Što očekujemo nakon godinu dana pandemije? Evo što je pokazala velika europska anketa
Istraživanje Eurobarometra o posljedicama pandemije provedeno je tijekom proljeća, godinu dana nakon što je koronavirus stigao u Europu
Kada je u proljeće 2020. koronavirus stigao i na europski kontinent, za europske građane počelo je dugo neizvjesno razdoblje, s tada nepredvidljivim posljedicama za osobno zdravlje i javne zdravstvene sustave, za privatne živote i društvo općenito, za osobno financijsko stanje i europsko gospodarstvo u cjelini.
Kako se osjećamo nakon godinu dana pandemije? Je li neizvjesnost još uvijek velika i što očekujemo od budućnosti? Je li Europska unija učinila dovoljno u borbi protiv posljedica pandemije? Na ta i slična pitanja pokušava odgovoriti europska anketa, provedena tijekom ožujka i travnja, čije je rezultate objavio Europski parlament.
Nesigurnost i dalje jaka
I godinu dana nakon početka pandemije u Europi, u većini zemalja članica Europske unije prevladavajući je osjećaj nesigurnost. Taj odgovor bira i 45 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je na razini europskog prosjeka. Osjećaj nesigurnosti još je izraženiji u, primjerice, Grčkoj, Italiji, Portugalu, Belgiji, Francuskoj.
Osim nesigurnosti, hrvatski građani najčešće spominju nemoć (36 posto), ali i nadu – trećina anketiranih u Hrvatskoj, točnije 34 posto, kaže da upravo nada najbolje opisuje što trenutno osjećaju. Osjećaj nade visoko kotira u Portugalu (skupa s osjećajem nesigurnosti), Estoniji, Danskoj i Nizozemskoj.
Financijski učinak krize
Kako se tko osjeća, ima veze s učincima korona-krize: očekivano, oni koji su na vlastitoj situaciji osjetili posljedice pandemije, češće osjećaju negativne emocije poput nesigurnosti, frustracije, nemoći, kažu autori istraživanja. Negativne posljedice pandemije na osobna primanja je, prema anketi, dosad osjetilo 31 posto Europljana, a još 26 posto očekuje ih u budućnosti.
Postoje, međutim, bitne razlike među državama. „Financijski izazovi“, navodi u priopćenju Europski parlament, „najviše su prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima“.
Posljedice tek slijede?
Premijer Andrej Plenković često se zna hvaliti mjerama koje je poduzela njegova Vlada kada bi građanima i poduzetnicima olakšala da prebrode korona-krizu. I neki dan je u Saboru govorio da je Vlada očuvala 700 tisuća radnih mjesta i spasila više od 120 tisuća poslodavaca. No, hrvatski građani, ako je suditi prema ovom Eurobarometru, situaciju ne vide baš tako optimistično.
Kao i na razini cijele EU, 31 posto anketiranih kaže da je koronavirus već utjecao na njihova osobna primanja. Dodatno, 37 posto vjeruje da će se to tek dogoditi, dakle, da će kriza izazvana pandemijom u budućnosti utjecati na njihovu financijsku situaciju. Taj je postotak među najvišima u EU; naknadni udar krize u tako velikom broju očekuju još ispitanici u Litvi, Portugalu i Rumunjskoj.
Idemo u krivom smjeru
U odgovoru na pandemiju, smatraju dalje ispitanici u Hrvatskoj, Europska unija trebala bi uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva te osigurati brz pristup cjepivima za sve europske građane (anketa je, podsjetimo, rađena dok se Hrvatska hrvala s problemima oko količine cjepiva i organizacije cijepljenja).
No, prioritetom smatraju i gospodarstvo: 30 posto anketiranih misli da EU treba omogućiti državama članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenima pandemijom, a još 28 posto da treba uložiti više novca u gospodarstvo kako bi se omogućio oporavak.
I ovaj Eurobarometar potvrdio je da većina građana u Hrvatskoj smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru. To je nedavno pokazala i nacionalna anketa koju je objavila Nova TV. Prema Eurobarometru, čak 74 posto ispitanika ocjenjuje da stvari u Hrvatskoj idu u lošem smjeru, što je među najvišim postocima u EU.