Nekad je nužno odabrati stranu

Što je sve potpuno suludo u Vladinom planu da potpore poduzetnicima poveže s Covid potvrdama

Što s radnicima koji imaju negativan test: hoće li HZZ svaka tri dana provjeravati njihov status kako bi potvrdili da i dalje konkuriraju za potporu?

U proljeće prošle godine, na samom početku pandemije koronavirusa u Europi, hrvatska Vlada svečano je objavila da će sektorima, koji budu pogođeni korona-krizom, pomoći u isplati plaća. Bila je to promptna reakcija na krizu koja je bila pred vratima. No, nekoliko dana javnost – pa tako ni oni kojih se to izravno ticalo – nisu znali po kojim će se točno kriterijima isplaćivati takozvani državni minimalac.

Potpore za očuvanje radnih mjesta u međuvremenu su se više puta mijenjale, od iznosa do uvjeta pod kojima se dodjeluju, ali je i godinu i pol kasnije jedna stvar ostala konstanta: tjedan dana nakon velike Vladine najave da će potpore biti povezane s cijepljenjem, i dalje nije definirano po kojim bi se točno kriterijima to trebalo dogoditi.

Kritike i prijepori

No, za razliku od ožujka prošle godine, kada su uvjeti za dodjelu potpora ipak bili osmišljeni relativno brzo, a sa samom Vladinom namjerom nitko nije ni polemizirao, situacija je sada sasvim suprotna. Novi plan o vezivanju potpora s Covid potvrdama izazvao je polemike, protivljenje i prijepore: je li Vladina ideja provediva, i to na zakonit način, i je li uopće svrhovita?

Prvi sastanak ministara, poslodavaca i sindikata na tu temu održan je u srijedu, a ministar Josip Aladrović objasnio je da bi poslodavci dobivali potpore za one zaposlenike koji imaju Covid potvrdu. Detalji još nisu dogovoreni, ali iz neslužbenih izvora doznaje se kako bi Vladin plan u praksi mogao funkcionirati.

Dopisivanje administracije

Ideja je da poslodavci, kao i dosad, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje šalju popis zaposlenika za koje traže potporu. Uz zahtjev se i sada prilaže popis s nizom podataka, od imena radnika, OIB-a, trajanja ugovora itd. Prema neslužbenim informacijama, taj popis HZZ bi onda navodno prosljeđivao Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji bi potom provjeravao status radnika u vezi s Covidom-19.

Podaci koje bi HZZO slao natrag HZZ-u bili bi, izgleda, anonimizirani – burza rada ne bi dobila informaciju tko je cijepljen, a tko nije ili tko je prebolio Covid, nego samo broj ljudi koji u nekoj firmi ispunjavaju uvjete za Covid potvrdu, pa prema tome njihov poslodavac može dobiti i potporu za njihove plaće.

Dakle, ako poslodavac pošalje deset imena, a sedam ljudi je na primjer cijepljeno ili je preboljelo Covid, ne bi bilo otkriveno koji su to ljudi imenom i prezimenom, nego bi se poslodavcu samo potvrdilo da ima pravo na sedam potpora.

Osjetljivi osobni podaci

Moguće je da bi se na taj način zaobišao problem zaštite osobnih podataka građana jer poslodavci ne bi morali tražiti informacije o zdravstvenoj situaciji od svojih zaposlenika. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka nam je, uostalom, izrijekom potvrđeno da u sadašnjim okolnostima, kada je cijepljenje protiv Covida-19 dobrovoljno, poslodavci nemaju pravni temelj na osnovu kojeg bi od radnika zahtjevali potvrdu o cijepljenju.

Ministar Aladrović kaže da će sve što se tiče obrade podataka biti u skladu sa zakonom, ali onda se otvara problem na koji još ne otkrivaju rješenje: što s radnicima koji pravo na Covid potvrdu imaju temeljem negativnog testa, a ne cijepljenja ili preboljenja?

Provjere svaka tri dana?

Kako je poznato, EU digitalnu Covid potvrdu – onu koju je EU osmislila radi jednostavnijeg putovanja – osoba može zatražiti i temeljem negativnog antigenskog ili PCR testa. U tom slučaju potvrda se izdaje na kratko razdoblje, 48 ili 72 sata od uzimanja brisa. Ako se potpore vežu uz te Covid potvrde, hoće li se radnici, koji nisu cijepljeni, ali su negativni, non stop testirati?

Hoće li HZZ svakih 48 ili 72 sata provjeravati status tog zaposlenika? Ili će biti dovoljno jedno testiranje, u trenutku odobravanja potpore ili u trenutku kada poslodavac preda zahtjev HZZ-u? Iz resornog ministarstva ne daju konkretne odgovore na ova pitanja.

„Za sada je socijalnim partnerima predstavljen okvirni model potpore, a detalji provedbe kao i konačan model potpore će se definirati na sastancima i u dogovoru sa socijalnim partnerima, koji će se odvijati idućih dana”, kažu nam iz Aladrovićeva resora, dodajući da će pojasniti kada sve bude definirano.

Koja je svrha Vladinog plana?

Ako, u konačnici, model bude i provediv, otvara se pitanje njegove svrhovitosti. Želi li se na ovaj način povećati postotak procijepljenosti u Hrvatskoj, to se neće dogoditi. Barem ne u ozbiljnoj mjeri i ne u ovom trenutku. Potpore se više ne isplaćuju onako masovno kao na početku krize; za lipanj su prema Vladinim podacima odobrene za oko 110 tisuća zaposlenih.

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, barem jednom dozom u Hrvatskoj je cijepljeno nešto manje od 45 posto odraslih. Prema tome, među onima za koje su odobrene potpore ima, pretpostavimo, 60-ak tisuća necijepljenih. Kada bi svi oni odjednom pohrlili na cijepljenje, Vladin plan tek bi neznatno povećao postotak procijepljenosti u populaciji.