Što premijer najavljuje za iduće tri godine, kad nas mogu spasiti samo reforme? Pelješki most i avione
Ako su most, avioni, te Schengen i eurozona glavne teme za naredne godine, Hrvatska će i dalje stagnirati
“Iduće tri godine ostvarit ćemo, prvo... otvorit ćemo Pelješki most, zatim očekujemo ulazak u šengenski prostor, eurozonu i četvrto nabavljamo borbene avione. To su četiri ključne stvari i teme koje će obilježiti nadolazeće godine”, najavio je Plenković županima. Zvuči totalno reformski
Strahovi i sumnje su bili, očito, sasvim opravdani. Iako je pred Vladom dosad nezabilježeno razdoblje političkog mira, iako je većina u parlamentu, mada matematički tanka, armirano-betonski čvrsta, pred kraj mandata ove vlasti 2024. godine Hrvatska će vjerojatno tragati za izgubljenim vremenom.
Premijer Andrej Plenković je, naime, na ovotjednom sastanku s novoizabranim županima govorio o budućnosti. Htio im je pokazati, kako je rekao, kuda idemo. “Iduće tri godine ostvarit ćemo, prvo… otvorit ćemo Pelješki most, zatim očekujemo ulazak u šengenski prostor, eurozonu i četvrto nabavljamo borbene avione. To su četiri ključne stvari i teme koje će obilježiti nadolazeće godine”, kazao je Plenković.
Projektna suradnja – novi izraz za žetončić
Tri godine koje slijede su praktički zlatno doba za reformsku politiku. Bez izbora u kalendaru, s bonacom u Saboru – jer je, kako smo brzo naučili “projektna suradnja” po novom politički korektan izraz za “žetončić” – tisuću dana koji dolaze prilika su da se suštinski krene u promjene okorjelih odnosa u društvu koji Hrvatsku gospodarski vuku prema samom dnu Europske unije.
Da, recimo, na lokalnim izborima 2025. godine ne biramo čelnike i predstavnička tijela 576 jedinica lokalne samouprave. Da se u javnoj upravi krene novčano stimulirati rad i rezultati, a destimulirati nerad. Da se provede makar početak početka reforme zdravstva, koja se neće svesti na onu – plaćajte više, a liječite se kod privatnika.
Da se pokuša stabilizirati mirovinski sustav. Da se smanji oporezivanje rada i opće potrošnje, a uvede porez na nekretnine. Da se u obrazovanju napravi iskorak koji je barem malo značajniji od gorkim štrajkom iznuđenih povišica plaća. Da se ostvari solidan komad zelene tranzicije gospodarstva…
Žilav i žestok otpor
Sve nabrojano samo su osnovne konture reformi (sjetit će se stariji čitatelji tog izraza koji je jako bio u modi sredinom prošlog desetljeća, dok se HDZ nije vratio na vlast) koje su nužne kako bi se domaće gospodarstvo krenulo razvijati po višim stopama nego što je to bio slučaj prije pandemije. I kako bi se konačno počeo hvatati kakav takav priključak za standardom siromašnijih zemalja Europske unije.
Sve to su uglavnom i mjere koje će izazvati žilav i žestok otpor u dijelovima društva, zato se već godinama, pa i desetljećima, izbjegavaju, a zemlja se razvija po inerciji i uz povremeno prikladno nanošenje šminke. Nije se dobro, a ni pretjerano politički pametno, pred izbore zamjerati moćnim i brojnim društvenim skupinama ili nepopularnim reformama izazivati vraga u složenijim koalicijskim Vladama.
Državni blagdani
Ali, Plenković sad ima tri godine mira i potpuno sigurnu većinu u Saboru. I što nudi za budućnost: dovršetak mosta kojeg financira EU, a grade Kinezi, kupnju aviona i nastavak europskog integriranja Hrvatske.
Niti jedna od te četiri ključne premijerove stvari nije sama po sebi loša, dapače. Ali, ako su to teme koje će, kako je rekao, “obilježiti nadolazeće godine”, Hrvatsku čeka samo nastavak struganja pri i po dnu europskih rang lista.
Nažalost, takav rasplet bi malo koga trebao iznenaditi. Plenković je u prošlom mandatu imao dvije godine bez izbora i sigurnu većinu u Saboru. Reforme? Promijenili su datume državnih blagdana.