Što pada na pamet sindikatu ZET-a? Građani ih izdašno subvencioniraju, oni prijete skupljim prijevozom
Već su progurali neke zaista nevjerojatne stvari, poput prednosti pri zapošljavanju za djecu ZET-ovaca
Vlasnik ZET-a je Grad Zagreb, koji i sufinancira njegovo poslovanje. Dio troškova javnog prijevoza financira se iz prodanih karata, a dio iz gradskog proračuna, te je cijena karte, osim poslovne i politička odluka. Stoga je krajnje neobično da si sindikalci, koji nisu ni uprava kompanije, ni predstavnici gradske administracije dozvoljavaju najavljivati nove cijene karata.
Prije nekoliko dana šef sindikata ZET-a Dražen Jović u HTV-ovoj emisiji Studio 4 najavio je poskupljenje karata zbog rasta cijena energenata. “Teško je izračunati koliko bi točno trebala biti karta, ali vjerojatno će se kretati negdje oko 8 kuna, što bi bilo negdje otprilike realno s obzirom na trenutna poskupljenja”, rekao je Jović.
Naime, prema Jovićevoj želji, postojeće karte od 4, 7 i 10 kuna, trebalo bi objediniti u jednu koja bi koštala oko 8 kuna.
ZET: ‘Te izjave ne predstavljaju službeni stav tvrtke’
U Zagrebačkom električnom tramvaju ograđuju se od Jovićevih izjava. Kažu da one ne predstavljaju službeni stav tvrtke.
“Grad Zagreb i ZET socijalno su osjetljivi partneri prema korisnicima prijevozne usluge i na tim temeljima se definira tarifna politika, no trenutno nemamo u najavi poskupljenje usluga prijevoza. Ističemo kako kao i u drugim metropolama, primarni cilj poslovanja javnih gradskih prijevoznika nije isključivo profit već realizacija i dostupnost usluge svim kategorijama korisnika”, stoji u odgovoru na pitanje o Jovićevim izjavama koji smo dobili iz ZET-a.
Vlasnik ZET-a je Grad Zagreb, koji i sufinancira njegovo poslovanje. Dio troškova javnog prijevoza financira se iz prodanih karata, a dio iz gradskog proračuna, te je cijena karte, osim poslovne i politička odluka. Stoga je krajnje neobično da si sindikalci, koji nisu ni uprava kompanije, ni predstavnici gradske administracije dozvoljavaju najavljivati nove cijene karata.
I prije tri godine Sindikat ZET-a tražio poskupljenje karata
Ovo nije prvi puta da ZET-ovi sindikati traže poskupljenje karata. Sa sličnim zahtjevima izašli su i 2018. godine. Tada su tražili da se cijena polusatne karte koja košta četiri kune, podigne na pet kuna, te da se s njom ne može presjedati. Osim toga, tada su tražili i strože kažnjavanje švercera. Konkretno, kako je u izjavi za Index pojasnio tadašnji šef ZET-ovog sindikata Ante Jelić, tražili su da korisnici povlaštenih karata – učenici i umirovljenici – izgube pravo na kupnju takve karte, ako ih se uhvati u švercanju.
“Imamo još jedan prijedlog, a to je prijedlog koji je bio i prije par godina, da oni koji imaju povlaštene cijene mjesečne karte, dakle đaci, studenti, umirovljenici kojima kartu netko sufinancira, da ako ih se ulovi da nemaju kartu, ne mogu kupiti više tu subvencioniranu kartu, nego samo po punoj cijeni”, rekao je Jelić 2018. u razgovoru za Index.
Prije šest godina dobili pravo da njihova djeca imaju prednost pri zapošljavanju
Osim što se konstantno ponašaju kao da su dio uprave ZET-a, imaju i prilično neobično viđenje radničkih prava. Tako su 2015. godine tražili (i dobili!) da djeca postojećih radnika ZET-a imaju prednost pri zapošljavanju. U ZET-u su, praktički, legalizirali uhljebljivanje preko veze.
“Na sastanku predstavnika Sindikata vozača i prometnih radnika s Upravom podružnice postignut je dogovor da prioritet pri zapošljavanju u podružnicu ZET prednost imaju djeca ili supružnici naših radnika. Na zahtjev Sindikata upućen prema Upravi podružnice i Upravi ZGH već je zaposlen veći broj parkirača i vozača autobusa, gdje se u dobroj vjeri vodilo briga o gore navedenom dogovoru”, piše na stranicama Sindikata ZET-a. Ako ne vjerujete da su to zaista napisali, provjerite na linku.
ZET zapošljava oko 3900 radnika i očito je vrlo poželjno mjesto za rad, s obzirom na to da tamo pokušavaju ugurati i svoju djecu, iako je potražnja za vozačima na tržištu već godinama vrlo velika i nije im problem pronaći dobro plaćen posao. Prošle godine ZET je imao prihode od oko 1,18 milijardi kuna, od čega veći dio dolazi iz gradskog proračuna. Prihodi od prodaje iznosili su oko 283 milijuna kuna, što znači da je to otprilike iznos prodanih karata, dok “ostali poslovni prihodi”, što su najvećim dijelom subvencije Grada, iznose nešto više od 900 milijuna kuna.