Što je, dakle, rezime Plenkovićeve 2021.? Tisuće mrtvih u pandemiji, nula obnovljenih kuća i masovna korupcija

Usprkos dobrim ekonomskim rezultatima, 2021. godina za Andreja Plenkovića bila je upravo katastrofalna

Andrej Plenković
FOTO: Vjekoslav Skledar

Vlada je doživjela neispravljive poraze. Riječ je o debaklu u borbi protiv pandemije, o katastrofalnoj nesposobnosti da se pokrene poslijepotresna obnova i o korupciji kao načelu političkog i poslovnog ponašanja u Hrvatskoj

Budimo objektivni: Hrvatska je ove godine postigla neke dobre ekonomske i vanjskopolitičke rezultate. Visok ekonomski rast uz realno nisku nezaposlenost činjenice su koje nema smisla osporavati ili relativizirati. Isto tako, nema smisla ne priznati da su suglasnost Europske unije za naš ulazak u Schengen, kao i kupnja Rafalea, činjenice koje će kratkoročno i dugoročno pozitivno utjecati na Hrvatsku.

Usprkos dobrim ekonomskim rezultatima i pojedinim vanjskopolitičkim postignućima, 2021. godina bila je za Andreja Plenkovića i njegovu Vladu upravo katastrofalna. I to zato što je Vlada doživjela dva teška, nepovratna i neispravljiva poraza, i što nije ni pokušala korigirati malignu konstantu koja desetljećima kontaminira i onesposobljava hrvatsko društvo. Riječ je o debaklu u borbi protiv pandemije, o katastrofalnoj nesposobnosti da se pokrene poslijepotresna obnova i o korupciji kao načelu političkog i poslovnog ponašanja u Hrvatskoj.

Izostanak konzistentne protuepidemijske politike

Prvo, glavni je zadatak svake Vlade da zaštiti živote svojih građana. Hrvatska je trenutno na preko 12 tisuća umrlih od korone. Taj će broj, s obzirom na recentne, drastično rastuće podatke o novozaraženima, do proljeća gotovo sigurno dosegnuti 16 tisuća. A možda bude i gori.

Gospodin Plenković može se izgovarati na uistinu teško razumljivu nevoljkost Hrvata da se cijepe, kao i na zaista lešinarsko političko djelovanje Mosta, koji je digao rejting pozivajući građane da igraju ruski rulet s koronom. Međutim, sama Vlada u obje godine pandemije, osim u prva tri mjeseca, nije vodila konzistentnu, logičnu i jasnu protuepidemijsku politiku, nego se prema koroni ponašala u skladu s procjenama dnevnopolitičkih dobitaka i gubitaka. Što je sve izravno dovelo do ogromnog broja umrlih.

Činjenica da je Hrvatska po smrtnosti jedna od najgorih zemalja Europske unije, predstavlja najteži Plenkovićev poraz, jer je takvo stanje posve nepovratno i duboko tragično. Premijer je, definitivno, izgubio najvažniji rat u svom mandatu, velikim dijelom zahvaljujući vlastitim pogrešnim procjenama i mediokritetskim odlukama. Dodatno je sramotno što Plenković to nije kadar priznati.

Što u Vladi još uvijek radi Darko Horvat?

Drugo, svi znamo da obnove uopće nema, ni u Zagrebu ni na Baniji. Ovdje doista treba uzeti u obzir niz objektivnih okolnosti, od kojih je najvažnija ona koja se, međutim, uopće ne spominje: hrvatska državna uprava nije kadra svladati složenu operaciju poput obnove Banije, a kamoli obnove velikog grada. Što, zapravo, znači da je Plenkovićeva Vlada u brojnim segmentima svog djelovanja nužno kritično nesposobna. Andrej Plenković nije došao na vlast jučer pa mora biti barem djelomično odgovoran za nekompetentnost državne uprave.

Andrej Plenković bi, iz čistog poštovanja prema svim žrtvama oba potresa, morao odmah smijeniti Darka Horvata, jer je ponašanje tog čovjeka, formalno zaduženog za obnovu, naprosto uvredljivo prema hrvatskoj stvarnosti i prema velikom broju hrvatskih građana. Bilo bi još mnogo važnije da premijer napokon počne tretirati obnovu kao nacionalni projekt , a ne kao stranački projekt; nažalost, on nije kadar za tu vrstu obrata, jer zna da sva njegova moć proizlazi iz kontrole nad Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Korupcija: stalno stanje stvari u Hrvatskoj

Što nas dovodi do trećeg kolosalnog promašaja Plenkovićeve ovogodišnje, ali i dosadašnje vladavine. Korupcija je stalno stanje stvari u Hrvatskoj: i u onoj komunističkoj i u ovoj postkomunističkoj. Optimisti su se uzaludno nadali da ćemo se poslije ulaska u Europsku uniju uspješnije boriti protiv korupcije. Dogodilo se upravo suprotno: čim smo ušli u Europsku uniju, više nas nitko nije ozbiljno pitao za korupciju, osim u izdvojenim slučajevima akcija pojedinih pravosudnih tijela EU.

Uostalom, i susjedne zemlje, poput Slovenije, Austrije i najviše Italije, duboko su korumpirane, no nisu toliko korumpirane da bi ih korupcija činila disfunkcionalnim, što se, nažalost, događa u Hrvatskoj. Umjesto da se barem deklarativno i simbolički pokuša boriti protiv korupcije, sam je Plenković podržao državnu korupciju, kad je kupovao glasove ljudi poput Tomislava Sauche, da bi ostao na vlasti, i kad je pristao tolerirati masovnu mrežnu korupciju u vlastitoj stranci.

Zaista dobra godina

Drastični koruptivni slučajevi Plenkovićevih ministara Lovre Kuščevića i Gabrijele Žalac, i jednako drastično koruptivno ponašanje Državnog odvjetništva, koje je očigledno štitilo gospođu Žalac, a da glavna državna odvjetnica zbog tog skandala nije izgubila posao, sugeriraju kako Plenković opstaje na vlasti zbog tolerancije prema stranačko državnoj korupciji.

Predsjednik Vlade i HDZ-a vjerojatno procjenjuje, što ne mora biti netočno, da bi ga se HDZ riješio kad bi se on stvarno pokušao suprotstaviti korupciji. Što je, dakle, rezime Plenkovićeve 2021.? Tisuće i tisuće mrtvih u pandemiji, na koju Vlada ove godine uglavnom nije aktivno reagirala. Nula obnovljenih kuća na Baniji i u Zagrebu. I masovna stranačko državna korupcija. Zaista dobra godina.