Što o hrvatskom pravosuđu misle u Europi možda najbolje govori prvo izvješće Komisije. Porazno je
Dokument se bavi stanjem u pravosuđu, borbom protiv korupcije, slobodnom medija...
U zemlji u kojoj su istražitelji i političari pojavljuju u glavnim ulogama medijskih priča, u kojoj se nerijetko sumnja u namještanje javnih poslova, a bivše političare povremeno dočekuje ispred Remetinca, ovakav je ishod zapravo bio i očekivan: u prvom europskom izvješću o vladavini prava, predstavljenom danas u Bruxellesu, Hrvatska nije prošla najbolje.
Europska komisija, koja je sastavila dokument, nigdje to, naravno, nije napisala. Izvješće je, pisano diplomatskim jezikom, ali i u takvom izričaju neke iznesene ocjene prilično su neumoljive.
Stav građana, a ne Bruxellesa
Prema percepciji neovisnosti pravosuđa u široj javnosti pri dnu smo europske ljestvice; u anketama o percepciji građana o korupciji spadamo među lošije članice; postupci u slučajevima sumnje na korupciju bivših dužnosnika toliko dugo traju, da uvjerljiva većina ljudi smatra da borba protiv korupcije nije učinkovita…
Sve su to, istina, rezultati ranijih istraživanja javnog mnijenja, a ne “čvrsti” podaci, ali to za Vladu ne može biti nimalo utješna vijest. Tako situaciju u Hrvatskoj, dakle, vide njezini građani, a ne briselska administracija koja je izvješće pisala. Stoga je to i veći razlog za zabrinutost.
Dugotrajni sudski postupci
Komisija tako, primjerice, podsjeća na istraživanje Eurobarometra koje je pokazalo da 54 posto ljudi osjeća da su osobno pogođeni korupcijom u svakodnevnom životu, dok je EU prosjek 26 posto. Također, 57 posto tvrtki tvrdi da im korupcija stvara problem u poslovanju, a na razini EU prosjek je 37 posto.
Unatoč negativnoj percepciji, u izvješću se ocjenjuje da specijalizirana tijela ostvaruju rezultate u procesuiranju korupcije. No, iako postoji značajan broj istraga i optužnica u slučajevima povezanim s organiziranim kriminalom i korupcijom, navodi se u dokumentu, DORH i USKOK suočeni su s neučinkovitošću pravosudnog sustava, gdje dugotrajni sudski postupci i žalbe često sprečavaju zatvaranje slučajeva. Na dugotrajne postupke skreće se pozornost i u slučajevima bivših visokih dužnosnika.
Treba urediti lobiranje
U Bruxellesu, nadalje, utvrđuju da u Hrvatskoj nedostaje etički kodeks za saborske zastupnike, a ne postoji niti kodeks koji bi dao smjernice osobama na najvišim izvršnim dužnostima o sukobu interesa i drugim pitanjima vezanima uz integritet.
Nema niti detaljnih pravila koja bi regulirala lobiranje, odnosno kontakte ljudi na visokim javnim izvršnim funkcijama s lobistima. S druge strane, oni koji žele lobiranjem utjecati na Vladine poteze i politike, nemaju nikakvu obvezu objavljivati izvješća o svojim aktivnostima. Ipak, u Komisiji očekuju da će Vlada uskoro predstaviti okvir kojim bi se reguliralo lobiranje.
Osnažiti ovlasti Povjerenstva
Dok hvale rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa – kao tijela koje je odigralo proaktivnu ulogu u primjeni zakona, posebno kad je riječ o visokorangiranim dužnosnicima – upozoravaju na poteškoće u njegovom funkcioniranju.
„Iako može izreći administrativne sankcije zbog nepoštivanja propisa, čini se da je njegova sposobnost provjere podataka i provođenja odluka ograničena nedostatkom punog pristupa informacijama i nesuradnjom dužnosnika“, ističe se u izvješću. U dokumentu se ne navode konkretni slučajevi nesuradnje, ali jedan od javnosti najpoznatijih jest putovanje Vladinih i HDZ-ovih dužnosnika u Helsinki za koje Povjerenstvu nisu dostavili traženu dokumentaciju.
Mada je, primjećuje dalje Komisija, proračun Povjerenstva povećan, a Vlada planira izmjeniti zakon o sprečavanju sukoba interesa, podsjećaju i na to koliko je važno osigurati da to tijelo ima dovoljne ovlasti za izricanje sankcija koje će dužnosnike odvratiti od kršenja zakona, kako bi Povjerenstvo moglo i dalje imati preventivnu ulogu.
Stanje u medijima
Izvješće se bavi i stanjem u pravosuđu, među ostalim i objavom imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika. Komisija upozorava da sustav za automatiziranu provjeru imovinskih kartica još nije operativan jer ne postoji povezanost s bazom podataka porezne uprave i zemljišnoknjižnim podacima. Zato nije moguće automatski otkriti eventualne nedosljednosti.
Komisija ističe da bi se trebala osigurati provjera imovinskih kartica i to, ako je moguće, i prije njihove objave. Objava provjerenih i točnih podataka, smatraju, važna je kako bi se ostvario cilj te reforme, a to je povećanje povjerenja javnosti u pravosudni sustav.
Kako smo već jutros pisali, u izvješću se govori i o situaciji u medijima. U Hrvatskoj su, ocjenjuju iz Bruxellesa, novinari izloženi različitim vrstama prijetnji, ali i tužbama čiji je cilj zastrašivanje. U prošloj godini podneseno je više od tisuću tužbi, kaže se u dokumentu. Slična situacija u medijima zabilježena je još u Bugarskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Španjolskoj.