Politika & Kriminal

Što se događa s ulaskom Hrvatske u Schengen i gdje je stvar zapela?

EU diplomati vrlo oprezno procjenjuju šanse da se pitanje o hrvatskom pristupanju uopće nađe na dnevnom redu do kraja godine

Gordan Grlić Radman
FOTO: Sandro Lendler

Prije točno godinu dana, ministar vanjskih i europskih poslova bio je „realno optimističan“: gostujući na jednoj konferenciji, Gordan Grlić Radman prognozirao je da bi Hrvatska do kraja 2020. godine mogla postati članica šengenskog prostora.

„Mislim da bismo to za vrijeme njemačkog predsjedanja mogli očekivati budući da je Njemačka upravo ta zemlja koja nas jako podržava. Mislim da smo tu realno optimisti“, prenijeli su mediji ministrov odgovor na pitanje može li se naš ulazak u Schengen očekivati tijekom njemačkog predsjedanja EU-om.

Oprezno o hrvatskom pristupu

Njemačko predsjedanje Unijom upravo ulazi u završnicu. Pet i pol tjedana prije nego što će Njemačka tu poziciju prepustiti Portugalu, europski diplomatski izvori, međutim, dosta oprezno procjenjuju šanse da u tom kratkom vremenu što je preostalo do kraja godine pitanje hrvatskog pristupa Schengenu dođe na dnevni red.

Sljedeći je bitan korak „finalizacija procesa Schengenske evaluacije. Na temelju rezultata te evaluacije razmatrat će se daljnji koraci“, kazao je neslužbeno za Telegram EU diplomat, na pitanje očekuje li da njemačko predsjedništvo stavi hrvatski ulazak u Schengen na raspravu.

Iz ovakve procjene europskog diplomata jasno je, dakle, da situacija trenutno ne izgleda baš onako optimistično kako ju je u studenom 2019. godine zamišljao ministar Grlić Radman. Za odluku o pristupanju, podsjetimo, nije dovoljna pozitivna ocjena Europske komisije o tehničkoj spremnosti (koju smo dobili u listopadu prošle godine), nego je nužna i jednoglasna politička odluka zemalja članica.

Globalna kriza i nacionalni problemi

Hrvatskom pristupu Schengenu sasvim sigurno ne ide na ruku kriza izazvana pandemijom koronavirusa koja je, s jedne strane, sve druge teme pogurala na dno liste prioriteta, a s druge strane, utjecala i na (ne)funkcioniranje samog šengenskog prostora.

Dodatno, za hrvatsko pristupanje jednako bitno moglo bi biti i pitanje postupanja policije prema migrantima: hoće li države članice, prije finalne odluke, htjeti pričekati da se raščiste učestale optužbe nevladinih organizacija na račun hrvatske policije, optužbe koje Ministarstvo unutarnjih poslova redovito demantira?

Nesvakidašnje priopćenje MUP-a

MUP je i prošlog tjedna demantirao jedno takvo izvješće, objavivši sasvim nesvakidašnje priopćenje u kojem govore o „drugom valu neutemeljenih optužbi“ te tvrde da je „konačni cilj je stvaranje pritiska i plasiranje negativne slike u javnosti kako bi se spriječilo donošenje odluke o našem članstvu u schengenskom prostoru”. Tko bi uopće i zašto htio spriječiti tu odluku, u priopćenju, nažalost, nisu precizirali.

Izvješća nevladinih organizacija, ali i uglednih europskih medija, predmet su i, po svemu sudeći, žive interne rasprave između hrvatskih vlasti i Europske komisije. Nakon uznemirujućeg izvješća Danskog vijeća za izbjeglice u listopadu, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson poslala je pismo ministru Davoru Božinoviću, tražeći, među ostalim, i podatke o istragama prijavljenih incidenata u posljednja tri mjeseca.

Što uopće poduzima Bruxelles?

Prije tjedan dana, kako nam je potvrđeno iz Bruxellesa, održani su i online sastanci europskih dužnosnika s predstavnicima MUP-a, nekoliko nevladinih organizacija i uredom pravobraniteljice na kojima je bilo riječi i o istragama optužbi o navodnim push-backovima na granici te uspostavi neovisnog mehanizma nadzora. Organiziran je i nadzorni posjet dvama graničnim prijelazima.

Komisija se, dakle, zadnjih tjedana ipak pojačano angažirala kako bi pokušali rasvjetliti situaciju. Prema neslužbenim informacijama, novi sastanak, na kojem bi trebali sudjelovati i predstavnici nevladinih organizacija te Agencije EU za temeljna prava, očekuje se u prosincu.

Je li, u takvim okolnostima, uopće realno očekivati da će se o hrvatskom pristupanju Schengenu doista odlučivati već kroz koji tjedan? Ili je, možda ipak, lanjski optimizam hrvatskog šefa diplomacije bio malčice nerealan?

Nastavite čitati