačević je prvotno bio osuđen na četiri i pol godine zatvora, no nakon žalbi kazna mu je postrožena – na šest godina. Učinjeno je to jer Županijski sud u Puli, koji je odlučivao o žalbama, nije prihvatio njegovu obranu u kojoj je priznao krivnju za izazivanje nesreće, ali ne i za bijeg. Suci su zaključili kako zbog toga priznanje nije bilo iskreno.
Kamenički je vozio strašno brzo
Činjenica je da je Kovačević suđen za dva kaznena djela, te da je, za razliku od Kameničkog, bio pod utjecajem alkohola, no pravni stručnjaci s kojima smo danas razgovarali napominju kako je upravo ogromna brzina vožnje ono što je Kameničkom posebno otegotna okolnost.
Puno strožu kaznu nego danas Kamenički dobila je i Ivana Tena Gotovac Soldić koja je pijana 23. listopada 2018. u Splitu, nakon što je prošla na crveno svjetlo, automobilom na zebri naletjela na 19-godišnju studenticu Mariju Ćorić i na mjestu ju usmrtila. Najprije joj je Županijski sud u Splitu izrekao čak 10 godina zatvora, da bi zatim Vrhovni sud RH tu kaznu ublažio na još uvijek visokih sedam godina. Doživotno ne smije sjesti za upravljač i voziti automobil.
Je li priznanje krivnje ključno?
Ako se pak današnja presuda Kameničkom usporedi s kaznom koju je nedavno dobio David Kotarski, 33-godišnjak koji je lani u svibnju u Blatu naletio na 6-godišnju djevojčicu, onda se tri i pol godine na koliko je nepravomoćno osuđen Kotarski čine iznimno strogom osudom u odnosu na četiri i pol godine zatvora koliko je dobio Kamenički. Kotarski je vozio 67,9 kilometara na sat na mjestu gdje je ograničenje 40. Naletio je na djevojčicu koja je s ocem i sestricom blizankom prelazila cestu na ‘zebri’.
I Kotarski je priznao krivnju, te se na sudu pokajao za ono što je napravio. Čak je priložio medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da se psihijatrijski liječi od posljedica nesreće. U ovom slučaju u nesreći je ugašen jedan život, a vozač nije bjesomučno jurio iako nije poštivao ograničenje brzine. Kako je onda Kamenički dobio samo godinu dana više?
Je li to poruka divljacima na cesti?
Lutanje hrvatskih sudova u izricanju presuda za tragične prometne nesreće ne šalje, smatraju pravni stručnjaci, adekvatnu poruku vozačima koji odluče bilo pijani sjesti za volan, bilo voziti preko svih ograničenja. To što je Kamenički nesreću skrivio kao mlađi punoljetnik, kako je danas u više navrata naglašeno u obrazloženju presude, ne bi smjelo biti posebno istaknuta poruka javnosti kada već nije prihvaćeno da mu se sudi po Zakonu o sudovima za mladež. U tom slučaju kazna je mogla biti blaža. Ovako je mogao biti suđen kao svaka druga odrasla osoba.
Zato se pravnici s kojima smo razgovarali slažu da današnja presuda i njezino obrazloženje, bez obzira što još nisu pravomoćni, pomalo podsjećaju na odluku onu iz 2005. godine kada je 17-godišnjak iz Makarske koji je snažnim BMW-om na pješačkom prijelazu pregazio dvije vršnjakinje, dobio samo šest mjeseci zatvora jer ‘dolazi iz društveno prihvatljive obitelji koja mu je omogućila studiranje u inozemstvu’.