Što je to prljava bomba i je li ona Putinov idući potez? 'Ponavlja se scenarij iz 2018., Moskva je i tada slala ista upozorenja'
Što je uopće prljava bomba, ubojita naprava kojom Rusija sve više prijeti Ukrajini i svijetu?
S obzirom na sramotne neuspjehe Putinove armije na bojnom polju u Ukrajini, sve se više strahuje da bi ruska vojska mogla upotrijebiti “prljavu bombu” i za to pokušati okriviti Kijev. Ovakav scenarij postao je aktualan proteklog vikenda, nakon poziva generala Sergeja Šojgua, ruskog ministra obrane, svojim kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Turskoj i SAD-u. On im je svima u telefonskim razgovorima prepričavao ničim potkrijepljeni izvještaj ruske državne novinske agencije RIA Novosti o navodnim pripremama Ukrajine za bacanje takve naprave.
Ustvrdio je da bi do napada moglo doći “uskoro” i napomenuo da Kijev planira okriviti Rusiju da je bombu zapravo bacila ona. Sve zapadne vlade odlučno su odbacile ruske tvrdnje i upozorile da će svijet odbiti svaki pokušaj da se za prljavi bombaški napad okrivi Kijev.
General Valerij Gerasimov, načelnik glavnog stožera ruskih oružanih snaga, u ponedjeljak je u razgovoru sa svojim britanskim kolegom, admiralom Sir Tonyjem Radakinom, ustvrdio da je Ukrajina na rubu raspoređivanja takvog oružja. Na posebnom brifingu o pitanju prljave bombe, koji je održao general-pukovnik Igor Kirilov, načelnik Snaga za radijacijsku, kemijsku i biološku obranu ruskih oružanih snaga, rečeno je da su ruske snage spremne raditi u “radioaktivnim uvjetima”.
Ruske optužbe bez ikakvih dokaza
Bez pružanja ikakvih dokaza, Moskva tvrdi da u Ukrajini postoje znanstvene institucije koje posjeduju tehnologiju potrebnu za stvaranje prljave bombe, a istovremeno optužuju Kijev da je planira upotrijebiti.
Rusija također danas namjerava u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda iznijeti svoje optužbe da Ukrajina planira napad “prljavom bombom” i pozvala je čelnika UN-a Antonija Guterresa da učini sve što može kako bi “spriječio taj gnusni zločin”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je odgovorio na optužbe iz Rusije novim optužbama, optuživši Rusiju da sama planira takav napad i da će za njega optužiti Ukrajinu.
Što “prljava bomba” jest, a što ona nije?
A što je zapravo prljava bomba? Telegraph ističe da je prvo bitno shvatiti što prljava bomba nije. Ona, naime, nije malena nuklearna naprava i kao takva ne može ubiti i ozlijediti onoliko ljudi koliko bi to učinilo pravo nuklearno oružje. Umjesto toga, prljave bombe su prvenstveno oruđe terora, jer psihološki učinak svake potencijalne uporabe daleko nadmašuje stvarni učinak oružja.
Prljave bombe dizajnirane su tako da je oko bojeve glave postavljen osiromašeni radioaktivni materijal koji se usred detonacije rasprši po zahvaćenom području. Radijus koji prljava bomba može zahvatiti ovisi o količini eksploziva, najčešće TNT-a, u bojevoj glavi – dakle o snazi detonacije.
Koja je razlika u odnosu na nuklearnu bombu?
Prljava bomba ne koristi iznimno čisti uran ili plutonij koji se nalazi u atomskom oružju, već radioaktivni materijal kakav se, primjerice, koristi u medicini ili industriji, i tijekom njezine detonacije ne dolazi do nuklearne lančane reakcije. Za razliku od prljave bombe, eksplozivna snaga atomske bombe dolazi od nuklearne lančane reakcije koja djeluje na plutonij ili uran koncentriran i visoko obogaćen na oko 90-95 posto čistoće.
U eksploziji prljave bombe radioaktivni materijal će kontaminirati samo ono područje na koje ga detonacija bojeve glave rasprši. Fine čestice mogu putovati vjetrom, ali da bi imale značajan utjecaj bila bi potrebna ogromna količina radioaktivnog materijala. Svatko tko preživi početnu eksploziju mogao bi biti izložen manjoj količini radioaktivnog materijala, zbog čega će mu trebati liječnička pomoć. Vrlo malo ljudi ipak bi moglo biti izloženo količini radioaktivnog materijala kakva izaziva radijacijsku bolest.
Ovisno o količini prisutne radioaktivnosti, područje eksplozije moralo bi se dekontaminirati, napustiti ili možda čak i sravniti sa zemljom. Ljudi bi se i nakon dekontaminacije, zbog straha od dugoročnog utjecaja na zdravlje, mogli kloniti područja na kojem je eksplodirala takva bomba. The Telegraph navodi da, ako bi mali broj uređaja prožetih radioaktivnim materijalom eksplodirao u poslovnom središtu nekog grada, on bi postao neupotrebljiv na duži period i možda se nikada ne bi u potpunosti oporavio. To bi, naravno, imalo ozbiljne implikacije za gospodarstvo.
‘Putin traži alat za skretanje pozornosti’
“Prljava bomba” s radioaktivnim “dodatkom” do sada nikada nije upotrijebljena. Čečenski pobunjenici postavili su 1995. godine u moskovskom parku jednu takvu napravu, ali nisu je uspjeli detonirati. Bilo je izvješća da su terorističke organizacije poput al-Qaide ili ISIS-a napravile ili pokušale napraviti prljavu bombu, ali nijedna nikada nije detonirana. Oko 50 ljudi je ubijeno, a stotine su ranjene, 7. travnja 2018. godine kada su sirijske snage, potpomognute ruskom vojskom, izvele napad bombom obloženom kemikalijama u gradu Doumi. Nekoliko dana ranije Moskva je “upozorila” na mogući napad te prirode od strane neprijateljskih snaga koje su se tada suprotstavljale režimu sirijskog čelnika Bašara al-Asada.
Bivši zapovjednik NATO-a, američki general Wesley Clark objasnio je za CNN zašto ne vjeruje tvrdnji Rusije da Ukrajina planira upotrijebiti “prljavu bombu” i zašto vjeruje da bi optužba iz Moskve zapravo mogla biti upozorenje. “Rusija govorom o ovakvim bombama želi unijeti kaos u razmišljanje javnosti o Ukrajini. Ne znamo sve razloge zašto bi Rusija govorila o prljavim bombama, ali sigurno je način na koji žele prikriti vlastite pripreme za korištenje nuklearnog oružja, potencijalno u području Hersona. Možda žele reći da su Ukrajinci napali prvi, kako bi mogli pokrenuti vlastiti nuklearni napad. Jednostavno ne znamo”, kaže Clark, pa dodaje kako ipak znamo jednu stvar – da je riječ o laži. “To jednostavno nije istina. To je informacijski rat.”
Analitičari smatraju da bi se Rusija mogla odlučiti postaviti “prljavu bombu” u Ukrajini u nadi da će takva naprava, smještena negdje između konvencionalnog i nuklearnog oružja, zbuniti i podijeliti mogući odgovor i odmazdu. Telegraph zaključuje kako ruski predsjednik Vladimir Putin mora skrenuti pozornost s bojnog polja i vratiti inicijativu u ratu. Možda će računati da će “prljava bomba” za koju se okrivljuje Kijev biti izgovor koji mu treba da uzvrati žestinom koja će zadovoljiti njegove kritičare i zastrašiti zapadne podupiratelje Ukrajine, zaključuje Telegraph.