Što nam govori državnički tretman saudijskog princa u Europi? Briga za ljudska prava ustuknula je pred naftom
Mohammed bin Salman ovih je dana prvi put nakon brutalnog ubojstva novinara Jamala Khashoggija posjetio Europu
Saudijski prijestolonasljednik princ Mohammed bin Salman ovih je dana prvi puta nakon brutalnog ubojstva novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu posjetio Europu.
Premda su ga gotovo tri godine izravno optuživali da je naredio ubojstvo saudijskog disidenta, zabrinutost za kršenja ljudskih prava više nikoga ne zanima, ustuknula je pred naftom, pa je MBS, kako ga nazivaju zapadni mediji, koji je na čelu jednog od najvećih svjetskih proizvođača nafte, dobio tretman na crvenom tepihu rezerviran samo za najveće svjetske vođe. I odmah je zaprepastio svoje domaćine ekstravagantnim prohtjevima.
Sklon luksuzu i ekscesima
U Atenu i Pariz stigao je praćen svitom od 700 ljudi koji su doletjeli u sedam zrakoplova. Jedan od aviona je zapravo prava bolnica, osposobljena za najteže operativne zahvate. U izvješćima u kojima se opisuje prinčeva sklonost luksuzu i ekscesima, grčki mediji objavili su da su Saudijci tražili da im se na raspolaganje stavi čak 350 limuzina.
Grčka vlada nije imala na raspolaganju toliko luksuznih kola, pa su ih morali dovesti iz Bugarske i Njemačke. U hotel Four Seasons na atenskoj rivijeri, gdje je princ odsjeo, stiglo je 180 kofera punih njegove odjeće, obuće i drugih osobnih stvari.
Prije prinčeva dolaska Saudijci su također zatražili da se u dizalo kojom je princ stizao u svoj hotelski apartman moraju ugraditi neprobojna stakla. Zbog straha da bi ga mogli otrovati Mohammed je odbio jesti izvan hotela.
Najskuplji dom na svijetu
U Francuskoj saudijski moćnik odbio je smještaj koji mu je ponudila francuska vlada jer je prespavao u Parizu u svom dvorcu Luja XIV. u Louveciennesu zapadno od glavnog grada. Taj dvorac MBS kupio je još 2015.
Unatoč imenu, dvorac je tek 2009. izgradila tvrtka na čelu s Khashoggijevim rođakom Emadom, a u trenutku kupnje opisan je kao „najskuplji dom na svijetu.“
Početak rehabilitacije
Tri godine nakon zvjerskog ubojstva Khashoggija, Grčka i Francuska jasno su dale do znanja da ih ne zanima svekoliko kršenje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji te da radije razgovaraju o nafti i plinu nego o tragičnoj egzekuciji saudijskog disidenta i dopisnika Washington Posta kojega su bestijalno raskomadali u Istanbulu.
Za 36-godišnjeg princa boravak u Grčkoj i Francuskoj označio je početak procesa njegove rehabilitacije i kraja gotovo trogodišnje međunarodne izolacije. Bilo je doista degutantno gledati čelnike Francuske i Grčke kako se dodvoravaju saudijskom satrapu.
Sva moguća opravdanja
Vrhunac idol poklonstva bio je istup grčkog ministra razvoja Adonisa Georgiadisa za Arab News: “Duboko smo počašćeni što je njegovo kraljevsko visočanstvo Mohammed bin Salman odlučio posjetiti Grčku kao svoje prvo putovanje u neku zemlju EU-a od 2018. Poštujemo i divimo se njegovom vodstvu, njegovoj viziji kraljevstva Saudijske Arabije i načinu na koji njegova država napreduje prema novoj eri čovječanstva u obnovljivoj energiji i novoj tehnologiji .”
I u Parizu su također na sve moguće načine pokušavali opravdati poziv MBS-u da posjeti Francusku. Među ostalim, tvrdili su da je 36-godišnji princ zapravo reformator koji je olabavio neka ograničenja ultrakonzervativnog islama dopuštajući ženama da voze automobile i dopuštajući nekad zabranjena kina i koncerte.
Oštra kritika s ljevice
Suradnici predsjednika Macrona objašnjavali su također da je u pitanju realpolitika koja stavlja praktične potrebe iznad načela u vanjskoj politici.
„Postoje partneri, zemlje koje ne dijele sve iste demokratske vrijednosti kao i Francuska,“ izjavio je za Radio Europu Stanislav Guerini, bliski suradnik predsjednika Macrona. “Ali vjerujem da bi bila greška ne razgovarati i ne pokušavati pokrenuti stvari. Pri tomu je uloga predsjednika Macrona zaštiti francuski narod i njegove interese.“
Međutim parlamentarni zastupnik ljevice Alexis Corbiere izjavio je kako se Macron dugo rukovao s čovjekom čije su ruke prekrivene krvlju.
