Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Što još stoji između Hrvatske i Schengena?

Ispunjavamo uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, ali to još nije finalna odluka

06.07.2021., Zagreb - Na Policijskoj akademiji predstavljeno je osam mobilnih termovizijskih kamera za nadzor drzavne granice. Davor Bozinovic, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Države donose odluku jednoglasno, a njih vode vlade i predsjednici koji imaju svoje politike i vlastitu unutarnjepolitičku dinamiku. Posebno ako je vrijeme izbora

U četvrtak kasno poslijepodne iz Bruxellesa je stigla dobra vijest. Ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a zaključili su da Hrvatska ispunjava uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine. Ti su zaključci nužan preduvjet da bi Hrvatska pristupila šengenskom području. Da vas, ukratko, na granici s Mađarskom ili Slovenijom nitko više ne traži dokumente.

Zaključci ministara – doneseni jednoglasno, jer drukčije ne može – nužan su, ali ne i zadnji preduvjet za ulazak Hrvatske u šengenski prostor. Da je tome tako, potvrđuje i nastup premijera Andreja Plenkovića: hvali se, naravno, ali ipak ne trijumfalistički. Jer definitivno još nije trenutak za entuzijastično trganje putovnica.

Odluka do lipnja?

Vijest iz Bruxellesa doista jest pozitivna, no ne i finalna. O svemu se još treba očitovati Europski parlament, čije mišljenje je tek savjetodavno, a onda ponovno države članice koje donose završnu odluku, ponovno jednoglasno, kako je bio slučaj i s ovotjednim zaključcima. U Vladi očekuju da bi sav posao trebao biti gotov do lipnja.

Države članice, međutim, nisu amorfni entitet koji po defaultu ima jedinstven stav. Države vode vlade i predsjednici koji imaju svoje politike, svoje interese, vlastitu unutarnjepolitičku dinamiku na koju obraćaju pozornost. Posebno ako je vrijeme izbora. Što onda u ovom trenutku potencijalno stoji između Hrvatske i dugoočekivanog pristupanja Schengenu?

Pariz načelno za, ali…

Prvo, Francuska. Utjecajna država od siječnja predsjeda EU-om pa će u određenoj mjeri diktirati dnevni red – onoliko koliko predsjedatelj može, ako ga ne ometu izvanredne okolnosti i krize. U Banskim dvorima očekuju da će upravo Francuska u tih šest mjeseci na čelu EU-a na dnevni red staviti finalnu odluku o hrvatskom pristupanju Schengenu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržava hrvatski pristup. U dokumentu potpisanom tijekom njegovog nedavnog boravka u Zagrebu nema, doduše, velikih obećanja, ali je francuska načelna potpora zapisana, kao i to da će „za donošenje odgovarajuće odluke“ Francuska „poštovati važeću proceduru“.

Reforma i/ili širenje

No, aktualni francuski predsjednik smatra – i već se dugo za to zalaže – da šengensko područje treba reformu (Plenkovićeva Vlada podržala je tu inicijativu). To je u četvrtak predstavio kao jedan od prioriteta francuskog predsjedanja EU-om. Iz hrvatske perspektive stoga je ključno pitanje: misle li u Parizu da se Schengen može širiti ako se prije toga ne reformira (reforma će, ako je bude, potrajati više od jednog predsjedanja)?

A budući da Macrona u travnju čekaju izbori izvjesno je da će pažljivo odvagnuti odgovor na to pitanje. Ako, pak, u bilo kojem trenutku širenje Schengena (ne nužno na Hrvatsku, nego općenito) postane osjetljiva tema predizborne kampanje, neka digne ruku tko misli da bi izbor između hrvatskog članstva i, nazovimo je tako, unutarnjepolitičke dinamike bio težak.

Nova vlada u Berlinu

Drugo, Slovenija. Vlada Janeza Janše, kao trenutna predsjedateljica Europskom unijom, stavila je na dnevni red jučer potvrđene zaključke. Janša bez oklijevanja podržava hrvatski pristup, ali nije uvijek bilo tako sa svim slovenskim političarima (sjećate se, možda, graničnog spora). A Slovenija u proljeće, vjerojatno također u travnju, ide na izbore. Janšina stranka mogla bi biti relativni pobjednik. Hoće li formirati i novu vladu, e to je već drugo pitanje. A svaka vlada, ponovimo, ima svoju politiku.

Treće, Njemačka. Njemačka, doduše, ne ide na izbore, jer ih je nedavno odradila. U Berlinu je na vlasti tročlana koalicija SPD-a, Zelenih i liberala. Kako se politička suradnja u Njemačkoj, izgleda, shvaća dosta ozbiljno, koalicijski program detaljno je razrađen na 178 stranica. Na jednoj od njih, rečenica koja kaže da u budućem širenju šengenskog prostora, osim pitanjima sigurnosti, nova vlada želi posvetiti pozornost poštivanju vladavine prava i humanitarnih standarda.

Poznato je, nažalost, da se hrvatska policija suočava s ozbiljnim optužbama za brutalno postupanje dijela policajaca prema migrantima – optužbama koje MUP čvrsto odbacuje. Kako će u Berlinu tumačiti ta izvješća – uključujući, primjerice, i ono Vijeća Europe – tek treba vidjeti.

Šampanjac na ledu

I na kraju, Rumunjska i Bugarska. Njihova pozicija dosta se razlikuje od hrvatske – i po zemljopisnom položaju i, među ostalim, zato što su ostale pod monitoringom oko vladavine prava i borbe protiv korupcije i nakon pristupanja Europskoj uniji, a mi nismo – ali prošle su ipak sličan put. Znale su dobre vijesti iz Bruxellesa stizati i u Bukurešt i Sofiju. Zasad badava. Ona zadnja, finalna nikako da dođe. I Rumunjska i Bugarska još čekaju Schengen.

Ovotjedna vijest s ministarskog sastanka nesumnjivo je jako dobra za Hrvatsku. Možda su u Banskim dvorima čak već stavili i šampanjac na hlađenje. Ali s njegovim otvaranjem bi valjalo još malo pričekati.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više