Što o novim Vladinim antikriznim mjerama kažu oporba, obrtnici i poduzetnici? Evo prvih reakcija

Branko Grčić, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a i nekadašnji potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića, zadovoljan je što se drugi paket Banskih dvora dodiruje s dijelom mjera koje je nedavno predložio SDP. “Drago nam je, primjerice, da nas je Vlada poslušala i povećala iznos naknade za radnike u krizom ugroženim tvrtkama s 3250 na 4000 kn, iako smo mi tražili 5100 kuna”.

Grčić: Banke i nisu voljne davati nove kredite

U SDP-u su zadovoljni i činjenicom da je Vlada prihvatila da se tvrtkama najgore pogođenim krizom omogućuje oprost, a ne samo odgoda davanja državi. “Ali, i tu imamo zamjerku. U firmama koje su izgubile 20-50 posto prihoda, a tu će ih biti najviše, i dalje se nudi samo odgoda. Mi smo predlagali da se davanja oproste svima kojima je prihod pao za više od 20 posto”, kaže Grčić.

On je prilično nepovjerljiv i prema dogovoru s bankama oko novih kredita za gospodarstvo. Kaže da ima informacije kako banke baš i nisu voljne za davanje novih kredita, osim možda firmama s najvišim kreditnim rejtingom. “Ono što može ići preko HAMAG-a i HBOR-a jednostavno neće biti dovoljno”, kaže Grčić koji stoga iščekuje preciznu sliku onoga što je Vlada oko novih kredita dogovorila s bankama.

Oprost paušalnih poreza

Bivši ministar regionalnog razvoja i europskih fondova, te bivši potpredsjednik Vlade nadalje priča kako su i neka vrlo specifična pitanja, zasad, ostala neodgovorena. Primjerice, što je s ljudima u samoizolaciji – koji za dva tjedna koja izostaju s posla dobivaju tek 2000 kuna. SDP je tražio da dobiju barem pola prosječne plaće u državi (dakle, oko 3250 kuna).

“Tražit ćemo to i dalje. Inzistirat ćemo i na ukidanju paušalnih poreza za 40 tisuća obrtnika i 110 tisuća ljudi u djelatnosti iznajmljivanja u turizmu. To im za drugi kvartal država treba u potpunosti oprostiti”, kaže Grčić, jer je očito da prometa uglavnom neće imati. A za treći kvartal će se vidjeti, kako se kriza bude dalje razvijala. SDP će tražiti da pravo na državnu naknadu plaće u iznosu od 4000 kuna dobiju i oni nezaposleni koji su prije Vladinih mjera dobili otkaze zbog koronavirusa (osim ako im naknada s HZZ-a nije viša od tog iznosa).

Razumijevanje za najave o smanjenju plaća

Grčić ističe i kako su sve mjere u dva Vladina kruga namijenjene, de facto, gospodarstvu, a vrlo malo toga direktno građanima. SDP će stoga predložiti nešto što, kako veli, druge zemlje već rade – jednokratnu potporu umirovljenicima i socijalno potrebitima. Što se tiče Plenkovićeve najave o tome da će krenuti u pregovore sa sindikatima oko smanjenja javne potrošnje, Grčić za situaciju u kojoj se premijer našao ima dosta razumijevanja.

“U uvjetima kad je potrebno dodatnih 45 milijardi kuna za tri mjeseca, jasno je da se radi o velikom opterećenju za proračun. Jasno je da nitko ne može ostati potpuno nedirnut, osim umirovljenika koji su ionako u lošem položaju”, veli predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a. Na pitanje oko toga hoće li SDP podržati u Saboru drugi krug Vladinih mjera, Grčić nije bio direktan, samo je kazao kako bi bilo dobro da se u Saboru napravi objedinjena rasprava o Vladinom i njihovom prijedlogu mjera za pomoć gospodarstvu.

Nelikvidnost velika opasnost

Bivši ministar financija i sadašnji saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac nam je posebno naglasio dvije stvari – opasnost od nelikvidnosti i potrebu moratorija na kredite u trajanju od 12 mjeseci. Naime, u prošlim krizama je Hrvatska imala velikih problema s prestankom plaćanja računa između dobavljača.

“Bitno je pratiti koliko je danas neplaćenih računa u gospodarstvu i izvještavati o tome svaka dva tjedna”, kaže Lalovac, pribojavajući se toga da se kriza dodatno ne produbi produživanjem rokova plaćanja. SDP traži da Vlada sve svoje račune, svih svojih sektora i poduzeća, plaća u skraćenom roku od sedam dana i tako, zapravo, upumpava novac u gospodarstvo.

Moratorij na 12 mjeseci kupuje mirnoću i vrijeme

“Nelikvidnost se rađa iz straha. A i građani pod kreditima su u strahu jer ne znaju kako i kad će kriza proći”, kaže Lalovac te objašnjava SDP-ov zahtjev da se proglasi moratorij na plaćanje kredita u roku od 12 mjeseci. “Za dva-tri mjeseca, kako to Vlada predlaže, neće se ništa riješiti. Pitanje je koliko će se ljudi od ovih 400-500 tisuća koji će koristiti Vladinu naknadu uopće moći vratiti na posao kad prođe zdravstvena ugroza”, kaže Lalovac.

Bivši ministar financija objašnjava da će većina firmi kad opet pokrene poslovanje praktički kretati od nule i trebat će im dosta vremena da se vrate tamo gdje su bili početkom ožujka ove godine. “Moratorij na kredite od 12 mjeseci građanima i firmama ipak garantira određenu mirnoću i vrijeme”, kaže Lalovac.

Poslodavci pohvalili Vladu

Udruženja gospodarstvenika su ipak s dosta više entuzijazma dočekala Vladine mjere. Hrvatska obrtnička komora ih je pozdravila zadovoljna što je Vlada uvažila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i ostalih gospodarskih asocijacija. “Mjere koje se sada poduzimaju nisu usmjerene tek na trenutno spašavanje, već su zalog stvaranja novog hrvatskog gospodarstva nakon završetka pandemije“, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

“Zadovoljni smo i novim mjerama i dinamikom njihova donošenja. Drugi set mjera pokazuje da se ide u oslobađanje plaćanja doprinosa i dijela poreza za tvrtke kojima je zbog krize poslovanje obustavljeno. To nas raduje jer je to ono što gospodarstvo traži i treba”, kazao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Hrvatska udruga poslodavaca je, pak, Vladu zbog drugog paketa mjera, doslovno – pohvalila. “Smatramo da će nove mjere značajnije pomoći gospodarstvu uz dvije dodatne preporuke – mjere moraju pratiti jasni kriterij i popratna administracija mora biti svedena na minimum”, kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić, dodavši ipak kako očekuju da se i parafiskalni nameti što prije ukinu ili smanje.

Odmah nakon objave mjera reagirala je i inicijativa Glas poduzetnika. I oni su prilično zadovoljni Vladinim drugim antikriznim paketom mjera, no ono što ih još muči su parafiskalni nameti. Navode i da Vlada još ima veliki zadatak dogovoriti s bankama i leasing kućama da se krediti i leasinzi zamrznu na 12 mjeseci, kako bi gospodarstvo moglo doći do daha kada ponovo krene.