Što je s porezima: Plenković obećao smanjiti PDV i nije, a potrošnju oporezujemo najviše u EU-u
Smanjenje poreza na dohodak započelo je pred kraj mandata premijera Zorana Milanovića, nakon što je država izašla iz višegodišnje recesije
Prije gotovo osam godina, u Banske dvore ušao je bivši eurozastupnik Andrej Plenković, čovjek koji je obećao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Plenkovićeve godine na čelu Vlade obilježene su globalnim i lokalnim krizama, ali i nizom kontroverzi. Njegova vladavina ostat će upamćena po činjenici da mu je iz Vlade otišlo ili bilo prisiljeno otići čak 30 ministara. Kakva je politička, ekonomska i društvena ostavština jedinog hrvatskog premijera koji je odradio dva puna mandata – i sad se nada trećem? Odgovore na to pitanje Telegram će sve do parlamentarnih izbora, pokušati dati u serijalu tekstova, komentara i analiza naših autora
U kampanji za parlamentarne izbore koplja se sigurno neće previše lomiti oko porezne politike. Barem ne između dviju najvećih stranaka. Obje su pokazale privrženost modelu koji se umnogome oslanja na oporezivanje potrošnje i smanjivanje poreznih nameta na rad. Usto, i jedni i drugi su se opekli na pokušaju oporezivanja nekretnina, odnosno imovine, i najradije bježe od otvaranja te teme.
Država tako zadnjih dvadeset godina balansira između želje da porezno rastereti gospodarstvo – prije svega rad – i obveze da osigura novac za plaće, mirovine, zdravstvo i ostala socijalna davanja. Pritom se klatno pomiče na jednu ili drugu stranu, ovisno o tome kakva je gospodarska situacija i koliko se novca uspijeva prikupiti od oporezivanja potrošnje, gdje su najizdašniji prihodi od PDV-a i trošarina na naftne derivate i duhan.
Gdje je Lalovac stao, HDZ je nastavio
Smanjenje poreza na dohodak započelo je pred kraj mandata premijera Zorana Milanovića, nakon što je država izašla iz višegodišnje recesije. Put kojim je krenuo tadašnji ministar financija Boris Lalovac odmah je nakon dolaska HDZ-a na vlast nastavio Zdravko Marić te nakon njega Marko Primorac. Na Primorčev prijedlog, koji je uključivao i ukidanje prireza, bilo je puno primjedbi, tražilo se i podizanje neoporezivog dijela plaće. Iako je postojao prijepor o tome koliko snažno treba biti smanjenje poreza na dohodak, u Hrvatskoj odavno postoji suglasnost o smjeru koji znači rasterećenje rada.
Pomirila se sadašnja Vlada i s općom stopom PDV-a od 25 posto, koja je druga najviša u Europskoj uniji i uvedena je za Milanovićeve Vlade, iako je aktualni premijer Andrej Plenković u mandat krenuo s obećanjem da će je postupno smanjivati. Odustalo se zbog iskustva koje su donijela snižavanja PDV-a na svježe meso, voće, povrće i brojne prehrambene proizvode. Pokazalo se da se novac kojeg se država odrekne rijetko prelije u džepove građana i da snižavanje stope PDV-a ne znači i niže cijene.
Nije nevažno ni to što kroz PDV Hrvatska značajan dio poreznog opterećenja, u vrijeme turističke sezone, prebacuje i na strane turiste. Ipak, taj porez u sebi nema “socijalnu notu”, država na kilogram mesa jednako uzima i radniku na minimalcu i bogatašu.
Potrošnja opterećena, rad i kapital ne
Oko tog kostura izgrađen je hrvatski porezni sustav, koji Hrvatsku svrstava na prvo mjesto u EU-u po oporezivanju potrošnje te među članice koje najmanje oporezuju rad i kapital. Od poreza na potrošnju Hrvatska prikupi čak 52,1 posto svih poreznih prihoda. To je gotovo dvaput više od prosjeka Europske unije, gdje prihodi od poreza na potrošnju čine 27,5 posto svih poreznih prihoda.
S druge strane, u članicama EU-a se od poreza na rad u prosjeku prikupi 52 posto svih poreznih prihoda, a u Hrvatskoj 36 posto. Po nedavnoj objavi Ministarstva financija, u kojoj se pozivaju na izračune Opće uprave za poreze i carinsku uniju Europske komisije, Hrvatska u EU-u ima najniži udio prihoda od poreza na dohodak u svim poreznim prihodima.
Na ukupan prihod od poreza na dohodak, osim visine poreznih stopa, utječe naravno i visina plaća na koje se ti porezi naplaćuju. Možda je zato za usporedbu bolja implicitna porezna stopa, koja pokazuje prosječno porezno opterećenje rada u gospodarstvu. Ona je u Hrvatskoj 27 posto i treća je najniža u Europskoj uniji.
Hrvatska je i među članicama koje najmanje oporezuju kapital. Efektivna prosječna poreza stopa kojom se oporezuje dobit u Hrvatskoj je 14,8 posto, nižu ima tek šest članica Unije. U Njemačkoj je, primjerice, 28,8 posto.
Odustali od poreza na nekretnine
Iako je Hrvatska dvaput plesala na rubu uvođenja poreza na nekretnine, i za Milanovićeve i za Plenkovićeve Vlade, oba puta su vlasti odustale od toga. Milanović odmah po objavi samog zakonskog prijedloga, uz objašnjenje da neće “lomiti” koaliciju na tom pitanju, jer je protiv poreza na nekretnine bio HNS.
HDZ-ov prijedlog postao je čak i izglasani zakon, ali se Plenković povukao uz objašnjenje da se primjena zakona odgađa jer “javnost nije dovoljno dobro upoznata sa svim aspektima najavljenog poreza na nekretnine”. To je bilo prije sedam godina.
Teško da će itko uvesti porez na nekretnine
Aktualni ministar financija, koji je zagovornik oporezivanja nekretnina, zato je uz proširenje primjene poreza na kuće za odmor i povećanje njegovih maksimalnih iznosa te povećanja paušala za iznajmljivače u turizmu, nastojao barem dijelom zamijeniti porez na nekretnine. S obzirom na to koliko je građana uložilo novac u nekretnine, malo je vjerojatno da će tu doći do promjena, tko god formirao novu Vladu. Hrvatska će se, dokle god to ide, oslanjati na porez na potrošnju.
Posebno zgodno sjelo je to sadašnjoj Vladi. Dok inflacija podiže cijene, rastu i prihodi od najvažnijeg poreza, PDV-a, pa država u predizbornoj godini može rekordno u posljednjih 30 godina povećati plaće u javnom sektoru ili u svakom antiinflacijskom paketu darivati više od 800 tisuća umirovljenika. Kad inflacija padne na željena dva posto, usporit će i rast prihoda od PDV-a, ali proračunske obveze prema zaposlenima i umirovljenicima će ostati.