Posjet Bidena Rijadu
MBS je stigao u Europu samo dva tjedna nakon što mu je u Rijad na noge došao američki predsjednik Joe Biden. Premda je tijekom predizborne kampanje Biden govorio kako je princ pretvorio Saudijsku Arabiju u pariju, to ga nije smetalo da ga na poseban način, šakom, pozdravi po dolasku.
Učinio je to premda su američke obavještajne službe nedvosmisleno zaključile da je kraljevska vlast naredila i odobrila operaciju koja je dovela do Khashoggijeve smrti.
Također Biden je došao u Rijad premda mu se princ, nakon što je Rusija napala Ukrajinu, dva mjeseca nije želio javiti na telefon. Sada je međutim ponizno prihvatio obranu Rijada da su Khashoggija ubili odmetnuti operativci.
Politička represija u zemlji
Nije brutalno kršenje ljudskih prava, posebice prema kritičarima i aktivistima i borcima za ljudska prava, jedini grijeh saudijskog princa: u želji da Saudijsku Arabiju pozicionira kao svjetsku velesilu izvršio je brutalnu agresiju na Jemen u kojoj i dalje stradavaju milijuni ljudi.
Premda je zaštita i poštivanje ljudskih prava jedan od temelja Bidenove vanjske politika, kad je u pitanju jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, taj princip očito ne vrijedi.
Potpuno se, naime, zanemaruju činjenica da se politička represija u Saudijskoj Arabiji posljednjih godina proširila, da se aktiviste, kritičare i svećenike zatvara, da im je zabranjeno putovati u inozemstvo, a protiv njih se vode namješteni sudski procesi bez ikakvih dokaza.
Sve zbog nafte, naravno
Kako će nakon toga SAD, Francuska i Grčka moći optuživati, primjerice, kineskog predsjednika Xi Jinpinga za autokratsko vladanje. S kojim će pravom tražiti od saveznika da prekinu gospodarsku suradnju s Kinom, da tu zemlju izoliraju i proglase najvećom opasnošću po sigurnost svijeta. Po tim kriterijima Peking nije nimalo gori od Rijada, dapače.
Razlog takvog dodvoravanja saudijskom princu je, dakako, nafta, odnosno potreba zapadnih saveznika da bliskoistočnom nadomjeste izgubljenu rusku naftu. Analitičari smatraju da je Saudijska Arabija jedna od rijetkih zemalja u svijetu s kapacitetima za povećanje proizvodnje nafte.
Prošle godine proizvodila je dnevno 10,95 milijuna barela nafte, a 2015. čak 12 milijuna barela dnevno. Po najnovijim procjenama Rijad bi mogao do 2027. povećati proizvodnju do iznad 13 milijuna barela dnevno. A to bi, nadaju se u Washingtonu i Bruxellesu, moglo bitno olakšati pritisak na potražnju i cijene nafte.
‘Neizbježan sugovornik’
Odnosom prema saudijskom princu Washington, Pariz i Atena pokazuju da su enormno bogatstvo i zalihe nafta, dakle politički interesi, najvažniji čimbenici u politici, a sve ostale priče puka su tlapnja.
Predsjednik Biden i zapadni saveznici pokleknuli su pred saudijskim diktatorom jer ga pokušavaju nagovoriti da poveća proizvodnju i izvoz nafte, da prekine sve odnose s Rusijom s kojom sada ima puno bolje odnose nego sa SAD. Također pokušaju ga privoljeti da se suglasi s ukidanjem sankcija Iranu kojima se zabranjuje izvoz iranske nafte čime bi se također mogle umanjiti cijene i nestašice.
S obzirom da se princ održao na vlasti, Cinzia Bianco, gostujuća suradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose, ponudila je alibi za Francuze, Amerikance i Grke: “Ako se želi razgovarati sa Saudijskom Arabijom, a mora se, onda je Mohammed bin Salman neizbježan sugovornik.“
Bidenov novi pristup
Nakon što predsjednik Biden nije uspio izolirati princa Mohammeda te nakon ruske agresije na Ukrajinu kad je došlo do enormnog rasta cijena i nestašice nafte, odlučio je promijeniti pristup te je pomogao je rehabilitaciji ugleda saudijskog princa, ali u zamjenu za skromne dobitke.
Naprosto predsjednik Biden odlučio se prilagoditi hirovima i vizijama jednog čovjeka: prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. No, to ne ide tako lako.
Ljuti na Amerikance
Znajući od kolikog je značaja njegova nafta, Mohammed je zatražio da ga Washington tretira kao američkog partnera te da ne razgovara sa SAD-om samo o sigurnosti i nafti, već i o tehnologiji, posebice atomskoj, klimi i energiji.
Saudijci su ljuti na Amerikance zbog inzistiranja na pregovorima s Iranom, bojeći se da će to osnažiti njihovog regionalnog neprijatelja. A da će istodobno oslabiti američka predanost saudijskoj sigurnosti, posebice nakon što su pobunjeni Huti, uz pomoć Irana, pojačali napade dronovima i projektilima na saudijske gradove i naftna postrojenja.